Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

U klopci konsenzusa: Sve glasnije poruke iz EU koje vode ukidanju veta – ima li Zapadni Balkan razlog da se raduje

Princip da jedna članica EU može u beskonačnost da blokira drugu zemlju na njenom evropskom putu, sa čime se susretala i Srbija, sve jasnije dovode u pitanje i najmoćnije evropske članice, kao i visoki funkcioneri EU

Published

on

Princip da jedna članica EU može u beskonačnost da blokira drugu zemlju na njenom evropskom putu, sa čime se susretala i Srbija, sve jasnije dovode u pitanje i najmoćnije evropske članice, kao i visoki funkcioneri EU. Primer Bugarske, koja već dugo zbog bilateralnih razloga blokira Severnu Makedoniju, a sa njom u paketu i Albaniji, pokrenuo je alarme i otvorene izjave o neophodnosti ukidanja pravila jednoglasnosti. Utoliko više jer se u klopci konsenzusa, kada je reč o EU, ne nalazi samo proširenje, već i druge važne odluke među kojima se posebno ističe primer mađarskog blokiranja šestog paketa sankacija Rusiji.  

Princip konsenzusa koji se primenjuje kada članice Evroske unije odlučuju o proširenju, ali i nizu drugih važnih pitanja iz domena spoljne politike, zamišljen je rekao da izbriše razlike između “malih” i “velikih”. Jadnostavnije rečeno, za bilo koju odluku potrebna je jednoglasnost svih članica, i svaka od 27 zemlja Unije ima jednako pravo da uloži veto. Međutim, ono što je zamišljeno kao pokretačka snaga jedinstva, sada koči blok u funkcionisanju – primeri za to su brojni.

Poslednji u nizu EU zvaničnika koji je spomenuo ovakvu mogućnost je visoki predstavnik za spoljnu i bezbednosnu politiku Žozep Borelj, koji je na samitu u Briselu 23. juna rekao da je nezadovoljan zbog toga što nema napretka u Bugarskoj kada je u pitanju otvaranje pristupnih pregovora Severne Makedonije i Albanije. Govoreći o tome, Borelj je istakao da je konsenzus loše rešenje za donošenje odluka u EU.

“Ovaj slučaj pokazuje još jednom da je problem konsenzus u donošenju odluka. Ne možemo nastaviti pošto jedna zemlja blokira. Danas nije dobar dan, jer je trebalo da pokrenemo pristupni proces za dve zemlje, ali to ne možemo, jer jedna država blokira ceo proces. Moramo razmotriti naše metode rada”, rekao je Borelj novinarima u Briselu.

Bugarska, naime, blokira početak pregovora dveju zemalja zbog toga što nije zadovoljna načinom na koji se bugarsko stanovništvo tretira u Severnoj Makedoniji, a iako je izgledalo kao da bi do podizanja veta moglo da dođe, nakon izglasavanja nepoverenja vladi u Sofiji ovakva mogućnost čini se jednako dalekom kao i pre nekoliko meseci, ako ne i daljom.

Premijer Severne Makedonije Dimitar Kovačevski

Samo nekoliko dana pre nego što je Borelj negativno komentarisao konsenzus, isto je učinila i predsednica Evropske komisija Ursula fon der Lejen. Ona je napomenula kako bi EU morala da bude u mogućnosti da brže odgovori na geopolitička zbivanja, i da bi trebalo “okončati” zahtev za jednoglasnosnošću kada su u pitanju spoljnopolitičke odluke bloka.

“U spoljno političkim odlukama, stvarno nam je neophodno glasanje kvalifikovanom većinom”, rekla je Fon der Lejen, prenosi briselski portal Politiko. Takođe, dodala je i da bi bilo teško da se tako velika promena napravi, ali da je njeno čvrsto uverenje da nije moguće da se zahtev za jednoglasnošću održi.

“Kada je u pitanju spoljna politika, duboko sam uverena kako ne sme i u budućnosti da se dešava da EU ne može da zauzme neki stav zbog samo jedne blokade u kritičnim situacijama. S obzirom na to da se događaji inače odvijaju velikom brzinom, svet želi da čuje šta Evropa misli. Previše često se dešava da evropski glas ne može da se čuje zbog toga što jedna država pravi blokadu. Zbog toga, smatram da nam je potrebno glasanje kvalifikovanom većinom”, rekla je Fon der Lajen.

Nemačka među “najglasnijima”

Među državama članicama EU koje zahtevaju ukidanje prava pojedinačnog veta kada su u pitanju odluke koje se tiču spoljne politike, jedna od najglasnijih je Nemačka, koja se, uz Francusku, često smatra i liderom čitavog bloka. Tako je prošle godine tadašnji nemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas rekao da pojedine članice svojim vetom “parališu evropsku spoljnu politiku”.

Njegov zahtev je pre samo nekoliko dana ponovio i aktuelni nemački kancelar Olaf Šolc, koji je rekao da će “uložiti sve napore da Ukrajina i Moldavija dobiju status kandidata za ulazak u EU” (što se i dogodilo), ali je istovremeno naglasio i da se zalaže za reformu Unije, pre svega kada je reč o pravilima glasanja. Slično kao i Fon der Lejen, Šolc je uputio zahtev da EU pređe na donošenje spoljnopolitičkih odluka kvalifikovanom većinom.

Nemački kancelar Olaf Šolc

Govoreći pred poslanicima u Bundestagu, nemački kancelar je istakao da se zalaže za reforme u EU, pre svega za promenu pravila glasanja kako bi se sprečilo da pojedinačne zemlje blokiraju odluke većine, posebno apostrofirajući spoljnu politiku kao oblast u kojoj je takva promena nužna.

Još jednom oslikavajući kako u EU nema jedinstva po svim pitanjima, neke zemlje su već izrazile svoje negodovanje zbog ovakvog predloga nemačkog kancelara. Među njima je i Francuska, koja je iznela primedbe na ukidanje prava veta u ključnim oblastima kao što je spoljna politika.

Poslednji slučaj “paralisao” povećanje poreske stope

Veliki broj primera u kojima se vidi kako u praksi funkcioniše “paralizovanje” EU odluka vetom dok države članice ne dobiju ono što žele, bilo je i na samom Balkanu. 

Tako je Hrvatska 2016. godine stavila veto na otvaranje poglavlja 26 u pregovorima Srbije o pridruživanju EU, ali ga je povukla nakon što je u Beogradu sporazum koji se tiče štampanja udžbenika za osnovnu školu na jeziku nacionalnih manjina. Dalje, U decembru 2008. godine, Slovenija je jedina blokirala otvaranje 11 poglavlja za pristup Hrvatske Evropskoj uniji, a ova blokada trajala je 10 meseci.

Takođe, Grčka je zbog spora u vezi sa imenom godinama blokirala Severnu Makedoniju kada su u pitanju pregovori za članstvo u EU – veto je podignut kada je ta zemlja promenila ime iz “Makedonija” u “Severna Makedonija”. Sada im problem pravi i Bugarska, pa Skoplje i dalje nije pristupilo pregovorima za članstvo u evropskom bloku.

Međutim, jednoglasnost država članica EU nije neophodna samo kada je u pitanju proširenje, već i za niz drugih odluka, a u poslednje vreme je “partibrejker” najčešće Mađarska. Premijer te zemlje Viktor Orban prvo je nedeljama odbijao da prihvati šesti opaket sankcija koji je Evropska unija spremila Rusiji, tvrdeći da bi se tako ugrozila energetska bezbednost njegove zemlje. Naposletku su iz EU morali da naprave određene ustupke, i sankcije su usvojene.

 U najskorijem primeru je glavni protagonista ponovo bio Orban – Mađarska je 17. juna u poslednjem trenutku stavila veto na odluku Evropske unije kada je u pitanju nametanje globalne stope poreza od 15 odsto. Upravo ovaj slučaj je jedan od razloga zašto su Borelj i Fon der Lejen nedavno govorili o ukidanju veta, a slično je prokomentarisao i Paolo Đentiloni, koji je zadužen za ekonomske poslove EU.

“Ako biste morali da izaberete jedan primer u istoriji gde princip jednoglasnosti stvara veoma teške probleme, teško da biste našli bolji trenutak od ovog”, rekao je kratko Đentiloni. 

Da pravo veta može da bude dobar ucenjivački kapital pokazala je Poljska, koja je zapravo prva stavila veto na odluku o poreskoj stopi još u aprilu, a jedan broj država članica smatrao je da je u pitanju samo “osveta” Varšave zbog spora koji su vodili sa Evropskom komisijom, a zbog kog im je suspendovana dodela njihovog dela iz fonda za obnovu nakon pandemije. Poljskoj je, naposletku, odobreno da dobije 36 miliona evra iz fonda, dok je novac namenjen Mađarskoj i dalje zamrznut.

Pojedini zvaničnici EU smatraju da Mađarska “ucenjuje Evropsku uniju” u ovom slučaju, mada je portparol mađarske vlade Zoltan Kovač odbacio ovakve optužbe, rekavši da bi “odluka o poreskoj stopi negativno uticala na konkurenciju među zemljama Evropske unije”.

Šta je sve potrebno promeniti?

Priča o spoljnoj politici EU traje dugo i ideja o ukidanju veta se pojavi često. Ideja o promeni načina donošenja odluka u Uniji lansirana je u vreme pravljena ustava EU, čije je usvajanje propalo na referendumima. Miroslav Stojanović, nekadašnji dopisnik “Politike” iz Berlina, rekao je ranije za Euronews Srbija da su od tada postojale brojne inicijative kako napraviti efikasniji način odlučivanja.

Razvrstavane su članice prema njihovoj demografskoj moći, prema broju stanovnika, pa su najveći broj glasova imale recimo Nemačka, Velika Britanija, Francuska, Španija, Italija. Ispostavilo se da to naravno ne može da prođe zato što bi onda recimo četiri zemlje mogle da naprave prevagu i da dominiraju u tom načinu odlučivanja”, istakao je Stojanović

“Kombinovalo se onda da jedna odluka može da bude prihvaćena ako dobije većinu glasova, ali i većinu članica EU, da se kombinuju male članice i velike, da se ne vidi disproporcija u načinu odlučivanja, ali ni to nije prihvaćeno. Evropska unija i dalje funkcioniše po principu jedinstvenog glasanja, konsenzusa, što onda dovodi do blokada u nekim situacijama, a to bude drastično izraženo kad naiđu vremena kriza, kao što su recimo bile finansijska, pa dužnička kriza oko Grčke, gde se dosta teško odlučivalo ili recimo sad u vreme pandemije”, dodao je.

Kako je ranije za Euronews Srbija objasnio Uroš Ćemalović, doktor Univerziteta u Strazburu i naučni saradnik Instituta za evropske studije, zahtevi za ukidanje veta su “dobra vest”, a pojedinačno pravo veta je “refleks hladnoratovskog doba”. 

Kao jedan od sektora gde bi potencijalno glasanje kvalifikovanom većinom moglo da se upotrebi, jeste i politika proširenja EU, što bi imalo uticaja i na zemlje Zapadnog Balkana koje su u “evropskoj čekaonici” već dugo. Ipak, da bi se pojedinačni veto ukinuo, odnosno mogućnost da jedan blokira sve, ponovo je potrebno jednoglasje.

“Ne bih se usudio da spekulišem, ali gotovo sam siguran da se državama suverenističke orijentacije, sa nešto slabijom demokratskom tradicijom, a to su pre svega države Višegradske grupe Poljska i Mađarska, neće mnogo svideti ta ideja, iako su one formalno za pridruživanje. Takođe, nisam siguran da bi neke starije članice, odnosno države osnivači, kao što je Holandija, bile oduševljene. Lepo je što Nemačka, kao najveća članica, to gura”, rekao je Ćemalović.

Do promena, kao što je i Fon der Lejen istakla, ne bi došlo lako. Kako je Slobodan Zečević Instituta za evropske studije objasnio za Euronews Srbija, moralo bi da dođe do reforme institucionalnog sistema, ovlašćenja i reforme osnivačkih ugovora EU gde bi se tačno navelo u kojim oblastima spoljne politike ili politike proširenja može da se donese odluka kvalifikovanom većinom, a ne jednoglasno. 

“Mislim da bi trebalo sačekati neku promenu osnivačkih ugovora i onda doneti odluku da se u određenim oblastima spoljne politike dozvoli donošenje odluka kvalifikovanom većinom”, rekao je ranije Zečević.

Euronews Srbija

izvor: https://www.euronews.rs/evropa/vesti/53047/u-klopci-konsenzusa-sve-glasnije-poruke-iz-eu-koje-vode-ukidanju-veta-ima-li-zapadni-balkan-razlog-da-se-raduje/vest

SLOBODNA VOJVODINA

Kostreš: Bajatović lažima o Vojvodini pokušava da sakrije pljačku i slom režimske politike

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI poziva Dušana Bajatovića, najplaćenijeg građanina Srbije, čoveka koji gazi interese države u kojoj živi zarad interesa Ruske Federacije, da prestane sa sejanjem mržnje i zastrašivanjem građana Srbije i Vojvodine.

Published

on

By

Bajatovićeve izjave date ruskim propagandističkim medijima su veoma opasne i ne mogu doneti ništa dobro građanima naše zemlje.

Govoriti o nekakvim planovima za odvajanje Vojvodine je sramotno i samo je Bajatovićev spin zbog fijaska nacionalističkog narativa o odbrani Kosova koji je doveo ne samo do gubitka istog nego i dodatnog urušavanja ugleda Srbije. Sve što su on i njegovi branili opljačkano je i opustošeno.

Dušan Bajatović je bio visoki funkcioner Miloševićevog režima i 1999. godine, kada se Srbija povukla sa Kosova. On je i tada „srbovao“ a tuđa deca su se vraćala u kovčezima.

Kapitulaciju 1999. i gubitak Kosova, Bajatović i njegova družina danas žele da nadomeste šovinističkom „odbranom“ Vojvodine od nekakvog izdvajanja iz Republike Srbije.

Bajatović želi da u Vojvodini napravi novo žarište i time prikrije pljačku Vojvodine koju sprovodi preko svojih firmi i svoje partije. Očito mu nije bilo dovoljno stradanje Srba i drugih naroda od krajina, preko Bosne i Hercegovine, pa do Kosova.

Taj plan im neće proći.

Vojvodina neće nigde iz Srbije, a Bajatović će otići sa vlasti i mora da odgovara za sve kriminalno što je uradio u Srbiji.

Bojan Kostreš
predsednik
Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI

izvor: https://vojvodjani.rs/kostres-bajatovic-lazima-o-vojvodini-pokusava-da-sakrije-pljacku-i-slom-rezimske-politike/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Stalna radna grupa za bezbednost novinara razmotrila pretnje Ani Lalić Hegediš i Dinku Gruhonjiću

Nezavisno društvo novinara Vojvodine saopštilo je danas da je na jučerašnjem sastanku Stalne radne grrupe za bezbednost novinara, kojem je prisustuvvao i Jan Bratu, šef Misije OEBS-a u Srbiji, bilo reči o pretnjama Ani Lalić Hegediš i Dinku Gruhonjiću

Published

on

By

Stalna radna grupa za bezbednost novinara (SRG) održala je 25. marta u Beogradu redovan tromesečni sastanak, prvi u 2024. godini, na kome su razmatrani bezbednosni izazovi sa kojima su se medijski profesionalci suočavali tokom prva tri meseca ove godine.

Posebna pažnja posvećena je slučajevima pretnji upućenih novinarima i liderima Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV), Ani Lalić Hegediš i Dinku Gruhonjiću iz Novog Sada. Dinko je prisustvovao sastanku putem video uključenja gde je u direktnom razgovoru sa predstavnicima tužilaštva i policije dobio detaljne informacije o svim do sada preduzetim istražnim radnjama kao i očekivanjima u vezi sa otkrivanjem počinilaca.

Branko Stamenković iz Vrhovnog javnog tužilaštva i Bekir Dudić iz Ministarstva unutrašnjih poslova, osudili su ugrožavanje bezbednosti Gruhonjića, Ane Lalić, Ksenije Pavkov kao i drugih novinarki i novinara.

Sastanku je prisustvovao i Jan Bratu, šef Misije OEBS-a u Srbiji, koji je ukazao na važan doprinos i napore koje SRG ulaže u unapređenje bezbednosti novinara dodajući da saradnja između medijske zajednice i organa za sprovođenje zakona nema alternativu.

Uzimajući u obzir visok stepen ugroženosti i ozbiljnost pretnji sa kojima se suočavaju Lalić Hegediš i Gruhonjić, ambasador Bratu je ukazao na potrebu da policija i tužilaštvo iskoriste sve raspoložive procedure kako bi se trenutno omogućila bezbednost ugroženih novinara.

Gruhonjić je naglasio da u ovom slučaju koristi sve procedure uspostavljene u okviru SRG i da razume značaj saradnje sa institucijama. Po rečima Veljka Milića, predstavnika NDNV-a u SRG, do sada je podneto četiri krivične prijave zbog pretnji Lalić Hegediš i dve za Dinka Gruhonjića.

Branko Stamenković, je informisao članove SRG da je tokom januara i februara ove godine formirano 5 predmeta u vezi sa ugrožavanjem bezbednosti novinara (4 u januaru i 1 u februaru), i da je u jednom oštećena novinarka. Jedan slučaj rešen je službenom beleškom tužilaštva da nema mesta pokretanju krivičnog postupka, a preostalih četiri su u fazi istrage.

Iznet je i podatak da je od početka 2016. godine do februara 2024. godine registrovano 527 slučajeva napada na novinare od kojih je 316 procesuirano (59.96%), dok su preostale prijave odbačene. U 213 slučajeva, odnosno 36.35% od ukupnog broja prijava, oštećene su bile novinarke. Stamenković je dodao da tužilaštvo odlučno osuđuje napade na sve novinare i novinarke u Novom Sadu i istakao da se intenzivno radi na pronalaženju počinilaca i njihovom privođenju pravdi.

Predstavnici SRG su takođe razmenili mišljenja o potencijalnim izmenama Krivičnog zakonika kojima bi se omogućila sveobuhvatnija zaštita medijskih radnika i zaključili da postoji više paralelnih inicijativa koje bi trebalo pažljivo koordinirati i izaći sa predlogom koji će predstavljati konsenzus svih relevantnih aktera.

Na kraju su članovi Grupe razmenili impresije sa sastanka sa Mihailom Jovanovićem, Ministrom informisanja i telekomunikacija, koji je održan 21. marta a na kome se ministarstvo upoznalo sa aktivnostima SRG i ponudilo podršku u budućem radu. Članovi SRG su konstatovali da je svaka pomoć dobrodošla, ali da izazov predstavljaju granice mandata ministarstva u oblasti bezbednosti novinara. SRG s saglasila da će u narednim danima obavestiti ministarstvo o potencijalnim oblastima u kojima je moguće uspostaviti saradnju.

SRG, koja je osnovana u januaru 2017. godine, čine predstavnici Vrhovnog javnog tužilaštva (VJT), Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije (MUP), Udruženja novinara Srbije (UNS), Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine (NDNV), Asocijacije medija (AM), Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM), Asocijacije onlajn medija (AOM), kao i Misije OEBS-a.

(Autonomija, foto: SRG)

izvor: https://autonomija.info/stalna-radna-grupa-za-bezbednost-novinara-odrzala-redovan-sastanak-na-kome-su-razmatrane-pretnje-ani-lalic-hegedis-i-dinku-gruhonjicu/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Dve kovid bolnice zarasle u korov, savremena oprema skuplja prašinu

Kovid bolnice u Kruševcu i Batajnici zatvorene su polovinom prošle godine, i umesto da se u njima leče pacijenti, savremena oprema skuplja prašinu, a objekti zarastaju u korov

Published

on

By

Dok se lekari u zdravstvenim ustanovama u Srbiji žale na sve veći priliv bolesnih i nedovoljno kapaciteta za sve pacijente kojima je neophodna hospitalizacija, dve nove bolnice, sagrađene za lečenje kovid pacijenata – zaključane su.

Bolnice u Batajnici i Kruševcu itekako imaju kapacitete za lečenje. Ukupno imaju oko 1.500 bolničkih kreveta.

Operacione i angio sale u bolnicama imaju najsavremeniju opremu. Samo za opremanje bolnice u Kruševcu, država je platila oko 10 miliona evra. Zajedno imaju po nekoliko stotina raspiratora i monitora. Ali, u njima već godinu dana nema pacijenata, ali ni osoblja.

Narodni poslanik Srđan Milivojević (DS) kaže za N1 da je gradnja bolnica u Kruševcu i Batajnici koštala 150 miliona evra. Da je servisiranje opreme bilo izuzetno skupo. Napominje i da se u njima nalaze i respiratori za koje se ne zna kako su nabavljeni.

“Samo u Batajnici i Kruševcu se nalazi 300 respiratora. Ali, neko ih je nabavljao po svom nahođenju. I sada imamo 150 respiratora ruske proizvodnje koji nisu komplementarni sa medicinskom dokumentacijom koja ih prati, a nemaju ni EU standarde, jer ne mogu da se koriste u zemljama članicama”, objašnjava Milivojević.

Početkom februara ove godine, od ministarke zdravlja, čulo se da je zapravo problem vlasnička struktura kovid bolnica.

“To vređa inteligenciju građana Srbije. Pogledajte kako brzo rešavaju imovinske odnose za gradnju auto puteva ili kada su se ove bolnice gradile”, kaže Milivojević.

Iz Ministarstva zdravlja nisu odgovorili na pitanje N1, zašto su dve opremljene bolnice zatvorene. Nije poznato ni gde je “nestalo” medicinsko osoblje koje je brinulo o kovid pacijentima.

Svoju svrhu je, s druge strane, “našla” novosadska kovid bolnica na Mišeluku. Bolnica sa 600 ležaja koristi se za potrebe različitih službi, klinika i Instituta Kliničkog centra Vojvodine. Za centar za dijalizu namenjeno je 33 ležaja, a tu su i aparati za radiologiju koji služe da se smanji lista čekanja u KCV-u.

U bivšu kovid bolnicu smešteno je i 50 ležajeva za palijativnu negu.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Srbija/371010/Dve-kovid-bolnice-zarasle-u-korov-savremena-oprema-skuplja-prasinu.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Na današnji dan pre 120 godina, 26. marta 1904, otvoren je za saobraćaj Mali most

Na današnji dan pre 120 godina, 26. marta 1904, otvoren je za saobraćaj Mali most

Published

on

By

Zrenjanin – 120 godina “Mali most”

Ovaj most, koji je nakada nosio naziv Most Franje Josifa a zatim Karadžićev most, najstariji je u Zrenjaninu. Današnji gvozdeni most podignut je na mestu nekadašnjeg pokretnog drvenog mosta. U početku je spajao dve obale reke Begej, a danas spaja obale jednog od jezera u centru grada.

Mali most najstariji je most u gradu. Podignut je 1904. godine na mestu drvenog mosta, i spaja najstroži centar Zrenjanina sa četvrti nazvanom „Mala Amerika“. Po izgradnji, ovaj most i Veliki gvozdeni most punih šest decenija činiće jednu vezu između delova grada na suprotnim obalama Begeja. 

zrenjanin mali most 008
MALI MOST U ZRENJANINU
zrenjanin mali most 011

Njegovo okruženje čini najinteresantniju arhitektonsku celinu starog gradskog jezgra. Most je sredinom osamdesetih godina ostao bez reke – regulacijom Begeja ovde je stvoreno jezero, ali most nije izgubio na značaju. I dalje je jedan od simbola Zrenjanina, vekovnih težnji i njegovih žitelja da premošćuju reku, šireći i razvijajući grad na obe njene obale…

zrenjanin mali most 016
MALI MOST U ZRENJANINU
zrenjanin mali most 022

izvor: https://volimzrenjanin.com/pre-120-godina-otvoren-za-saobracaj-mali-most/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

LSV – Vojvođani: Lokalna vlast u Zrenjaninu 11 meseci nije konstituisala Savet za odbranu i bezbednost

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI smatra da je nedopustivo, ali i protivno odredbama Statuta grada Zrenjanina što lokalna vlast u Zrenjaninu, gotovo 11 meseci posle imenovanja članova Saveta za odbranu i bezbednost, nije konstituisala ovo telo

Published

on

By

Odbornici Skupštine grada Zrenjanina su još 18. maja prošle godine imenovali 16 članova Saveta za odbranu i bezbednost, a za predsednika su izabrali gradonačelnika Simu Salapuru.

Odredbama Odluke o obrazovanju Saveta za odbranu i bezbednost predviđeno je da ovo operativno stručno telo:

1. nalizira, informiše i predlaže Skupštini grada aktuelnu Procenu bezbednosne situacije u Gradu i mere za eliminisanje uzroka koji mogu dovesti do njenog narušavanja,

2. predlaže Skupštini grada Odluku o organizaciji i radu organa Grada u ratnom i vanrednom stanju, Procenu uslova i mogućnosti funkcionisanja organa Grada, preduzeća i drugih pravnih lica Grada Zrenjanina u slučaju vojnih i nevojnih izazova, rizika i pretnji bezbednosti Grada,

3. predlaže Skupštini grada Procenu moguće ugroženosti teritorije Grada od elementarnih nepogoda i industrijskih i drugih nesreća većih razmera,

4. predlaže Skupštini grada određena dokumenta koji su od posebnog značaja za odbranu i bezbednost Grada i određena normativna i druga akta iz Plana odbrane,

5. preduzima mere nadzora i kontrole odbrambenih i bezbednosnih priprema u Gradu i međusobne koordinacije i saradnje organa Grada, preduzeća i drugih pravnih lica sa državnim i drugim organima i ustanovama,

6. nadležnim organima predlaže mere zaštite stanovništva od nezakonitog ponašanja pojedinaca i određenih grupa,

7. nadležnim organima predlaže mere fizičke i tehničke zaštite objekata, zaštite materijalnih dobara, organa Grada i ličnosti.

8. putem sredstava informisanja upoznaje građane sa eventualnim opasnostima koje prete njihovoj bezbednosti i merama koje treba preduzimati u datim uslovima,

9. preduzima određene mere zaštite građana od psihološko-propagandnih i drugih subverzivnih i terorističkih aktivnosti,

10. podnosi Izveštaj o stanju odbrambenih priprema Skupštini grada,

11. prima i razmatra primedbe i predloge građana i privrednih društava vezane za odbranu, bezbednost i zaštitu njihove imovine,

12. vrši i druge poslove u cilju pripreme i izgradnje efikasnog sistema odbrane i bezbednosti Grada, odnosno građana.

I pored ovih bitnih zadataka, gradonačelnik Salapura nije našao za shodno da konstituiše Savet i počne da obavlja bitne poslove u oblasti odbrane i bezbednosti grada Zrenjanina.

LSV – VOJVOĐANI, prateći aktuelnu bezbednosnu situaciju u Evropi i našem ragionu, zahteva od Čedomira Janjića, predsednika Skupštine grada Zrenjanina, koji je po funkciji i zamenik predsednika Saveta za odbranu i bezbednost grada Zrenjanina, da sazove konstitutivnu sednicu Saveta i tako prekine stanje koje je protivno Statutu grada Zrenjanina, ali i Zakonu o lokalnoj samoupravi.

Aleksandar Marton
odbornik Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI
u Skupštini grada Zrenjanina

izvor: https://vojvodjani.rs/lokalna-vlast-u-zrenjaninu-11-meseci-nije-konstituisala-savet-za-odbranu-i-bezbednost/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

LSV o bakljadi na Varadinskom mostu i Tvrđavi: Novosađani nisu huligani, ne u sećanjima

Liga socijaldemokrata Vojvodine reagovala je na bakljadu koja je na Varadinskom mostu i Petrovaradinskoj tvrđavi organizovana uoči godišnjice NATO bombardovanja

Published

on

By

Tom prilikom je razvijen i transparent “Kad se vojska na Kosovo vrati”.

“Ako huliganske bakljade, praćene militantnim obećanjima, koje se odigravaju na saobraćajnici u neposrednoj blizini spomenika kulture čiju bezbednost i ugrožavaju, nemaju veze sa aktuelnom vlasti i policijskim službama, onda neka se novosadska vlast od njih ogradi i osudi ih, a policija uradi ono što joj je posao”, navode u LSV-Vojvođani.

U protivnom, kažu, ćutanje je podrška

“A ako misle da nam to podvale kao obeležavanje godišnjice bombardovanja, onda samo dokazuju da ne poznaju svoje sugrađane i da im nije mesto u vlasti. Novosađani nisu huligani, pogotovo ne u sećanjima”, zaključuju ligaši.

izvor: https://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/370950/VIDEO-LSV-o-bakljadi-na-Varadinskom-mostu-i-Tvrdjavi-Novosadjani-nisu-huligani-ne-u-secanjima.html

Continue Reading

Trending