Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Tviter vs. Ilon Mask: “Epska pravna bitka” vredna 44 milijarde dolara – od impozantne ponude, preko cenkanja do tužbe

Deoničari Tvitera izglasali su da odobre dogovor sa Ilonom Maskom o kupovini kompanije za 44 milijarde dolara. To znači da će kompanija u sudskom procesu pokušati da primora najbogatijeg čoveka na svetu da realizuje kupovinu

Published

on

Ova odluka je usledila nakon što je bivši direktor za bezbednost Tvitera Piter Zatko pred Pravosudnim odborom Senata svedočio o navodnim bezbednosnim propustima na toj društvenoj mreži.

Ono što je mogla da bude najznačajnija vest iz sveta biznisa za ovu godinu, ubrzo je postala u konfuzna priča međusobnog upiranja prstima.

Mask je još u aprilu najavio kupovinu popularne društvene mreže i ponudio 44 miliona dolara, međutim ubrzo posle toga je rekao da odustaje zbog, kako je na sudu naveo, netačnih podataka o spam i bot nalozima na platformi. Međutim kompanija tvrdi da Mask ne može da odustane i odlučila je u julu da tuži milijardera. Tviter je trenutno procenjen na 32 milijarde dolara, što je znatno manje od onoga što je ponudio Mask.

Ukoliko dve strane ne dođu do konačnog sporazuma, odluku će doneti sud u Delaveru.

Od impozantne ponude, preko cenkanja do tužbe

Tviter je ranije u maju procenio da su lažni ili spam nalozi činili u prvom kvartalu manje od 5 odsto od njegovih 229 miliona dnevno aktivnih korisnika.

“Ugovor o Tviteru je privremeno odložen dok se čekaju detalji koji podupiru računicu da spam/lažni nalozi zaista predstavljaju manje od 5 odsto korisnika”, napisao je Mask danas na Tviteru, nakon čega je rekao da sumnja da oni čine i do 20 odsto korisnika.

Akcije ove društvene mreže su nakon njegovog tvita pale za 17,7 odsto na 37,10 dolara na trgovanju pre otvaranja Njujorške berze.

 

Mask je prvo najavio da će odložiti kupovinu Tvitera, a potom rekao da će tražiti nižu cenu. “Ne možete platiti istu cenu za nešto što je mnogo gore nego što su tvrdili”, izjavio je u maju.

Međutim, istog dana kompanija Tviter je saopštila da je spremna na zaključenje ugovora sa Maskom, ali po ranije ponuđenoj ceni i uslovima, odnosno po ceni od 44 milijarde dolara.
Do kraja maja, grupa investitora u Tviteru podnela je tužbu protiv Maska, tvrdeći da vlasnik kompanije Tesla svesno i namerno obara cenu.

Investitori su rekli da je nedavni pad Teslninih akcija doveo Maskovu sposobnost da finasira kupovinu Tivtera u “veliku opasnost” pošto je založio svoje akcije kao kolateral da bi ozbezbedio kredite koji su mu potrebni za kupovinu kompanije. Tesline akcije prodavale su se za oko 700 evra u četvrtak popodne, što je pad u odnosu na 930 evra početkom aprila. 

Mask je potom odlučio da pošalje pismo rukovodstvu Tvitera u kom je upozorio da bi mogao da odustane od svoje ponude, ako mu se ne dostave tačni podaci.

U pismu se navodi da Tviter “očigledno materijalno krši” svoje obaveze i da Mask zadržava sva prava da raskine sporazum o spajanju.

Protivtužba uz “plan B”

Tviter je tužio Maska 12. jula u pokušaju da primora sprovođenje prodaje, tvrdeći da je Mask prekršio svoju obavezu da kupi kompaniju.

Kompanija je izdala niz sudskih poziva bankama i Maskovim saradnicima u pokušaju da otkrije informacije vezane za dogovor.

Tviter tuži Elona Maska, postavljajući pozornicu za epsku pravnu bitku, napisao je Vašington Post. Početkom avgusta, Mask je podneo protivtužbu u kojoj tvrdi da je Tviter obmanuo njegov tim, ali i čitav Volstrit, što milijarder smatra validnim razlogom a odustane od kupovine.

Šef kompanije “Tesla” i Spejs Iksa je na svom Tviter nalogu komentarisao apsurdnost situacije. Fotografije nasmejanog Maska prate natpisi: “Rekli su da ne mogu da kupim Tviter”, onda: “Oni neće da objave informacije o botovima”, zatim: “Oni sada hoće da me putem suda nateraju da kupim Tviter”, a pored poslednje, koja ilustruje kako on “puca od smeha” piše: “Oni će sad na sudu morati da otkriju informaciju o botovima”.

Ipak, Mask je u avgustu prodao akcije “Tesle” za 6,9 milijardi dolara, što je najveća prodaja do sada, da bi, kako kaže, izbegao rasprodaju akcija tog proizvođača električnih vozila u poslednjem trenutku, u slučaju da bude primoran da nastavi sporazum o kupovini Tvitera.

Misterija namera i “misterija” novca

Kada je objavljeno da je Tviter prihvatio ponudu Maska za kupovinu kompanije, mnogi su pomislili da se priča polako privodi kraju. Neki su to nazivali “biznis objavom decenije”, a drugi su ukazivali na potencijalne promene koje će ova društvena mreža pretrpeti pod novim vlasnikom.

Sam Mask je sebe nazvao “apsolutistom slobodnog govora”, zbog čega su se mnoge grupe boraca za ljudska prava zabrinule kako će Tviter pod novim liderstvom postati platforma na kojoj će govor mržnje i ekstremističke objave moći da nađu svoje utočište. Mask je tada tvrdio kako je “za cenzuru sve dok je u skladu sa zakonom”, što ih, verovatno, nije mnogo utešilo.

 

Među skepticima je bio i jedan od osnivača Majkrosofta, Bil Gejts, koji je rekao da bi “Mask potencijalno mogao da učini Tviter lošijim, jer nije do kraja jasno šta će uraditi”. U istom intervjuu je rekao i da vlasnik Tesle i Spejs Iksa ima “impresivne” uspehe u svojoj karijeri, ali i da sumnja kako će “uspeti da ponovi svoje neverovatne poduhvate (sa ovim kompanijama) i kada je u pitanju Tviter”.

Nedugo nakon saopštenja o postignutom dogovoru usledila je vest da je Mask prodao akcije svoje kompanije Tesla kako bi osigurao dovoljno sredstava za proces kupovine Tvitera. Takođe, pretpostavljalo se da će jedan deo svote potrebe za kupovinu kompanije morati da pozajmi od banaka – oko 25 milijardi dolara.

Nakon što su se u javnosti pojavila pitanja odakle će Mask nabaviti ostatak novca, on je objavio da će mu u tome pomoći 19 investitora, od kojih su neki iz Silicijumske doline, neki iz sveta kriptovaluta, a neki sa Vol Strita. Jedna od najvećih investicija trebalo je da dođe od osnivača Orakla Lerija Elisona, koji je obećao milijardu dolara, a za investiciju su bili zainteresovani i Fideliti, Katar Holding, kao i Bajnens.

Šta je sledeće?

Mask je tražio da se suđenje, zakazano 17. oktobra odloži, međutim sud u Delaveru je odbio taj zahtev. Izvršnom direktoru će biti dozvoljeno da u svoju protivtužbu doda tvrdnje uzbunjivača na Tviteru.

Sud se smatra glavnim nacionalnim tribunalom za korporativno preuzimanje i sporove o spajanju.

O slučaju će odlučiti kancelarka Kejtlin Mekormik. Tviter je zatražio od Mekormik da primora Maska da sprovede dogovor u delo. Ipak ona bi mogla da ga oslobodi, ukoliko utvrdi da je Tviter prekršio sporazum o spajanju zbog netačnih informacija o lažnim nalozima, piše “Wall Street Journal”.

T.Milenović

izvor: https://www.euronews.rs/svet/planeta/62223/tviter-vs-ilon-mask-epska-pravna-bitka-vredna-44-milijarde-dolara-od-impozantne-ponude-preko-cenkanja-do-tuzbe/vest

SLOBODNA VOJVODINA

LSV traži od Vlade sredstva za nabavku udžbenika za sve učenike u Srbiji

Liga socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani zatražila je od Vlade Srbije da u najkraćem mogućem roku donese odluku o dodeli sredstava za kupovinu školskih udžbenika svim učenicima osnovnih i srednjih škola u Srbiji.

Published

on

By

Potpredsednica Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojana Begović podsetila je da je beogradska vlast najavila da će svi učenici u Beogradu, odnosno njihovi roditelji, dobiti po 20.000 dinara, koje će u septembru upotrebiti za kupovinu udžbenika, navodi se u saopštenju.

„Sramotno je da se u Srbiji čak i deca dele na ‘beogradsku’ i ‘onu preostalu’, iako smo navikli da je ova vlast spremna na sve zarad još jednog mandata“, ocenila je ona.

Ona je istakla da su prosečne zarade zaposlenih u Beogradu 30.000 dinara više od državnog proseka, pa je, kako je navela, time još nelogičnije da pomoć dobija bogatiji deo zemlje, a onaj siromašniji ostaje na marginama.

izvor: https://n1info.rs/vesti/lsv-besplatni-udzbenici-ucenici-srbije/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Simo Salapura da jasno kaže ko ga primorava da po pitanju Linglonga krši zakon

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI zahteva od gradonačelnika Zrenjanina Sime Salapure da, na osnovu člana 62. Poslovnika o radu Skupštine grada Zrenjanina, inicira sednicu gradskog parlamenta na kojoj će izneti sve informacije vezane za izgradnju objekata kineske fabrike guma „Linglong“

Published

on

By

Odbornici imaju zakonsko pravo da o svemu budu obavešteni!

Grad Zrenjanin je početkom aprila dozvolio kompaniji „Linglong“ da u okviru buduće fabrike automobilskih guma kod Zrenjanina gradi objekat skladišta neopasnog otpada kapaciteta 700 kilograma po danu bez izrade ekološke studije, što je protivno zakonu.

Želimo da znamo da li gradonačelnik Salapura i njegova administracija svesno krše zakon ili ih na to neko primorava?

Gradonačelnička funkcija je mnogo više od bacanja lopte i šetnje po praznim atletskim stazama.

Salapura mora da kaže jasno i glasno ko traži da se po pitanju „Linglonga“ krši zakon?

On će kao pravno odgovorno lice u Zrenjaninu, sigurno, snositi posledice. Sigurni smo da neće biti i jedini.

Odbornička grupa
Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI
u Skupštini grada Zrenjanina

izvor: https://vojvodjani.rs/simo-salapura-da-jasno-kaze-ko-ga-primorava-da-po-pitanju-linglonga-krsi-zakon/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR0la6XzcFUkrADJglODFkCi8_OnbedKTyqN5EeJSsODsNQ9Gc-RRWCSUBY_aem_AaDgRoD4q-jV0d2Ex59VnSCpKgHaMPrr0FQPo7gm0HqYM3qIW4FMd1AAMEsPgb6IYWCJGPZ3uoBp-lSbJdilCe6h

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

„Krivim direktno Aleksandra Vučića“: Dinko Gruhonjić nakon verbalnog napada koji je danas doživeo

Univerzitetski profesor i programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Dinko Gruhonjić danas je ponovo verbalno napadnut na ulici. Hajka protiv njega se vrši već mesecima unazad, tokom kojih je on u konstantnoj izloženosti pretnjama

Published

on

By

Dinka Gruhonjića je oko 13.45 časova, dok se vraćao sa fakulteta, na uglu ulice Fruškogorske i Narodnog fronta u novosadskom naselju Liman, nepoznati muškarac od oko 40 godina počeo da viče „Dinko ustašo“, da ga psuje i da mu preti.

– Kazao je da kad me dohvati šta će biti. Stao sam i izvadio telefon i rekao mu „Hajde da vidimo šta će biti“, krenuo prema njemu i on je krenuo da beži, pobegao je kao i svaki siledžija i kukavica. Prijavili smo to policiji, kao što i sve prijavljujemo, kaže Gruhonjić.

On navodi da ovo nije prvi slučaj uznemiravanja na ulici koji je doživeo od kako traje hajka na njega. Ranije nije nikad imao neprijatne situacije na ulici, već isključivo primere ljudi koji su mu prilazili na ulici i čestitali na novinarskoj i akademskoj hrabrosti.

– Od kada je počela ova hajka koju su predvodili visoki funcioneri naprednjačkog režima, praćeni režimskim medijima, sada je očigledno da isključivo njihovom ni ja ni moja porodica ne možemo da budemo mirni ni na ulici. Ponoviću po stoti put ako treba, bilo šta što se desi meni ili mojoj porodici krivim direktno predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ističe Gruhonjić.

Osim što su neke od osoba koje su pretile njemu i Ani Lalić uhapšene, od institucija nisu dobili nikakav odgovor do danas, nisu dobili nikakvu policijsku zaštitu niti informaciju o tome ko je ispisivao grafite po zgradi u kojoj on živi sa svojom porodicom.

– Nastavićemo da se ponašamo kao civilizovana bića i koji poštuju institucije, jer ne želimo da generalizujemo i da kažemo da u policiji i tužilaštvu nema čestitih ljudi, itekako ih ima, samo što su na čelu MUP-a Srbije ljudi koji su sve samo ne dobronamerni, u šta smo se više puta uverili, kaže Gruhonjić.

Navodi da će NDNV i on poštovati institucionalni pristup, a da su dalji koraci njima na čast. Siguran je da će doći vremena kada će arhiva svih pretnji koje su prijavljivali, a koje su ostale navodno nerazjašnjene, imati dokumentarnu ulogu i da će svima koji su ćutali i dopustili „raznoraznim bitangama“ da napadaju novinare i akademike koji su govorili da živimo u nenormalnom društvu sve to doći na naplatu.

izvor: https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dinko-gruhonjic-nakon-napada-aleksandar-vucic/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

ProGlas i Glas Srbije potpisali Dogovor o zajedničkoj borbi za slobodne i poštene izbore

Otvorena građanska platforma Glas Srbije i inicijativa ProGlas u Topoli su potpisali Dogovor o zajedničkoj borbi za slobodne i poštene izbore u Srbiji

Published

on

By

Dogovor je potpisan posle tribine o decentralizaciji, koju je organizovao Glas Srbije, i panel diskusije ProGlasa na kojoj su učestvovali Svetlana Bojković, Petar Peca Popović i Biljana Stepanović.

Dogovor od pet tačaka je u ime Glasa Srbije, koji okuplja više udruženja, grupa građana i građanskih inicijativa iz Kragujevca, Pirota, Čačka, Vrnjačke Banje, Petrovca na Mlavi, potpisao predsedavajući i predstavnik grupe građana „Znamo se“ iz Kragujevca Miroslav Stojanović.

„Na inicijativu ProGlasa, Otvorena građanska platforma Glas Srbije saglasna je da su izbori održani 17. decembra 2023. godine bili neregularni, i pridružuje se ovom dogovoru za slobodne i poštene izbore“, navodi se u Dogovoru.

Kako je saopšteno, zahteva se dosledno sprovođenje preporuka misije ODIHR-a, ključnih za održavanje fer i slobodnih izbora, među kojima su revizija i kontrola biračkog spiska do izbornog dana, kao i istinito izveštavanje RTS-a, za celokupan javni medijski prostor Srbije za koji medijski javni servis Srbije ima dužnost i obavezu punog pokrivanja i praćenja.

Zahteva se da ponovljeni gradski izbori u Beogradu budu održani u roku koji omogućava da budu sprovedene mere za unapređenje izbornih uslova.

Navodi se da ponavljanje izbora za Grad Beograd u kratkom vremenskom roku i bez temeljne promene izbornih uslova predstavljao bi jasan znak da ni ostali lokalni izbori neće biti ni slobodni ni pošteni.

Zahteva se da svi preostali lokalni izbori u onim opštinama i gradovima u kojima nisu bili održani u decembru 2023. godine budu održani u ostom danu kao i izbori za Grad Beograd.

U Dogovoru se navodi i da OGP „Glas Srbije“ neće stupani ni u kakve oblike vlasti sa režimom Srpske napredne stranke, političkim organizacijama koje su u saradnji sa SNS i političkim organizacijama i subjektima koje su bile umešane u izborne zloupotrebe.

izvor: https://n1info.rs/vesti/proglas-i-glas-srbije-potpisali-dogovor-o-zajednickoj-borbi-za-slobodne-i-postene-izbore/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Zar se Mali most i tako zvao? Retko ko ga je u prošlosti nazivao ovim drugim imenom!

Mali most je najstariji most u Zrenjaninu. Otvoren je za saobraćaj pre 120 godina – 26. marta 1904

Published

on

By

Mali most je podignut 1904. godine na mestu nekadašnjeg pokretnog drvenog mosta i spaja najstroži centar grada sa gradskim naseljem „Mala Amerika“.

Po izgradnji, ovaj most i Veliki gvozdeni most punih šest decenija činili su jednu vezu između delova grada na suprotnim obalama Begeja.

Prvobitan naziv mu je bio Franca Jozefa most (Franc Josefs Brucke ili Ferecz Jozesef hid).

Nakon Prvog svetskog rata dobija administrativni naziv Karadžićev most koji, međutim, nikada nije zaživeo. Među žiteljima grada na Begeju on je jednostavno ostao – Mali most.

Njegovo okruženje čini najinteresantniju arhitektonsku celinu starog gradskog jezgra.

Most je sredinom osamdesetih godina prošlog veka ostao bez reke. Naime, regulacijom Begeja ovde je stvoreno centralno gradsko jezero, ali most nije izgubio na značaju. I dalje je zasigurno jedan od simbola Zrenjanina.

izvor: https://zrenjaninski.com/grad/zar-se-mali-most-i-tako-zvao-retko-ko-ga-je-u-proslosti-nazivao-ovim-drugim-imenom/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Šest meseci bez plate: Zaposleni u Železničkom integralnom transportu najavili protest

Zaposleni u preduzeću Železnički integralni transport u ponedeljak 15. aprila protestovaće u Beogradu ispred Vlade Srbije

Published

on

By

Razlog protesta je, kako kažu, veoma loše situacije u kojoj se nalazi to preduzeće u državnom vlasništvu, inače ćerka-firma Železnica Srbije, prenosi Danas.

Miladin Žujović predsednik Sindikalne organizacije ŽIT Beograd kaže za Danas da zaposleni plate nisu dobili već šest meseci.

“Poslednji put smo primili polovinu ličnog dohotka u oktobru prošle godine i od tada smo u potpunosti bez zarada. Takođe, iako redovno dolazimo na svoja radna mesta posla nema, odnosno bilo ga je ali u veoma malom obimu. Tražili smo objašnjenje od poslovodstva zašto nema plata i zbog čega preduzeće ne radi i rečeno nam je da klijenti ne žele da nas angažuju za naše transportne usluge. Situacija je izuzetno teška, ljudima to postaje nepodnošljivo i od decembra je preduzeće napustilo četrdesetak radnika. Jednostavno, više nisu mogli da izdrže bez primanja”, objašnjava Žujović.

On dodaje da je u ŽIT-u na svojim radnim mestima ostalo 82 radnika i da su oni odlučni da od nadležnih zatraže rešavanje problema sa kojima se suočavaju.

“Država je naš vlasnik. Shodno tome smatramo sa punim pravom da su nadležni u Vladi i resornom Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture adresa na koju treba da se obratimo”, ističe sagovornik Danasa. 

On objašnjava za Danas da preduzeće faktički ne radi od maja da je terminal ŽIT-a zatvoren a novi koji se gradi nije završen. Zbog toga posao stoji a radnici ne primaju plate već pola godine.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Srbija/372629/Sest-meseci-bez-plate-Zaposleni-u-Zeleznickom-integralnom-transportu-najavili-protest.html

Continue Reading

Trending