Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Rusija bi mogla profitirati od krize u Crnoj Gori

Visoke političke tenzije između predstavnika vlasti, šarenolike koalicije na čelu sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i predstavnika prošle godine poraženih snaga predvođenih predsednikom države Milom Đukanovićem, crnogorska su realnost pred obilježavanja petnaeste godine od sticanja nezavisnosti (proglašena 3. juna 2006).

Published

on

Pri tome opozicija baštini crnogorsku nezavisnost kao svoje najznačajnije političko nasleđe, dok vodeća partija vladajuće koalicije insistira na bliskim vezama sa Srbijom, mada ne dovodi u pitanje državnu samostalnost.

Na narasle političke i nacionalne tenzije u Crnoj Gori međunarodna zajednica, prije svega Evropska unija, ali i NATO, mora reagovati na vrijeme jer nikome više nisu potrebni sukobi na Zapadnom Balkanu, od kojih koristi može imati samo Rusija, smatraju sagovornici Radija Slobodna Evropa Kurt Basiner (Kurt Bassuener) iz Savjeta za politiku demokratizacije i Džudi Dempsi (Judy​ Dempsey) iz Karnegi centra.

Tenzije u Crnoj Gori posljednjih mjeseci mogu biti izuzetno opasne, a incidenti, zasnovani na političkim i nacionalističkim motivima, duboko uznemiruju, ocjenjuje Basiner.

Džudi Dempsi pak kaže da bi aktuelne tenzije i incidenti u Crnoj Gori mogli da unazade državu na putu ka Evropskoj uniji „što će Rusija, preko vladajuće strukture u Crnoj Gori, iskoristiti“.

Posljednjih mjeseci intenzivirane su tenzije iz vremena prije i tokom parlamentarnih izbora avgusta 2020. na kojima je nakon tri decenije promijenjena vlast u Crnoj Gori.

Vladavinu Demokratske partije socijalista (DPS), stranke suverenističkog i procrnogorskog opredjeljenja, zamijenila je koalicija predvođena prosrpskim Demokratskim frontom (DF), Demokratama i Građanskim pokretom URA. Manjine su godinama bile i ostale politički partner DPS.

Problema ima i u kohabitaciji između nove većine koja kontroliše Vladu i Parlament i predsjednika države Mila Đukanovica, koji je lider opozicionog DPS. Srbija i Srpska pravoslavna crkva otvoreno podržavaju DF. Dio lidera DF blizak je zvaničnoj Rusiji.

Pojačane tenzije između pristalica procrnogorske opozicije, predvođene DPS, i podržavalaca vladajućeg prosrpskog DF rezultirale su u više navrata protestima, sukobima, napadima na vjerske objekte, prijetnjama manjinama, napadima na novinare, porastom govora mržnje na društvenim mrežama …

Šta su očekivanja od međunarodne zajednice?

Džudi Dempsi kaže da bi međunarodna zajednica, posebno NATO, morala biti aktivnija, otvoreno ukazujući na to koliko je potrebna stabilnost u Crnoj Gori.

„Nema vremena za ravnodušnost NATO-a ili Evropske unije. Ono što se dešava u Crnoj Gori moglo bi da se prelije u ostatak regiona, pri čemu bi Rusija i Kina imale koristi, kapitalizovale i podstakle ovaj razvoj događaja. A imajući u vidu istoriju ruskog miješanja u regionu, jedan od njenih ciljeva jeste stvaranje etničkih i vjerskih tenzija. Jednom kada eskaliraju, teško ih je obuzdati. To je velika opasnost“, kaže Dempsi.

Konkretno, dodaje, to bi podrazumijevalo ne samo otvoreno ukazivanje na potencijalno opasnu situaciju već bi konkretno i NATO i EU trebalo da imenuju posebne izaslanike u Crnoj Gori koji bi posredovali jer „efekat prelivanja sukoba je takav da se ne može precijeniti“.

Crna Gora je juna 2017. postala članica NATO-a za vrijeme vlasti Demokratske patije socijalista, predsjednika Mila Đukanovića. Uoči ulaska, oktobra 2016, državni organi spriječili su navodni državni udar u kojem su, prema optužnici, učestvovali dvojica ruskih obavještajaca, lideri tada opozicionog Demokratskog fronta i grupa srpskih državljana. Visi sud u Podgorici, osudio je optuzene na visegodisnje zatvorske kazne ali je Apelacioni sud ukinuo tu presudu.Novo sudjenje zakazano je za 31.maj ove godine.

Kurt Basiner smatra da Evropska unija, Sjedinjene Američke Države i NATO imaju odgovornost da pomognu u rješavanju tenzija i incidenata u Crnoj Gori, dodajući da nikom više nisu potrebni sukobi na Zapadnom Balkanu.

Dempsi je mišljenja da EU nije naročito dobra u upravljanju krizama.

„EU, ako je ozbiljna po pitanju integracije Crne Gore, mora biti glasnija i „praktičnija“. Mora da ulaže u infrastrukturu, u obrazovanje, u medije. Iznad svega, mora se podsticati civilno društvo na lokalnom nivou.

„Rusija će nastaviti da koristiti trenutne političke strukture da odvrate Crnu Goru od puta ka EU. Što se tiče NATO-a, on mora biti aktivniji na terenu, putem vježbi, komunikacije i bližeg uključivanja i saradnje sa institucijama i civilnim društvom“, pojašnjava Dempsi.

Crna Gora je devet godina u pristupnim pregovorima o članstvu sa EU, od juna 2012. godine. Otvorila je sva 33 poglavlja. Uz to, u dužničkom je odnosu prema Kini koja gradi dio auto-puta u Crnoj Gori, koji se finansira kreditom kineske Exim banke od skoro milijardu dolara.

Šta je uzrok pada DPS?

Kurt Basiner, analitičar i poznavalac situacije na Balkanu, smatra da je nezadovoljstvo crnogorskih građana zbog osjećaja socijalne nepravde i raširene korupcije rezultiralo izbornim porazom prozapadno orijentisane koalicije, predvođene Demokratskom partijom socijalista Mila Đukanovića, na parlamentarnim izborima avgusta 2020. godine.

Basiner kaže da je godinama Vlada Crne Gore, predvođena DPS-om, politički prilično stagnirala.

„Nezadovoljni građani su protestovali, skretali pažnju na manjkavosti sistema što je u jednu ruku i dovelo do smjene vlasti. S druge strane, mislim da su oni koji su željeli promjenu vlasti potcijenili potencijalnu negativnu stranu, odnosno koliko brzo bi se političko težište moglo pomjeriti i stvari otici u neočekivanom i neželjenom smjeru“, ocjenjuje Basiner.

Prema njegovim riječima, iako se činilo da većina građana u Crnoj Gori podržava crnogorsku državnost, identitet i multietničnost to ipak nije toliko jako ukorijenjeno kao što su vjerovali domaći ali i strani posmatrači.

Na referendumu o nezavisnosti organizovanom 2006. godine indipendističke snage, većinski Crnogorci i manjinski narodi, predvođeni Đukanovićem osvojili su 55 odsto glasova naspram 45 posto koliko je osvojio prosrpski blok koji se zalagao za ostanak u drzavnoj zajednici sa Srbijom.

„Svemu ovome se može dodati i regionalni kontekst – osjećaj kao da nema pravila, potom geopolitičko osporavanje, neefikasnost i pasivnost zapadnih zemalja, ponovno pojavljivanje programa iz devedestih i upornost miješanja Srbije. Trenutna situacija u Crnoj Gori uklapa se u ovaj okvir“, ocjenjuje Basiner.

Balkanski lideri iskoristili popustljivost Evrope

Basinera, kako kaže, ne iznenađuje što se država koja je u NATO-u, a koja je jedna od članica na putu ka EU suočava sa nacionalističkim tenzijama u društvu.

„Nazadovanje na putu ka EU nije presedan. Dio problema bio je u tome što su i EU i NATO odnosima sa prethodnim rukovodstvima država dali prednost u odnosu na ono što stvarno treba da se vrednuje kada je u pitanju napredak u integracijama. Lideri svih država zapadnog Balkana, naravno uključujući Crnu Goru, iskoristili su ovu popustljivost. Događaji u Crnoj Gori pokazuju da ništa ne može automatski kada je u pitanju napredak“, dodaje Basiner.

On je mišljenja da je malo pažnje posvećeno demokratskoj konsolidaciji na Zapadnom Balkanu.

S druge strane, kaže da je međunarodna zajednica dozvolila vladama regiona da vode politiku onako kako sami žele, ne naglašavajući im da NATO i EU imaju zakonsku, ali i moralnu odgovornost u tome da osiguraju da nema nasilnih sukoba ili težnji za promjenu granica.

Slovenački non-paper, bez obzira na to odakle dolazi, pokazuje da još postoji upitnost trenutnih granica i državnog suvereniteta. Tamo su ti isti programi bili i prije 15 godina. Oni su poput herpes infekcije – pojavljuju se kada je imunitet nizak“, kaže Basiner.

Navodni neslužbeni diplomatski dokument, non-pejper, koji je, navodno premijer Slovenije Janez Janša uputio u Brisel razmatrao je opciju prekrajanja granica na Balkanu, pripajanje Srbiji bh. entiteta Republika Srpska, pripajanje delova Crne Gore i Severne Makedonije s albanskom većinom Albaniji, te priključenje dela BiH, zapadne Hercegovine, Hrvatskoj. Janša je demantovao da non-pejper postoji.

Kakvu pomoć treba Crna Gora?

Upitan kako bi konkretno mađunarodna zajednica mogla da pomogne u sprečavanju sukoba i smirivanju tenzija, Basiner odgovara da bi odvraćanje i naglašavanje da sukobi, nasilje ili bilo kakvi napori/tendencije za promjenu granica neće biti dozvoljeni.

„Ovo se nekada uzimalo ‘zdravo za gotovo’. Kina i Rusija nemaju veze sa aktuelnim dešavanjima (iako profitiraju od toga), ali to što smo predugo ostavljali ova pitanja otvorenim, više od decenije, pokazuje neozbiljnost“, ukazuje Basiner.

Prema njegovim riječima EU, SAD, Velika Britanija i drugi saveznici moraju da se angažuju u dubokom strateškom preispitivanju načina na koji su pristupili zapadnom Balkanu, s obzirom na to da je politika koju vode očigledno zakazala.

„Iako želim da vidim sve države Zapadnog Balkana u EU, želim da se one pokrenu kao funkcionalne liberalne demokratije. Činjenica da Orban navija za proširenje – počevši od Srbije kao ‘predvodnice’- je dovoljno jasan pokazatelj da je taj proces izgubio svoj put“, zaključuje Basiner.

Od proglašavanja nezavisnosti 2006. godine Crna Gora je spoljnopolitički bila na prozapadnom kursu, politički i finansijski podržana od SAD i EU. Na unutrašnjem planu, izvještaji Evropske komisije ukazivali su na probleme u oblasti vladavine prava (poglavlja 23 i 24) i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i slobodi medija.

Autor: Aneta Durović (Radio Slobodna Evropa)

SLOBODNA VOJVODINA

Jahja Fehratović: Pretila mi je osoba koja je učestvovala u ubistvu novinara u Sjenici

Published

on

By

Poslanik iz poslaničke grupe Stranka pravde i pomirenja (SPP)-Ujedinjena seljačka stranka (USS) Jahja Fehratović izjavio je da mu je pretila osoba koja je učestvovala u likvidaciji novinara Edina Hamidovića u Sjenici pre nekoliko meseci.

„U četvrtak, 2. decembra 2021. godine, u ovom plenumu govorio sam na temu borbe protiv organizovanog kriminala. Odmah nakon toga dobio sam direktne, brutalne pretnje od vođa organizovanog kriminala, narko-kartela, pretnje po bezbednost mene i moje porodice“, rekao je Fehratović u Skupštini Srbije.

On je rekao da je to prijavio policiji u Novom Pazaru, koja je efikasno reagovala.

Fehratović je naveo da je Tužilaštvo za visokotehnološki kriminal odlučilo da u tom trenutku nema krivičnog dela i da osoba koja je pretila ne treba da bude privedena, odnosno sprečena u tome da to krivično delo i realizuje.

Fehratović je pročitao neke od pretnji koje su mu upućene.

„Sada sam izjavu dao u MUP i sve što sam napisao za ovog kera, odnosi se na mene, potvrdio sam. Prijavio me ološ koji bi slobodno da laje, a meni uskratio. Ne brinite se za vašu bezbednost fizičku, od Boga spasa nema. Ili hoće to kod mlada kera. E sada, ako je u godinama nema mu spasa“, naveo je Fehratović.

Prema njegovim rečima, osoba koja mu je pretila ima podršku korumpiranih delova policije i tužilaštva da vršlja i vrši teror nad građanima.

„Tražim od najznačajnijih osoba i organa u sistemu Republike Srbije da spreče to lice da uradi ono što je uradilo pre nekoliko meseci“, rekao je Ferhatović.

(FoNet, foto: Stranka pravde i pomirenja)

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Izabrana nova nemačka vlada. Šolc premijer

Published

on

By

Kandidat za kancelara Olaf Šolc izabran je danas u Bundestagu za novog šefa nemačke vlade, a njegovi ministri i on posle toga dali su zakletvu.

Kako navode nemački mediji, dobio je 395 glasova.

Podsećanja radi, stranke nemačke “semafor koalicije” – Socijaldemokratska partija (SPD), Zeleni i Slobodarska stranka (FDP) – potpisale su u utorak koalicioni sporazum, kojim je ozvaničen kraj šesnaestogodišnje vladavine Angele Merkel.

b92

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Europa pokrenula važan projekt. EU i SAD uzvraćaju udarac sve moćnijoj Kini

Published

on

By

EUROPSKA komisija je najavila novu inicijativu pod nazivom Global Gateway s ciljem promoviranja “održive i pouzdane veze koja radi za ljude i planet, kako bi se uhvatila u koštac s najhitnijim globalnim izazovima, od klimatskih promjena i zaštite okoliša, do poboljšanja zdravstvene sigurnosti te jačanja konkurentnosti i globalnih lanaca opskrbe”.

U pitanju je nova strategija EU kojom se planira investirati 300 milijardi dolara tijekom sljedećih pet godina u infrastrukturne, razvojne i društvene projekte u zemljama izvan EU, tj. zemljama u razvoju.

Alternativa Kini

Iako se to nigdje izričito ne navodi, Global Gateway je samo EU verzija kineske Belt and Road inicijative, tj. Ekonomskog pojasa Puta svile (Silk Road Economic Belt). Čak se dogodila bizarna situacija da u dijelu priopćenja za medije koje se odnosi na moguća pitanja medija sama EU postavlja pitanje (praktički sama sebi): “Je li Global Gateway odgovor na kinesku inicijativu Belt and Road Initiative i u kakvom je odnosu s drugim inicijativama?”, a u odgovoru se ne spominje ni Belt and Road Initiative ni Kina.

Ali stoji da će se Global Gateway EU i Build Back Better World, što je slična inicijativa zemalja G7 koje predvodi SAD, nadopunjavati. Time je na diplomatski način najavljeno ekonomsko i geopolitičko savezništvo EU i SAD-a u svrhu ograničavanja utjecaja Kine. Čak se ide toliko daleko da se implicitno proziva Kinu zbog toga što svojom inicijativom uzrokuje neodrživo zaduživanje zemalja u razvoju.

Put svile

Kina je 2013. pokrenula inicijativu Put svile da bi proširila svoj gospodarski i geopolitički utjecaj u svijetu ulaganjem (uglavnom) u infrastrukturne projekte, posebno one vezane za prijevoz i trgovinu (ceste, željeznice, luke, naftovodi…).

Tom inicijativom se želi omogućiti lakši izvoz proizvoda iz Kine te lakši uvoz sirovina iz zemalja Azije i Afrike.Kopnenim putevima se povezuje zapad Europe i zapadna Rusija sa zapadnom Kinom, nafta i plin iz Kaspijskog mora preko država Srednje Azije, Indijski ocean preko Mjanmara (nekadašnja Burma), koridor preko Pakistana, a čak se planira nekoliko projekata preko Himalaja prema Nepalu. Kako je kontejnerski pomorski prijevoz najekonomičniji, onda je pomorski dio Puta svile daleko privlačniji Kini od kopnenog.

Zbog toga Kina puno investira u luke jugoistočne Azije, Oceanije i Afrike. Kako se na Europu gleda kao važno tržište, onda su i europske luke privlačna meta. Grčku luku Pirej već su kupili Kinezi, a u planu su investicije u luke Portugala i Italije. Posebno je zanimljiv Trst, kao moderna alternativa povijesnoj važnosti Venecije, koja je bila jedan od krajeva srednjovjekovnog Puta svile, ali više nije prikladna za moderni prometni teretni prijevoz. Luke u Hrvatskoj nisu u planu investicija vezanima za moderni Put svile.

Pad i uspon Kine

Iako je kineski moderni Put svile nesumnjivo razvojno jako važan mnogim državama, a kroz rast svjetske trgovine dugoročno doprinosi rastu svjetskog gospodarstva, s njim su vezane i mnoge kontroverze.

Naravno, Kini je glavni cilj promocija vlastitih interesa i povratak središta svijeta sa Zapada na Istok. Kinesko Carstvo je cijelu povijest sebe smatralo središtem svijeta kojem sve ostale države i narodi moraju iskazivati poštovanje i pokornost. 19. i 20. st. su bili katastrofalni za Kinu, puno međusobnih ratova, vojnih invazija, masovne gladi i općenito strahovitog pada Kine u društvenom, vojnom, ekonomskom, političkom, kulturološkom i znanstvenom smislu. Period od 1839. do 1949. se danas u Kini naziva Stoljećem poniženja.

Od prvog poniženja u Opijumskim ratovima protiv Britanskog Carstva, preko poraza u ratovima protiv carske Rusije i Francuske, poraza u Boxerskom ustanku protiv koalicije europskih sila i Japana, pa do Japanske okupacije u Drugom svjetskom ratu, Kina je doživljavala udarac za udarcem. Traumu kineskog društva nisu stvorili sami vojni porazi, nego primarno ponižavajući uvjeti mira nakon tih sukoba. Kina je komadana, mučena i sramoćena. Ispravak tih povijesnih trauma i povratak centra svijeta u Kinu je jedan od ciljeva kineske politike, posebno kod tzv. “jastrebova”, nacionalističkog krila Komunističke partije.

U kontekstu inicijative modernog Puta svile zanimljivo je primijetiti kako je veliki povijesni pad Kine samonametnut. Carevi Kine su u 15. st. zabranili daleka pomorska putovanja i uništili većinu carske flote, što je ideološki podržano drevnom kineskom filozofijom konfucijanizma. Iako nije sasvim jasno je li to bilo presudno za postupni pad Kine, jer samom stanovništvu nije bilo zabranjeno putovati morem izvan Kine, nego su prestala carski/državno sponzorirana putovanja, znakovito je što zatvaranje Kine u samu sebe dovodi do propadanja Kine, a danas na suprotan način, otvaranjem Kine prema svjetskoj trgovini, Kina pokušava ponovno postati centar svijeta.

Diplomacija zamkom duga

Neki analitičari i aktivisti smatraju moderni Put svile samo pokušajem Kine da zamijeni SAD kao globalni hegemon, a korištene metode opisuju kao neokolonijalizam sa sinocentričnim licem.

Jedna od metoda tog neoimperijalizma je “Diplomacija zamkom duga”. Taj pojam označava situaciju u kojoj neka bogata država daje prevelike kredite manjoj i siromašnijoj državi, s namjerom da izvuče političke i ekonomske ustupke kada ta država ne bude mogla vraćati dug. Termin je skovao indijski ekonomist i geostrateški analitičar Brahma Chellaney da bi opisao predatorske prakse Kine prilikom kreditiranja, koje nadilaze mogućnosti siromašnijih zemalja da ih redovito vraćaju i time ih prisile na razne strateške, političke, vojne i ekonomske ustupke Kini.

Najpoznatiji primjer je izgradnja luke Hambantote u Šri Lanki za koju je uzet kredit od kineske državne banke Exim u iznosu 300 milijuna dolara, a gradila ju je kineska državna kompanija. To je bila prva faza. U drugoj fazi je uzet dodatni kredit od 757 milijuna dolara za dovršetak gradnje, ali s uvjetom kreditiranja da lukom upravljaju i budu u vlasništvu 65% dvije kineske kompanije. Kako je luka bila neisplativa nakon izgradnje, a Šri Lanka je nagomilala dugove nevezane za samu luku, prestala je vraćati dug. Zatim je, nakon puta premijera Šri Lanke u Kinu, stvorena nova kompanija koja će upravljati lukom na rok od 99 godina, a vlasnik 85% nove kompanije će biti kineska većinski državna kompanija Chinese Merchants Port Holdings Co.Ltd.

Ima i onih poput politologinje Deborah Bräutigam koji tvrde da je pojam diplomacije zamkom duga marketinški izmišljen termin bez uporišta u stvarnosti. Nekoliko think-thankova i istraživačkih centara je također osporavalo postojanje dokaza o kineskoj diplomaciji zamkom duga te da je većina dugova 2001.-2017. reprogramirana ili oproštena.

index.hr

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Hrvoje Klasić: Žao mi je što u Srbiji nema promena na vidiku u tom smislu

Published

on

By

Prvi put posle 30 godina od zločina počinjenog nad srpskom porodicom Zec u Zagrebu, jedan gradonačelnik hrvatske prestonice Tomislav Tomašević odaće poštu na Sljemenu Aleksandri Zec i njenim roditeljima.

Taj zločin su počinili pripadnici specijalnih jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, tzv. merčepovci. Oni su su nešto iza 23 sata, 7. decembra 1991. došli ispred kuće porodice Zec na zagrebačkoj Trešnjevci te prilikom bega hicima u leđa usmrtili 38.godišnjeg Mihajla Zeca. Njegovu suprugu Mariju i kćerku Aleksandru, koje su svedočile ubistvu, odveli su kombijem do Adolfovca gde su ubijene.

Tri godine nakon počinjenog zločina ubicu je Franjo Tuđman primio u Prvi hrvatski gardijski zdrug koji je bio pod direktnom nadležnošću Kancelarije predsednika, podsećaju hrvatski mediji, i dodaju da je ubica dogurao do čina pukovnika. Sada, kako se navodi, imamo situaciju da HDZ slavi Tuđmana, a SDP, Možemo! uz HDZ-ove koalicione partnere iz SDSS-a učestvuju u komemoraciji porodici Zec.

Hrvoje Klasić, hrvatski istoričar, u izjavi za Danas pozdravlja postupak gradonačelnika Zagreba koji je otišao na komemoraciju. Kako navodi iako je situacija na političkoj sceni u Hrvatskoj kompleksna ipak pokazuje velike znakove napredovanja.

„Rekao bih da hrvatsku vode HDZ i Srbi, dakle Srbi su vlast, oni ne podržavaju vladu nego jesu u vladi. Sa druge strane, HDZ danas na čelu sa Andrejem Plenkovićem doista nije više ono što je bio u vrijeme Franje Tuđmana. Ja često kažem Andrej Plenković je predsjednik pogrešne stranke. On ni po čemu nije niti nacionalista niti se od njega mogla ikada čuti relativizacija ustašluka“.

Klasić napominje da to nije situacija samo u Zagrebu. „Danas su u desetak najvećih hrvatskih gradova na vlasti ljudi, gradonačelnici ili stranke koje razmišljaju slično – od Splita, Rijeke, Pule, Siska, Varaždina… To su dobre stvari koje se događaju. Naravno, žao mi je što u Srbiji nema promjena na vidiku u tom smislu“.

Naglašava da društvo bez slobodnih medija i bez opozicije nije normalno društvo. „U Hrvatskoj se već 20 godina ne zna ko će pobediti na izborima, u Hrvatskoj mediji ruše premijere, ministre. Toga u Srbiji nema“.

Dakle ako gledamo šta je HDZ, za koji bi, kaže Klasić, voleo da je drugačiji, postoji ipak razlika u odnosu na režim SNS, koji ima sve karakteristike totalitarnog i jednostranačkog sistema. „I to je loše za Srbiju bez obzira što mnogi misle da to može uticati na regiju, mislim da Srbija u ovom trenutku najviše može naštetiti samoj sebi i to radi uporno već godinama“.

Napominje da u Hrvatskoj čak i desne stranke vode ljudi koji sa 1990.tim nemaju veze. „U Srbiji su i dalje, bilo ugledni, bilo uticajni političari, ljudi koji su 1990.tih godina igrali aktivne uloge od Vojislava Šešelja, Ivice Dačića do Aleksandra Vučića. To je bitna razlika.  Suočavanje sa 1990.tim godinama nije isto kada vi u njima niste sudjelovali i kada ste bili dio jednog udruženog poduhvata“.

Kada je reč o poslednjim Milanovićevim istupima vezanim za „vrste genocida“, Klasić kaže: „Koliko ja poznajem Milanovića, znam da mi većina neće vjerovati, mislim da tu ne postoji nikakva strategija niti nikakvo promišljeno djelovanje a kamoli u smislu nekavog saveza sa Miloradom Dodikom ili bilo kim drugim“. Milanović, kaže, jednostavno ima potrebu biti drugačiji i kontra svemu.

Naglašava da on ni u jednom trenutku nije negirao genocid „samo je po, mom dubokom uvjerenju, ušao u raspravu postoje li nivelacije genocida, da tako kažem, u smislu koji je veći ili manji i do nekakve pravne definicije što je potpuno nebitno“. Jer on nije, napominje sagovornik Danasa, profesor na Jejlu ili Kolumbiji pa da o tome raspravlja nego je „predsednik u jednoj regiji u kojoj se ovakve stvari uglavnom koriste za manipaluciju i nekakve dnevno političke svrhe“. Dodaje da kod Milanovića po to pitanju nema nikakve dileme ko je odgovoran za to i da se genocid dogodio.

„Ono što bih rekao a što je opet veliki pomak u hrvatskom slučaju koliko mi je poznato i Milanović i Vučić imaju ustavom jednake ovlasti“ koje, kako navodi, različito koriste. „Milanovića svi mediji mogu kritizirati, on nema uticaja na njih, a u Srbiji gdje Vučić ima iste takve ovlasti u principu je apsolutni gospodar života bilo političkog, medijskog. I tu se dakle otišlo korak dalje“.

Dodaje da bi voleo da Milanović bira reči i da promisli kada neke stvari govori iako nekad ima i najbolju nameru. Njegovi postupci, kaže Klasić, nikoga ni na šta ne obavezuju. „Meni se ne sviđa to što govori ali iza toga ne postoji politika, iza toga ne postoji praksa niti u prošlosti niti u budućnosti. Zoran Milanović sigurno ne misli ništa dobro niti o HDZ u Hrvatskoj niti od HDZ u BiH. To što je Milanović primio Dodika ili otišao Čoviću, sa tim se ne slažem. Mislim potpuno suprotno – da pozivanje na državu nacija umjesto na državu građana je potpuno nešto što vodi i dalje ka održanju neučinkovite BiH“.

Ističe da bi voleo da i Hrvati i Srbi iz BiH shvate da je „glupo kada Dodik govori da mu je Srbija druga domovina ili kada bilo koji Hrvat iz Hercegovine kaže da mu je Hrvatska druga domovina, jer nije tako. Oni su autohtoni stanovnici BiH, oni se mogu osjećati identitetski drugačije, njegovati neke svoje posebnosti i specifičnosti u odnosu na druge. Međutim, koliko god se Hrvati i Bošnjaci i Hrvati i Srbi u BiH smatrali da su drugačiji jedni od drugih i trećih u Bosni oni su isto toliko drugačiji od Hrvata u Hrvatskoj odnosno Srba u Srbiji“.

Ustaško groblje da ne postane mesto žaljenja za propalim režimom

Kada je reč o podršci Ministarstva branitelja obnovi ustaškog groblja u Zagrebu, Klasić napominje da tu treba biti pažljiv te da je o tome pisao protiv. „Njemačka država obnavlja groblja njemačkih vojnika koji su bili u Vermahtu i koji su ginuli na Normandiji, po Rusiji i svuda. To nije neočekivana i neobičajena praksa u svetu. Ako idemo po humanističkom i kršćanskom pravu da svaki čovjek ima obilježeno grobno mjesto to nije upitno“.  Ono sa čime, kaže, ima dubokih problema a što se u nemačkom slučaju ne događa jeste da se na nekakvim tablama uz ta groblja govori o hrvatskim vojnicima u hrvatskoj vojsci. „To se ne bi smjelo dogoditi jer to su bili kolaboracionisti, posebno ovi na Mirogoju, oni su poginuli za vrijeme Drugog svjetskog rata oni čak i nisu žrtve nakon Blajburga. Srećom, koliko sam vidio prihvaćeno je i neće se zvati groblje hrvatskih vojnika već vojnika NDH. I to bi bio najmanji problem kada bi mi u društvu generalno u Hrvatskoj imali jasan stav što je NDH i što je ustaški pokret pa onda neka ti ljudi i imaju grobna mjesta ali da to ne postane mjesto okupljanja i žaljenja nad propalim režimom i nad zločinačkom državom“.

danas

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Veber: Dolaskom nove koalicione vlade u Nemačkoj može se očekivati preokret prema Vučićevoj vlasti

Viši saradnik Saveta za politiku demokratizacije u Berlin Bodo Veber izjavio je večeras da se sa dolaskom nove koalicione vlade u Nemačkoj može očekivati preokret prema vlasti predsednika Srbije Aleksandra Vučića, sa naglaskom na jačanje demokratskih principa i vrednosti vladavine prava.

Published

on

By

Bodo Veber Foto: Youtube/Screenshot

Viši saradnik Saveta za politiku demokratizacije u Berlin Bodo Veber izjavio je večeras da se sa dolaskom nove koalicione vlade u Nemačkoj može očekivati preokret prema vlasti predsednika Srbije Aleksandra Vučića, sa naglaskom na jačanje demokratskih principa i vrednosti vladavine prava.

Zeleni će uticati na snažnije zalagnje nemačke vlade za nastavak evropskih integracija Balkana, čak do otvorenih svađa sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom zbog njegove blokade, istakao je Veber za Njuzmaks adria.

Veber je kazao da se može očekivati ozbiljno resetovanje pregovora Srbije i Kosova, ali i novi odnos Berlina prema Vučićevoj vlasti u Srbiji, sa naglaskom na demokratskim principima i vrednostima vladavine prava.

FoNet

izvor: https://www.danas.rs/vesti/politika/veber-dolaskom-nove-koalicione-vlade-u-nemackoj-moze-se-ocekivati-preokret-prema-vucicevoj-vlasti/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Inicijativa A11 podnela još dve krivične prijave u vezi sa radnicima iz Vijetnama

Jedna od krivičnih prijava odnosi se na protivpravno lišenje slobode

Published

on

By

Inicijativa za ekonomska i socijalna prava „A11“ saopštila je danas da je podnela nove krivične prijave u cilju adekvatnog rešavanja pitanja više od 400 radnika iz Vijetnama koji su angažovani na izgradnji fabrike guma „Linglong“ u Zrenjaninu.

Kako se navodi u saopštenju, krivične prijave su podnete protiv odgovornih lica u kompanijama „China Energy Engineering Group Tianjin Electric Power Construction“ sa ogrankom u Beogradu i „Linglong International Europe“ Zrenjanin, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo povreda prava na štrajk.

„Pored toga, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršeno krivično delo protivpravno lišenje slobode putem ograničenja slobode kretanja tridesetak radnika iz Vijetnama podneta je još jedna krivična prijava protiv odgovornog lica u Linglongu“, navodi se u saopštenju.

Protiv odgovornog lica u „Linglongu“ podnete su i prijave komunalnoj miliciji zbog kršenja propisa o komunalnim delatnostima i korišćenju površina u javnoj nameni.

„Pored navedenih podnetih prijava, Inicijativa A11 podnela je i inicijativu Zaštitniku građana da na osnovu dostavljenih dokaza, a po sopstvenoj inicijativi, pokrene postupak kontrole zakonitosti i pravilnosti rada Nacionalne službe za zapošljavanje u postupku izdavanja radnih dozvola za radnike iz Vijetnama“, piše u saopštenju.

Oni su pozvali sve nadležne organe da hitno preduzmu sve mere iz svoje nadležnosti kako bi odgovorili na „ozbiljne indicije o teškim kršenjima ljudskih prava radnika iz Vijetnama koji su angažovani na izgradnji fabrike guma Linglong u Zrenjaninu“.

(Beta)

izvor: https://www.autonomija.info/inicijativa-a11-podnela-jos-dve-krivicne-prijave-u-vezi-sa-radnicima-iz-vijetnama.html

Continue Reading

Trending