Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Sporne sadržaje na društvenim mrežama uklanjaju fektčekeri i veštačka inteligencija

Sve velike internet kompanije imaju politike koje određeni sadržaj prepoznaju kao podoban ili nepodoban, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Andrej Petrovski, istraživač u “SHARE fondaciji” koja se bavi unapređenjem ljudskih prava i sloboda na internetu.

Published

on

Sve velike internet kompanije imaju politike koje određeni sadržaj prepoznaju kao podoban ili nepodoban, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Andrej Petrovski, istraživač u “SHARE fondaciji” koja se bavi unapređenjem ljudskih prava i sloboda na internetu.

On tako komentariše najave velikih internet kompanija da će sa svojih platformi uklanjati sadržaje u kojima se negira genocid u Srebrenici, što su 11. avgusta za RSE potvrdile kompanije Tviter (Twitter) i Gugl (Google).

Inicijativa je potekla od Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGK), koji vodi evidenciju o sadržajima na društvenim mrežama. Prema njihovim podacima, najviše objava u kojima se vređaju žrtve srebreničkog genocida iz 1995. godine dolazi iz Srbije ali da ima i iz Rusije, Francuske i drugih država.

Petrovski kaže da su kompanije Tviter i Gugl potvrdile da već sprovode politiku uklanjanja sadržaja u kojem postoje elementi govora mržnje i da će to nastaviti i kada je reč o negiranju genocida u Srebrenici.

“Kad pričamo o tehničkoj implementaciji toga, oni se već neko vreme hvale da veštačka inteligencija koju koriste za moderaciju sadržaja u najvećem broju ukloni sporne sadržaje. Oni takođe imaju i takozvane fektčekere (eng. fact checker), dakle zaposlene koji uklanjaju taj sadržaj koji je prijavljen ili detektovan kao sporan iz nekog ugla”, objašnjava Petrovski.

On naglašava da ti sistemi nisu u potpunosti efikasni, naročito kada se sadržaji plasiraju na jezicima koji u tržišnom smislu nisu dominantni. Bez obzira na to o kojoj temi je reč, dodaje Petrovski, kompanije posmatraju regione kao tržišta. Što je više korisnika to je tržište atraktivnije.

“Balkan, odnosno ovo govorno područje, jeste malo u odnosu na druga tržišta, poput nemačkog ili francuskog. Samim tim, i kad je moderacija sadržaja u pitanju, to znači da će se u ovom regionu verovatno izazovnije sprovoditi, odnosno da će zahtevati da ove kompanije investiraju u nešto u šta do sada nisu toliko”, smatra Petrovski.

Koji su dometi veštačke inteligencije?

Velike kompanije koje vode platforme na društvenim mrežama su tokom pandemije korona virusa mnogo intenzivnije počele da koriste veštačku inteligenciju (AI od eng. artificial intelligence) u moderaciji sadržaja.

U tekstu iz oktobra prošle godine, portal Politico piše da su kompanije Fejsbuk (Facebook) i Gugl gotovo udvostručile broj uklonjenog sadržaja, koji je označen kao potencijalno opasan, u drugoj polovini 2020. u poređenju sa prva tri meseca iste godine.

Kako piše ovaj portal, ove kompanije su pre izbijanja pandemije imale više od 30.000 ljudi – često nisko plaćenih radnika u mestima poput Berlina i Ostina u Teksasu – koji su satima pretraživali sporne materijale koji se mogu pronaći na najvećim svetskim društvenim mrežama.

Međutim, kako navodi Politico, veštačkoj inteligenciji koja koristi algoritme za detekciju problematičnog sadržaja, je na mrežama promaklo mnogo sumnjivih postova. U Francuskoj su borci protiv rasizma i antisemitizma primetili da je govor mržnje porastao za više od 40 odsto, kao i da je manje od 12 posto tih postova uklonjeno.

“Najveća uloga veštačke inteligencije iz ugla kompanija jeste da one prikažu da nešto rade po pitanju uklanjanja spornih sadržaja sa interneta. Ne kažem da to nije efikasan način – veći procenat jeste uklonjen algoritmima – ali to ne znači da su sve ove kompanije rešile problem sa postojanjem spornih sadržaja na svojim platformama”, kaže Andrej Petrovski.​

Ana Toskić Cvetinović, izvršna direktorka organizacije Partneri za demokratske promene Srbije, ocenjuje za RSE da u moderaciji sadržaja na internetu mora postojati sinergija ljudske procene i veštačke inteligencije, te naglašava da nije dovoljno samo poznavanje lokalnog jezika.

“Poznavanje konteksta je neophodno da bi mogla da se napravi dobra procena za prepoznavanje nekog nedozvoljenog ponašanja. Recimo, ako se radi o nekim sadržajima koji podrazumevaju samo fotografije ili slike, da li je dovoljno samo prepoznati fotografiju i pročitati samo sadržaj nekog tvita ili posta ili su potrebne dodatne informacije da bi se zaključilo da li se radi o nedozvoljenom ponašanju”, kaže Toskić Cvetinović.

Potrebno i korisno

Ona je ocenila i da na internetu ne bi trebalo da bude dozvoljeno ništa što nije dozvoljeno i u stvarnom životu.

Toskić Cvetinović, čija organizacija se, između ostalog, bavi unapređenjem vladavine prava, smatra da ovaj potez velikih kompanija može samo u izvesnoj meri da smanji prisutnost govora mržnje u onlajn prostoru Zapadnog Balkana, ali dodaje da to neće rešiti uzroke.

“Po mom mišljenju, ovakve politike su potrebne i korisne. One funkcionišu na društvenim mrežama, jer one zapravo primenjuju svoja pravila uređivanja sadržaja a ne propise nacionalnih pravnih sistema, ali bez šire društvene akcije i edukacije korisnika, mislim da se tu samo ‘gase požari’, dakle da ovim nećemo rešiti uzrok i da će oni koji su skloni širenju takvih poruka i ideja naći kanal da ih prošire”, kaže Toskić Cvetinović.

Osim edukacije prvenstveno mladih korisnika interneta, sagovornica RSE smatra da je neophodno i da pravni sistem Srbije sankcioniše ispade na društvenim mrežama.

“Dakle, da zaista pokažemo i da naš pravni sistem kažnjava one koji pozivaju na raspirivanje mržnje, nacionalne i verske netrpeljivosti. To je posebno važno u onim situacijama kada takve vrste poziva dovedu do nekih konkretnih napada. Ta vrsta kažnjivosti ovde nedostaje da bi mogla da se pošalje poruka da mora postojati odgovornost za izgovorenu reč”, smatra Ana Toskić Cvetinović.

Šta kaže zakon u Srbiji?

Krivični zakonik Srbije previđa kazne od pet meseci do šest godina zatvora za sve one koji “negiraju, minimiziraju i opravdavaju genocid i ratne zločine”.

Međutim, te odredbe se odnose na pravosnažne presude sudova u Srbiji i Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, ali ne i na presude Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala koji su odlučivali o genocidu u Srebrenici.

To znači da oni koji negiraju genocid na području bivše SFRJ (Socijalistička Federativa Republika Jugoslavija), a koji je potvrđen presudama u Hagu, u Srbiji ne mogu biti kažnjeni.

Internet se doživljava kao prostor slobode i to tako treba da ostane, ali je potrebno napraviti paralelu između onlajn prostora i realnog života, smatra Ana Toskić Cvetinović.

“Međutim, problem je što dosta onoga što se radi na internetu nije regulisano nacionalnim propisima, već to internet platforme regulišu u svojim sistemima. To je jako osetljivo pitanje. Ne treba ići u prevelike restrikcije zbog gušenja slobode govora, ali uvek treba napraviti paralelu sa onim što je nedozvoljeno u oflajn svetu”, kaže Toskić.

Šta piše u politici kompanija?

Kompanije Tviter, Fejsbuk (Facebook) i Gugl izričito zabranjuju u svojim politikama korišćenja promociju nasilja i slanje pretnji drugim ljudima na osnovu “zaštićenih karakteristika”.

Fejsbuk, nakon prijave koja dođe od dugih korisnika, uzima u obzir svoja pravila, kako bi izrekao upozorenje, a zatim zabranu korišćenja ove društvene mreže.

Korisnik ima pravo žalbe.

Kompanija Tviter zabranjuje “ciljanje pojedinaca ili grupa sadržajem koji se odnosi na oblike nasilja ili nasilne događaje gde je zaštićena kategorija bila primarna meta ili žrtva”.

“Ovo uključuje, ali nije ograničeno na medije ili tekst koji se odnosi na ili prikazuje genocide (npr. Holokaust) i linč”, navodi Tviter.

Tviter, za ponovljene prekršaje ovih politika, predviđa zabranu naloga i uklanjanje sa mreže.

Tviter zabranjuje "ciljanje pojedinaca ili grupa sadržajem koji se odnosi na oblike nasilja ili nasilne događaje
Tviter zabranjuje “ciljanje pojedinaca ili grupa sadržajem koji se odnosi na oblike nasilja ili nasilne događaje

Prema pravilima Jutjuba, osim širenja mržnje i nasilja na osnovu “zaštićenih karakteristika”, zabranjena je i dehumanizaciju pojedinaca, kao jedan od oblika govora mržnje.

Kako stoji u Jutjub pravilima, zabranjena je upotreba rasnih, verskih ili drugih uvreda i stereotipa koji izazivaju ili promovišu mržnju na osnovu bilo kog od gore navedenih atributa.

Jutjub može ukinuti kanal ili nalog zbog ponovljenih kršenja smernica zajednice ili uslova korišćenja usluge.

Na Jutjubu je zabranjena i dehumanizaciju pojedinaca, kao jedan od oblika govora mržnje
Na Jutjubu je zabranjena i dehumanizaciju pojedinaca, kao jedan od oblika govora mržnje

Gugl, u čijem vlasništvu je platforma Jutjub, u svojim pravilima protiv širenja govora mržnje navodi da su njihovi proizvodi i platforme za slobodno izražavanje, a da se ne dozvoljava širenje govora mržnje.

Kako se dodaje, ako Gugl pronađe sadržaj koji širi mržnju na nekoj od svojih platformi, kazna je, kao prvo – potencijalno uklanjanje tog sadržaja, a ukoliko korisnik nastavi da širi govor mržnje – ukidanje naloga.

“Takođe možemo napraviti izuzetke od ovih smernica na osnovu umetničkih, obrazovnih, istorijskih, dokumentarnih ili naučnih razmatranja ili tamo gde postoje druge značajne koristi za javnost”, stoji u pravilima Gugla.

Tviter, Gugl i Fejsbuk su sa Kanadskim centrom za izraelska i jevrejska pitanja (Centre for Israel and Jewish Affairs) potpisali jula ove godine dokument u kojem se obavezali na zaustavljanje širenja mržnje prema Jevrejima kroz svoje platforme.

Reakcije u beogradskim medijima

Vest da će Tviter i Gugl uklanjati sporne sadržaje u delu medija u Srbiji propraćena je kao napad na slobodu govora.

Poslanik vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović je, povodom najave velikih internet kompanija, na društvenoj mreži TikTok izjavio da je “uznemiren” i ocenio da je to “diktatorska odluka”.

Đukanovićev stav da srpske snage u Srebrenici nisu počinile genocid, uprkos presudama međunarodnih sudova, dele i drugi zvaničnici Srbije.

Tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske ubile oko 8.000 muškaraca i dečaka u Srebrenici i okolini.

Uz presudu Međunarodnog suda pravde u Hagu iz februara 2007. godine kojom je potvrđeno da se u Srebrenici dogodio genocid, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio je 14 bivših pripadnika vojske i policije Republike Srpske.

Među osuđenima, najveće kazne, doživotni zatvor, određene su za Radovana Karadžića, nekadašnjeg predsednika Republike Srpske i Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske.

Izvor: https://www.slobodnaevropa.org/a/drustvene-mreze-negiranje-genocid-srbija/31409326.html

SLOBODNA VOJVODINA

Konkretnim merama pokazati da se nasilje nad ženama više neće tolerisati

Još jedan femicid koji se juče dogodio, peti od početka ove godine, dokaz je da se naše društvo suočava se ozbiljnom krizom i da je neophodno da država hitno preduzme korake ka rešavanju ovog problema

Published

on

By

Prvo, neophodno je stvoriti atmosferu u društvu u kojoj se ne razgovara jezikom mržnje prema ženama, u kojoj se ženama ne osporavaju prava koja su već stečena, u kojoj se žene ne svode na seksualne objekte, objekte za rađanje ili bilo koje druge objekte što vodi ka tome da se obezvređuju i one i njihovi životi.

Drugo, ne treba više čekati ni dana da se u našoj zemlji uspostavi Femicide Watch (telo za praćenje nasilja nad ženama). Uspostavljanje ovakvog nezavisnog tela u skladu je sa preporukom specijalne izvestiteljke Ujedinjenih nacija i Nacionalnom strategijom za borbu protiv nasilja nad ženama.

Treće, smatramo da je potrebno da se pokrene stručna rasprava o definisanju femicida kao posebnog krivičnog dela. Femicid još uvek nije prepoznat kao posebno krivično delo u krivičnom zakonodavstvu Srbije, a imajući u vidu praksu kvalifikacije ubistva žena u porodičnim i partnerskim odnosima kao lakšeg krivičnog dela i izricanja blagih kazni počiniocima, smatramo da bi se na ovaj način poslala jasna poruka da se neće tolerisati nasilje nad ženama.

Najveći problem je što se femicid dešava u domu, mestu gde bi žene trebalo da se osećaju sigurno i zaštićeno.

Važno je da shvatimo da je svaki femicid mogao biti i može da bude sprečen. Država mora početi sa sistemskim delovanjem, jer se samo tako može raditi u pravcu poboljšanja situacije.

Bojana Begović
potpredsednica
Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI

izvor: https://vojvodjani.rs/konkretnim-merama-pokazati-da-se-nasilje-nad-zenama-vise-nece-tolerisati/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kostreš: Bajatović lažima o Vojvodini pokušava da sakrije pljačku i slom režimske politike

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI poziva Dušana Bajatovića, najplaćenijeg građanina Srbije, čoveka koji gazi interese države u kojoj živi zarad interesa Ruske Federacije, da prestane sa sejanjem mržnje i zastrašivanjem građana Srbije i Vojvodine.

Published

on

By

Bajatovićeve izjave date ruskim propagandističkim medijima su veoma opasne i ne mogu doneti ništa dobro građanima naše zemlje.

Govoriti o nekakvim planovima za odvajanje Vojvodine je sramotno i samo je Bajatovićev spin zbog fijaska nacionalističkog narativa o odbrani Kosova koji je doveo ne samo do gubitka istog nego i dodatnog urušavanja ugleda Srbije. Sve što su on i njegovi branili opljačkano je i opustošeno.

Dušan Bajatović je bio visoki funkcioner Miloševićevog režima i 1999. godine, kada se Srbija povukla sa Kosova. On je i tada „srbovao“ a tuđa deca su se vraćala u kovčezima.

Kapitulaciju 1999. i gubitak Kosova, Bajatović i njegova družina danas žele da nadomeste šovinističkom „odbranom“ Vojvodine od nekakvog izdvajanja iz Republike Srbije.

Bajatović želi da u Vojvodini napravi novo žarište i time prikrije pljačku Vojvodine koju sprovodi preko svojih firmi i svoje partije. Očito mu nije bilo dovoljno stradanje Srba i drugih naroda od krajina, preko Bosne i Hercegovine, pa do Kosova.

Taj plan im neće proći.

Vojvodina neće nigde iz Srbije, a Bajatović će otići sa vlasti i mora da odgovara za sve kriminalno što je uradio u Srbiji.

Bojan Kostreš
predsednik
Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI

izvor: https://vojvodjani.rs/kostres-bajatovic-lazima-o-vojvodini-pokusava-da-sakrije-pljacku-i-slom-rezimske-politike/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Stalna radna grupa za bezbednost novinara razmotrila pretnje Ani Lalić Hegediš i Dinku Gruhonjiću

Nezavisno društvo novinara Vojvodine saopštilo je danas da je na jučerašnjem sastanku Stalne radne grrupe za bezbednost novinara, kojem je prisustuvvao i Jan Bratu, šef Misije OEBS-a u Srbiji, bilo reči o pretnjama Ani Lalić Hegediš i Dinku Gruhonjiću

Published

on

By

Stalna radna grupa za bezbednost novinara (SRG) održala je 25. marta u Beogradu redovan tromesečni sastanak, prvi u 2024. godini, na kome su razmatrani bezbednosni izazovi sa kojima su se medijski profesionalci suočavali tokom prva tri meseca ove godine.

Posebna pažnja posvećena je slučajevima pretnji upućenih novinarima i liderima Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV), Ani Lalić Hegediš i Dinku Gruhonjiću iz Novog Sada. Dinko je prisustvovao sastanku putem video uključenja gde je u direktnom razgovoru sa predstavnicima tužilaštva i policije dobio detaljne informacije o svim do sada preduzetim istražnim radnjama kao i očekivanjima u vezi sa otkrivanjem počinilaca.

Branko Stamenković iz Vrhovnog javnog tužilaštva i Bekir Dudić iz Ministarstva unutrašnjih poslova, osudili su ugrožavanje bezbednosti Gruhonjića, Ane Lalić, Ksenije Pavkov kao i drugih novinarki i novinara.

Sastanku je prisustvovao i Jan Bratu, šef Misije OEBS-a u Srbiji, koji je ukazao na važan doprinos i napore koje SRG ulaže u unapređenje bezbednosti novinara dodajući da saradnja između medijske zajednice i organa za sprovođenje zakona nema alternativu.

Uzimajući u obzir visok stepen ugroženosti i ozbiljnost pretnji sa kojima se suočavaju Lalić Hegediš i Gruhonjić, ambasador Bratu je ukazao na potrebu da policija i tužilaštvo iskoriste sve raspoložive procedure kako bi se trenutno omogućila bezbednost ugroženih novinara.

Gruhonjić je naglasio da u ovom slučaju koristi sve procedure uspostavljene u okviru SRG i da razume značaj saradnje sa institucijama. Po rečima Veljka Milića, predstavnika NDNV-a u SRG, do sada je podneto četiri krivične prijave zbog pretnji Lalić Hegediš i dve za Dinka Gruhonjića.

Branko Stamenković, je informisao članove SRG da je tokom januara i februara ove godine formirano 5 predmeta u vezi sa ugrožavanjem bezbednosti novinara (4 u januaru i 1 u februaru), i da je u jednom oštećena novinarka. Jedan slučaj rešen je službenom beleškom tužilaštva da nema mesta pokretanju krivičnog postupka, a preostalih četiri su u fazi istrage.

Iznet je i podatak da je od početka 2016. godine do februara 2024. godine registrovano 527 slučajeva napada na novinare od kojih je 316 procesuirano (59.96%), dok su preostale prijave odbačene. U 213 slučajeva, odnosno 36.35% od ukupnog broja prijava, oštećene su bile novinarke. Stamenković je dodao da tužilaštvo odlučno osuđuje napade na sve novinare i novinarke u Novom Sadu i istakao da se intenzivno radi na pronalaženju počinilaca i njihovom privođenju pravdi.

Predstavnici SRG su takođe razmenili mišljenja o potencijalnim izmenama Krivičnog zakonika kojima bi se omogućila sveobuhvatnija zaštita medijskih radnika i zaključili da postoji više paralelnih inicijativa koje bi trebalo pažljivo koordinirati i izaći sa predlogom koji će predstavljati konsenzus svih relevantnih aktera.

Na kraju su članovi Grupe razmenili impresije sa sastanka sa Mihailom Jovanovićem, Ministrom informisanja i telekomunikacija, koji je održan 21. marta a na kome se ministarstvo upoznalo sa aktivnostima SRG i ponudilo podršku u budućem radu. Članovi SRG su konstatovali da je svaka pomoć dobrodošla, ali da izazov predstavljaju granice mandata ministarstva u oblasti bezbednosti novinara. SRG s saglasila da će u narednim danima obavestiti ministarstvo o potencijalnim oblastima u kojima je moguće uspostaviti saradnju.

SRG, koja je osnovana u januaru 2017. godine, čine predstavnici Vrhovnog javnog tužilaštva (VJT), Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije (MUP), Udruženja novinara Srbije (UNS), Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine (NDNV), Asocijacije medija (AM), Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM), Asocijacije onlajn medija (AOM), kao i Misije OEBS-a.

(Autonomija, foto: SRG)

izvor: https://autonomija.info/stalna-radna-grupa-za-bezbednost-novinara-odrzala-redovan-sastanak-na-kome-su-razmatrane-pretnje-ani-lalic-hegedis-i-dinku-gruhonjicu/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Dve kovid bolnice zarasle u korov, savremena oprema skuplja prašinu

Kovid bolnice u Kruševcu i Batajnici zatvorene su polovinom prošle godine, i umesto da se u njima leče pacijenti, savremena oprema skuplja prašinu, a objekti zarastaju u korov

Published

on

By

Dok se lekari u zdravstvenim ustanovama u Srbiji žale na sve veći priliv bolesnih i nedovoljno kapaciteta za sve pacijente kojima je neophodna hospitalizacija, dve nove bolnice, sagrađene za lečenje kovid pacijenata – zaključane su.

Bolnice u Batajnici i Kruševcu itekako imaju kapacitete za lečenje. Ukupno imaju oko 1.500 bolničkih kreveta.

Operacione i angio sale u bolnicama imaju najsavremeniju opremu. Samo za opremanje bolnice u Kruševcu, država je platila oko 10 miliona evra. Zajedno imaju po nekoliko stotina raspiratora i monitora. Ali, u njima već godinu dana nema pacijenata, ali ni osoblja.

Narodni poslanik Srđan Milivojević (DS) kaže za N1 da je gradnja bolnica u Kruševcu i Batajnici koštala 150 miliona evra. Da je servisiranje opreme bilo izuzetno skupo. Napominje i da se u njima nalaze i respiratori za koje se ne zna kako su nabavljeni.

“Samo u Batajnici i Kruševcu se nalazi 300 respiratora. Ali, neko ih je nabavljao po svom nahođenju. I sada imamo 150 respiratora ruske proizvodnje koji nisu komplementarni sa medicinskom dokumentacijom koja ih prati, a nemaju ni EU standarde, jer ne mogu da se koriste u zemljama članicama”, objašnjava Milivojević.

Početkom februara ove godine, od ministarke zdravlja, čulo se da je zapravo problem vlasnička struktura kovid bolnica.

“To vređa inteligenciju građana Srbije. Pogledajte kako brzo rešavaju imovinske odnose za gradnju auto puteva ili kada su se ove bolnice gradile”, kaže Milivojević.

Iz Ministarstva zdravlja nisu odgovorili na pitanje N1, zašto su dve opremljene bolnice zatvorene. Nije poznato ni gde je “nestalo” medicinsko osoblje koje je brinulo o kovid pacijentima.

Svoju svrhu je, s druge strane, “našla” novosadska kovid bolnica na Mišeluku. Bolnica sa 600 ležaja koristi se za potrebe različitih službi, klinika i Instituta Kliničkog centra Vojvodine. Za centar za dijalizu namenjeno je 33 ležaja, a tu su i aparati za radiologiju koji služe da se smanji lista čekanja u KCV-u.

U bivšu kovid bolnicu smešteno je i 50 ležajeva za palijativnu negu.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Srbija/371010/Dve-kovid-bolnice-zarasle-u-korov-savremena-oprema-skuplja-prasinu.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Na današnji dan pre 120 godina, 26. marta 1904, otvoren je za saobraćaj Mali most

Na današnji dan pre 120 godina, 26. marta 1904, otvoren je za saobraćaj Mali most

Published

on

By

Zrenjanin – 120 godina “Mali most”

Ovaj most, koji je nakada nosio naziv Most Franje Josifa a zatim Karadžićev most, najstariji je u Zrenjaninu. Današnji gvozdeni most podignut je na mestu nekadašnjeg pokretnog drvenog mosta. U početku je spajao dve obale reke Begej, a danas spaja obale jednog od jezera u centru grada.

Mali most najstariji je most u gradu. Podignut je 1904. godine na mestu drvenog mosta, i spaja najstroži centar Zrenjanina sa četvrti nazvanom „Mala Amerika“. Po izgradnji, ovaj most i Veliki gvozdeni most punih šest decenija činiće jednu vezu između delova grada na suprotnim obalama Begeja. 

zrenjanin mali most 008
MALI MOST U ZRENJANINU
zrenjanin mali most 011

Njegovo okruženje čini najinteresantniju arhitektonsku celinu starog gradskog jezgra. Most je sredinom osamdesetih godina ostao bez reke – regulacijom Begeja ovde je stvoreno jezero, ali most nije izgubio na značaju. I dalje je jedan od simbola Zrenjanina, vekovnih težnji i njegovih žitelja da premošćuju reku, šireći i razvijajući grad na obe njene obale…

zrenjanin mali most 016
MALI MOST U ZRENJANINU
zrenjanin mali most 022

izvor: https://volimzrenjanin.com/pre-120-godina-otvoren-za-saobracaj-mali-most/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

LSV – Vojvođani: Lokalna vlast u Zrenjaninu 11 meseci nije konstituisala Savet za odbranu i bezbednost

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI smatra da je nedopustivo, ali i protivno odredbama Statuta grada Zrenjanina što lokalna vlast u Zrenjaninu, gotovo 11 meseci posle imenovanja članova Saveta za odbranu i bezbednost, nije konstituisala ovo telo

Published

on

By

Odbornici Skupštine grada Zrenjanina su još 18. maja prošle godine imenovali 16 članova Saveta za odbranu i bezbednost, a za predsednika su izabrali gradonačelnika Simu Salapuru.

Odredbama Odluke o obrazovanju Saveta za odbranu i bezbednost predviđeno je da ovo operativno stručno telo:

1. nalizira, informiše i predlaže Skupštini grada aktuelnu Procenu bezbednosne situacije u Gradu i mere za eliminisanje uzroka koji mogu dovesti do njenog narušavanja,

2. predlaže Skupštini grada Odluku o organizaciji i radu organa Grada u ratnom i vanrednom stanju, Procenu uslova i mogućnosti funkcionisanja organa Grada, preduzeća i drugih pravnih lica Grada Zrenjanina u slučaju vojnih i nevojnih izazova, rizika i pretnji bezbednosti Grada,

3. predlaže Skupštini grada Procenu moguće ugroženosti teritorije Grada od elementarnih nepogoda i industrijskih i drugih nesreća većih razmera,

4. predlaže Skupštini grada određena dokumenta koji su od posebnog značaja za odbranu i bezbednost Grada i određena normativna i druga akta iz Plana odbrane,

5. preduzima mere nadzora i kontrole odbrambenih i bezbednosnih priprema u Gradu i međusobne koordinacije i saradnje organa Grada, preduzeća i drugih pravnih lica sa državnim i drugim organima i ustanovama,

6. nadležnim organima predlaže mere zaštite stanovništva od nezakonitog ponašanja pojedinaca i određenih grupa,

7. nadležnim organima predlaže mere fizičke i tehničke zaštite objekata, zaštite materijalnih dobara, organa Grada i ličnosti.

8. putem sredstava informisanja upoznaje građane sa eventualnim opasnostima koje prete njihovoj bezbednosti i merama koje treba preduzimati u datim uslovima,

9. preduzima određene mere zaštite građana od psihološko-propagandnih i drugih subverzivnih i terorističkih aktivnosti,

10. podnosi Izveštaj o stanju odbrambenih priprema Skupštini grada,

11. prima i razmatra primedbe i predloge građana i privrednih društava vezane za odbranu, bezbednost i zaštitu njihove imovine,

12. vrši i druge poslove u cilju pripreme i izgradnje efikasnog sistema odbrane i bezbednosti Grada, odnosno građana.

I pored ovih bitnih zadataka, gradonačelnik Salapura nije našao za shodno da konstituiše Savet i počne da obavlja bitne poslove u oblasti odbrane i bezbednosti grada Zrenjanina.

LSV – VOJVOĐANI, prateći aktuelnu bezbednosnu situaciju u Evropi i našem ragionu, zahteva od Čedomira Janjića, predsednika Skupštine grada Zrenjanina, koji je po funkciji i zamenik predsednika Saveta za odbranu i bezbednost grada Zrenjanina, da sazove konstitutivnu sednicu Saveta i tako prekine stanje koje je protivno Statutu grada Zrenjanina, ali i Zakonu o lokalnoj samoupravi.

Aleksandar Marton
odbornik Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI
u Skupštini grada Zrenjanina

izvor: https://vojvodjani.rs/lokalna-vlast-u-zrenjaninu-11-meseci-nije-konstituisala-savet-za-odbranu-i-bezbednost/

Continue Reading

Trending