Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Skoro bez manjina u administraciji Crne Gore

Istraživanje nevladine organizacije Građanska alijansa je pokazalo da od 205 imenovanih funkcionera u mandatu nove Vlade Crne Gore samo sedam funkcionera je iz manjinskih nacionalnih zajednica i to na nižim radnim mjestima, odnosno nema ih u redovima državnih sekretara, direktora direktorata ili pomoćnika ministara.

Published

on

Izvršni direktor Građanske alijanse Boris Raonić ocjenjuje da je ovo dramatičan podatak.

“Taj podatak je još gori ukoliko imamo u vidu da na mjestima odlučivanja nema nijednog pripadnika manjina, što bi moralo da osvijesti Vladu. To znači da nismo zdravo društvo, da nismo društvo koje razmišlja inkluzivno već političke elite zastupaju uzak krug etničkih subjekata u Crnoj Gori i da je mali broj onih koji iskreno zastupaju građanski koncept”, kaže Raonić.

Odmah nakon izbora 4. decembra 2020, Vlada Zdravka Krivokapica, u kojoj, osim potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, nema nijednog predstavnika nacionalnih manjina, a u kojoj je većina ministara uključujući i premijera bliska Srpskoj pravoslavnoj crkvi, imenovala je nove kadrove u svim državnim institucijama.

Raonić navodi primjere ranijih vlada Demokratske parije socijalista (DPS), koja je tri decenije vladala Crnom Gorom, do avgusta 2020. godine kada je izgubila na izborima.

Nekadašnja Vlada Mila Đukanovića imala samo jednog Albanca na 100 visokih funkcionera, a prethodna, Duška Markovića, mali broj funkcionera srpske nacionalnosti, kaže Raonić i ukazuje da i nova Vlada nastavlja tu praksu.

“S tim što sada imamo obrnutu sliku participacije nacionalnih zajednica u Vladi. Samo je zamijenjena određena etnička grupa, odnosno u Vladi nema Albanaca i Bošnjaka”, dodaje Raonić.

U Crnoj Gori, oko 25% stanovništva predstavljaju građani manjinskih nacionalnih zajednica Bošnjaka, Albanaca, Hrvata i Roma.

Položaj manjina u Đukanovićevoj vlasti

U vladama bivše vlasti, partije nacionalnih manjina su bile integralni dio vladajuće koalicije koju je predvodio DPS Mila Đukanovića.

Na posljednjim izborima je došlo do promjene vlasti, pa su parlamentarnu većinu formirale tri koalicije predvođene prosrpskim Demokratskim frontom (DF), Demokratama i Građanskim pokretom URA.

Gotovo zanemarljiv broj pripadnika nacionalnih manjina u državnim institucijama za Boženu Jelušić, poslanicu Građanskog pokreta URA, konstituenta vladajuće koalicije, predstavlja svojevrsnu dijagnozu – da u društvu nema, i da nije postojalo, odgovarajuće društvene kohezije.

Prema njenim riječima, aktuelna Vlada je trebalo da nastoji da poveća kapacitet zajednice i da integriše sve svoje pripadnike.

Dio problema Jelušić vidi i u činjenici da je prethodna vlast DPS-a dodjeljivala partijama nacionalnih manjina mnogo više pozicija u Vladi, nego što je zastupljenost manjina u društvu.

“Tada se nije radilo na integraciji i na punoj afirmaciji manjinskih naroda, nego su se pozicije dijelile za interes pojedinaca koji su to na svoj način kapitalizovali. Ta činjenica i geneza problema ne opravdava sadašnju Vladu. Trebalo je da brine, da se ne poveća distanca među nacionalnim zajednicama. To je indikator jedne ozbiljne zarobljenosti u identitetskim, nacionalnim, čak i religijskim zabranima”, ističe poslanica Građanskog pokreta URA.

Jelušić dodaje da to rezultira ozbiljnom društvenom patologijom u vidu govora mržnje, povećanog nasilja, omalovažavanja određenih nacionalnih zajednica do čega nije smjelo doći.

“Mislim da je to važna odgovornost Vlade i da je o tome strašno trebalo voditi računa”, ocjenjuje Jelušić.

Jaz prema nacionalnim manjinama

Predstavnik Albanske liste, poslanik Genci Nimanbegu, kaže da ni tih nekoliko predstavnika manjina u institucijama nisu predstavnici ni nacionalnih manjina, ni stranaka koje njih reprezentuju, već su izabrani na osnovu partijskih preferencija.

“To će samo produbiti jaz koji je ova vlada uradila prema nacionalnim manjinama, imajući u vidu da je jedan veliki dio vladajuće strukture godinama imao veoma negativan stav prema partijama nacionalnih manjina, a samim tim prema tim manjinama”, kaže Nimanbegu.

On podsjeća da je Albanska lista prihvatila dijalog sa novom Vladom o potencijalnom učešću u vlasti.

“Sada se ispostavilo da je taj dijalog bio neiskren i iniciran je samo zbog međunarodne i domaće javnosti. Mi nikada nismo dobili odgovor na naše zahtjeve. A najbitnije, nikada nismo dobili informaciju o tome kakvu će politiku da sprovodi ova Vlada”, navodi Nimanbegu.

Nimanbegu ukazuje i da ni sama parlamentarna većina nema zajednički koncept u vođenju politike.

“Imate i zaklinjanje u Evropsku uniju i NATO, a istovremeno imate predsjednika Vlade ili ministre koji svaki dan negiraju to opredjeljenje, te javnim nastupima dokazuju da im evropske vrijednosti i suživota nisu pri srcu”, rekao je Nimanbegu.

Manjine nemaju stručnog kadra?

Podsjećajući da je aktuelni premijer Zdravko Krivokapić poručivao da će jedino mjerilo za rad i zaposlenje u javnoj upravi biti stručnost, portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić kaže da je svima jasno da se među ministrima nije našao nijedan koji dolazi iz redova nacionalnih manjina.

Činjenica da je samo nekoliko pripadnika manjina na nižim rukovodećim mjestima, nije dobra poruka ni za demokratiju ni za multivjerski sklad u Crnoj Gori, kaže Omeragić.

“Na sceni imamo jedan oblik ‘čišćenja’ iz javne uprave ljudi koji dolaze iz redova manjina, iako Ustav Crne Gore garantuje manjinama srazmjernu zastupljenost u institucijama sistema. Zaista se pitamo – kako premijer Krivokapić nije do sada zapazio ni jednog građanina Crne Gore, koji se izjašnjava kao Bošnjak, Albanac ili pripadnik drugog manje brojnog naroda, a koji ima kompetencije da bude na nekom od rukovodećih mjesta?”, riječi su Omeragića.

Omeragić konstatuje da nova izvršna vlast nije pokazala želju “da gradi sa manjinskim narodima” i dodaje da su Bošnjaci spremni da doprinosu demokratizaciji Crne Gore.

Odgovarajući na pitanje da li opredjeljenje Vlade da izostavi učešće predstavnika 25% stanovništva u institucijama znači da među njima nema stručnih ljudi, Boris Raonić smatra da to ne može biti slučaj.

“Naravno da ne. Među četvrtinom stanovništva ima ogroman broj itekako sposobnih i stručnih ljudi koji pripadaju svim političkim opcijama. Prosto je neshvatljivo da ova Vlada, kao i prethodne, nemaju tu širinu da pokažu da smo mi društvo jednakih šansi i da je etnička pripadnost najmanje bitna u takvom društvu. Posljedice su takve, da će manjinski narodi imati odioznost prema ovoj Vladi, a to će praviti politički problem”, objašnjava izvršni direktor Građanske alijanse.

O tome da li je potencijalna rekonstrukcija Vlade prilika za uvođenje pripadnika manjina u državne institucije, Božena Jelušić iz Građanskog pokreta URA kaže da tek treba vidjeti u kom pravcu će ići rekonstrukcija.

“Što se tiče rekonstrukcije Vlade, ona mora da bude otvorenija prema zastupljenosti manjina, rekonstrukcija bi morala ići u pravcu povećanja društvene kohezije, a ne u pravcu snaženja društvenih podjela”, kaže Jelušić.

Odgovarajući, sredinom decembra na pitanje Radija Slobodna Evropa da li postoji opasnost od etnocentrizma u državnom aparatu, budući da su funkcije u Vladi, ali i po dubini, u najvećem dijelu dodijeljene ljudima iz jedne nacije i nema kadrova iz redova manjinskih naroda, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je odgovorio da se one “politički nijesu uključili u sastav Vlade”.

“U drugom koraku kadriranja u javnoj upravi uključićemo pripadnike manjinskih naroda”, kazao je Abazović.

Najavljena rekonstrukcija Vlade, prema dosadašnjim izjavama lidera partija vladajućih koalicija i samog premijera, mogla bi da se odnosi isključivo na dodjelu mjesta potpredsjednika Vlade liderima DF-a i Socijalističke narodne partije.

DF je od samog formiranja Vlade bio nezadovoljan što u kabinetu premijera Krivokapića nema funkcionera ovog političkog saveza.

Autor: Srđan Janković (Radio Slobodna Evropa)

SLOBODNA VOJVODINA

POŽAR U TRŽNOM CENTRU BIG

Zrenjanin- Večeras oko 20 časova u tržnom centru BIG izbio je požar i nadvio se gust dim iz lokala Banjalučki ćevap.

Published

on

By

Zrenjanin- Večeras oko 20 časova u tržnom centru BIG izbio je požar i nadvio se gust dim iz lokala Banjalučki ćevap. Vatrogasne ekipe odmah su izašle na teren i trenutno sa dva vozila i nekoliko vatrogasaca gase požar.

izvor: https://www.zrklik.com/2021/12/pozar-u-trznom-centru-big/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Ministarstvo branitelja podržalo obnovu ustaškog groblja u Zagrebu

Desničarske udruge u Hrvatskoj traže obnovu grobova ustaških vojnika na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Published

on

By

Kontroverze je dodatno pojačao jedini spomenik za “vječni spomen i slavu” ustaškoj vojsci koji već godinama stoji na zagrebačkom groblju Mirogoju.

Desničarske udruge u Hrvatskoj traže obnovu grobova ustaških vojnika na zagrebačkom groblju Mirogoj. Komunisti su to groblje sravnili sa zemljom, a 75 godina kasnije očekuje se da obnovu plate građani Zagreba.

Ministarstvo branitelja podržalo je projekt obnove s nazivom “groblje hrvatskih vojnika od 41. do 45.”, a kontroverze je dodatno pojačao jedini spomenik za “vječni spomen i slavu” ustaškoj vojsci koji već godinama stoji na zagrebačkom groblju Mirogoju.

izvor: agencije

izvor: https://balkans.aljazeera.net/videos/2021/12/5/ministarstvo-branitelja-podrzalo-obnovu-ustaskog-groblja-u-zagrebu

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kurti: Sledeći sastanak sa Vučićem možda sledeće sedmice – zavisi od EU

Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da bi sledeći sastanak sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem mogao biti održan u drugoj sedmici decembra.

Published

on

By

Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da bi sledeći sastanak sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem mogao biti održan u drugoj sedmici decembra.

Kurti je na konferenciji za medije rekao da nema informacija „da li Srbija uslovljava nastavak dijaloga“, i da održavanje sastanka zavisi od zvaničnika Evropske unije Žozepa Borela i njegovog izaslanika Miroslava Lajčaka.

„Nemam informaciju da postoje uslovi od bilo koga, ali procena da li takav sastanak treba da bude održan ili ne, pripada posredniku ili fasilitatoru – kako sebe nazivaju, odnosno gospodinu Borelu i njegovom izaslaniku Lajčaku“, rekao je on.

Napomenuo je da su „oni ti koji procenjuju da li će poslati pozive ili ne“, i da na održavanje sastanka ne utiče, kako je istakao, „bilo kakvo uslovljavanje druge strane“.

Autor: Beta

izvor: https://rs.n1info.com/vesti/kurti-sledeci-sastanak-sa-vucicem-mozda-sledece-sedmice-zavisi-od-eu/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Zeleni blok traži zakon protiv rudnika litijuma i smenu celog REM-a

Koalicija traži da se po hitnoj proceduri u Skupštini Srbije „usvoji zakon kojim se briše rudnik u Jadru“ i smeni Savet REM-a na čelu sa Oliverom Zekić

Published

on

By

Otvorena Građanska platforma „Akcija“, organizacije „Ekološki ustanak“ i „Ne davimo Beograd“ najavile su na konferenciji za novinare ispred Generalnog sekretarijata predsednika republike blokadu saobraćajnica i sledeće subote širom Srbije, ali njihovi predstavnici nisu precizirali koliko će trajati.

Ekološki aktivista Aleksandar Jovanović Ćuta rekao je da nema ništa protiv da naredna blokada traje i tri sata.

On je poručio građanima da u sledeću subotu budu spremni za nastavak blokada širom Srbije sve do ispunjenja zahteva.

Predsednik stranke Zajedno za Srbiju i pokretač Otvorene građanske platforme „Akcija“ Nebojša Zelenović izjavio je da zeleno-levi blok, pored povlačenja zakona o referendumu i eksproprijaciji, traži da se po hitnoj proceduri u Skupštini Srbije „usvoji zakon kojim se briše rudnik u Jadru“ i smeni REM na čelu sa Oliverom Zekić.

„Čuli ste juče da nas je predsednica REM gospođa Zekić sve nazvala banditima i da svi mi trebamo da budemo pohapšeni, svi mi slobodni građani koji smo izašli u skladu sa Ustavom i zakonom da protestujemo“, rekao je Zelenović na konferenciji za medije ispred zgrade predsedništva na Andrićevom vencu u Beogradu.

(Beta, Foto: N1)

izvor: https://www.autonomija.info/zeleni-blok-trazi-zakon-protiv-rudnika-litijuma-i-smenu-celog-rem-a.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Pojedini stočari iz srednjeg Banata prinuđeni da rasprodaju krave

Problemi veliki i u ostalim selima

Published

on

By

Radica Vučenić iz Čente skoro je rasprodao svoje stado muznih krava. Za prodaju su ostale još tri krave. Vučenić kaže da je bio prinuđen da rasproda svoje blago zbog bolesti, ali i zato što odavno nema matematike u mlečnom stočarstvu.

– Mleko je jeftino, a hrana skupa, i to je najkraći odgovor – kaže za portal zrenjaninski.com Radica Vučenić i dodaje da cena od 27 – 28 dinara za litar mleka odavno ne pokriva troškove.

Gotovo sve krave iz ovog domaćinstva su prešle Dunav i otišle u centralnu Srbiju. Kupci su mu rekli da tamošnje mlekare otkupljuju mleko za 40 dinara po litru. Po toj ceni se možda i isplati baviti proizvodnjom mleka, dodaje Vučenić.

Problemi veliki i u ostalim selima

I stočni fond u Melencima se više nego prepolovio. Jedan od naših sagovornika, koji nije želeo da mu objavimo ime, ističe da se svinja za klanje ne može naći ni za lek. I stočara koji se bave mlečnim stočarstvom sve je manje, a i naš sagovornik je odlučio da proda krave.

– Subvencije i premije kasne, radne snage nema, hrana je skupa i pitam se za koga i zbog čega da radim. Kupio sam balu sena u Tordi za 450 dinara, a litar mleka košta 27,80 dinara. A krave su obaveza od 24 sata. Često kažem, to je gora robija od Sremske Mitrovice. Tamo odslužiš svoje, a ovde kraja nema – priča nam Melenčanin čiju bi priču verovatno potpisali i mnogi drugi manji i srednji stočari.

Za bikove iz januara i februara prošle godine još nisu isplaćene subvencije. Sve kasni, a krava mora da jede svakog dana, naglašava naš sagovornik.

– Kad zovem Upravu za agrarna plaćanja ili je stalno zauzeto ili mi, kad ih dobijem, kažu da je predmet u obradi. Sad smo čuli da subvencije neće biti isplaćene ni ove godine. Više nema smisla raditi sa gubitkom. Nisam usamljen slučaj, ima ih još u Melencima, a i u Kumanu, selu gde je nekad bilo više krava nego stanovnika – kaže naš sagovornik, koji napominje da su se i krave iz njegove štale zaputile na put južno od Dunava.

Situacija je slična i u ostalim selima u srednjem Banatu. Probelmi su veliki, a mali i srednji proizvođači nestaju, iako mnogi ne žele da govore javno o tome i zameraju se otkupljivačima.

– Gotovo niko ne rasproda sve i ostaje mu mleko za predaju. Ne možemo mnogo da biramo, a naši otkupljivači se ljute kad spomenemo koliko plaćaju mleko. Kao da lažemo. To stoji u papirima. Ali ovdašnji ljudi ne vole neprijatnosti, pa ih izbegavaju – objašnjavaju nam naši sagovornici.

izvor: https://www.zrenjaninski.com/poljoprivreda/pojedini-stocari-iz-srednjeg-banata-prinudjeni-da-rasprodaju-krave/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Evropski desničari na skupu u Varšavi traže savez unutar EU-a

Potpisnice zajedničke deklaracije iz jula kojom žele novi savez unutar EU-a, okupljaju se u subotu kako bi raspravili o svojoj viziji Unije.

Published

on

By

Petnaestak evropskih desnih i krajnje desnih stranaka, među kojima Nacionalno okupljanje Marine Le Pen i poljska Pravo i pravda (PiS), potpisnice zajedničke deklaracije iz jula kojom žele novi savez unutar EU-a, okupljaju se u subotu u Varšavi kako bi raspravili o svojoj viziji Unije.

Le Pen je rekla novinarima da političke stranke koje učestvuju na skupu žele formirati “veliku grupaciju” unutar Evropskog parlamenta gdje se sada nalaze u dva različita kluba zastupnika.

Ona je naglasila kako s optimizmom gleda na mjesece koji dolaze i mogućnost formiranja nove grupacije, koja će, ako se ostvari, “biti druga snaga u Evropskom parlamentu”.

Osim Le Pen, kandidatkinje na francuskim predsjedničkim izborima sljedeće godine i predsjednika talijanske Lige Mattea Salvinija, koji neće biti u Varšavi, među potpisnicima deklaracije iz jula su mađarski premijer Viktor Orban, šef PiS-a Jaroslaw Kaczynski, predsjednik Voxa u Španiji Santiago Abascal i šefica Braća Italije Giorgia Meloni, koje se očekuje u poljskoj prijestolnici.

Organizatori međutim još uvijek u petak nisu objavili puni popis sudionika.

Strahuju od formiranja “superdržave”

U Evropskom parlamentu Nacionalno okupljanje i Liga pripadaju bloku Identitet i demokratja dok su PiS, Vox i Braća Italije dio grupacije Evropski konzervativci i reformisti.

Mađarski Fidesz, koji se u martu razišao s Evropskom pučkom strankom, u potrazi je za drugim partnerima.

“To je posao na duge staze da se uspiju ujediniti svi politički pokreti. To traži vrijeme”, rekla je Le Pen, naglašavajući da će skup u Varšavi biti “važna etapa”.

Zemlje potpisnice deklaracije iz jula insistiraju na potrebi duboke reforme Evropske unije jer strahuju od formiranja “superdržave”.

Stoga će one, po Ewi Marciniak, politologinji s Poljske akademije nauka, pokušati “minimizirati međusobne razlike” posebno pozicije prema Moskvi, abortusu i LGBT-u te insistirati na zajedničkim tačkama

IZVOR: AGENCIJE

Continue Reading

Trending