Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Putin gomila vojsku na ukrajinskoj granici. To je opasno čak i ako blefira

ZA VOJSKU koja bi trebala zamaskirati svoje poteze otvorena priprema za nadolazeću invaziju na jednu zemlju svakako je najgori način pripreme. Ovo je paradoks očiglednog okupljanja ruske vojske na zapadu, nedaleko od ukrajinske granice. Kad bi Moskva zaista pokušala prekinuti vojno zatišje oko separatističke regije Donbas, koja se odcijepila od Ukrajine 2014. godine, bi li tako otvoreno signalizirala svoje namjere, pita se CNN

Published

on

Očiti ruski signali

Ruski signali su očiti. Brojni videozapisi na društvenim mrežama pokazuju oklopne kolone kako se kreću prema graničnom području. To je dovelo do toga da otvoreni obavještajni izvor @CITeam_en uoči konvoj od nekoliko stotina vozila nedaleko od ruskog grada Voronježa, više od 150 kilometara od Ukrajine. Ovo okupljanje zabilježeno je i na satelitskim snimkama Maxara, kompanije za svemirsku tehnologiju.

Bijela kuća ovaj tjedan je priopćila da Rusija sada ima više vojnika blizu ukrajinske granice nego u bilo kojem trenutku 2014. godine, kad je anektirala polutok Krim. Vojnoobavještajni izvještaji procjenjuju da je dalje na jugu oko 4000 teško naoružanih vojnika viđeno kako se kreće Krimom, prenosi CNN američke obrambene izvore.

Moskva se upustila i u verbalnu igru. Ruski ministar obrane Sergej Šojgu najavio je hitnu inspekciju spremnosti vojske. Izaslanik Kremlja za ukrajinski sukob Dmitrij Kozak rekao je da će Moskva priskočiti u pomoć stanovništvu istočne Ukrajine bude li potrebno te da bi početak sukoba bio i početak kraja Ukrajine. Ruske deklaracije prilično su glasne.

S ukrajinske strane predsjednik Volodimir Zelenskij poslao je neke postrojbe bliže Donbasu te u četvrtak doputovao u to područje. Baš kao i u slučaju ruskog predsjednika Vladimira Putina, Zelenskijev rejting u domaćoj javnosti nije posebno visok. On govori jezikom mira, svjestan da je američki predsjednik Joe Biden obećao da će stati uz njega, ističe CNN.

Amerika dala naslutiti da bi mogla poslati ratne brodove

Bijela kuća je rekla da je “sve više zabrinuta nedavnom eskalacijom ruskih agresija na istoku Ukrajine”, a američki su dužnosnici također dali naslutiti kako bi mogli poslati ratne brodove u Crno more, što je signal sve veće uključenosti iako američki zrakoplovi ionako redovito nadziru to područje.

Njemačka kancelarka Angela Merkel zatražila je od Putina tijekom razgovora u četvrtak da povuče svoje snage. Svi su vrlo brzo postali vrlo uzbuđeni. Nagađanja o onome što slijedi u najvećem kopnenom ratu u Europi u posljednja dva desetljeća opsežna su u onoj mjeri u kojoj se Kremlj tome nadao. U međuvremenu, jedini trošak zasad je račun za gorivo za premještanje gomile tenkova.

Ključno pitanje je neodgovoreno

Ključno zasad neodgovoreno pitanje je koji bi bio cilj Rusije u vojnoj intervenciji. Neki analitičari nagađaju da bi Rusija mogla svojim golemim “mirovnim snagama” zaposjesti separatistička područja i susjedne zone sukoba, nametnuti svoju volju i pravila na tom području i tako zapravo pripojiti Donbas. Ipak, to bi gotovo sigurno izazvalo odgovor Zapada, isprva vjerojatno u obliku sankcija. Moskva bi postigla u osnovi istu kontrolu koju sada ima na tim područjima, ali bi na kocku stavila puno ruskih života i opreme. Bilo bi to istiskivanje vrlo male količine soka i zato vjerojatno nije baš povoljna opcija za Kremlj.

Druga opcija s kojom se poigravaju analitičari uključuje stvaranje kopnenog koridora između separatista u Donbasu i Krima, anektiranog polutoka na jugu Ukrajine. Godinama je voda oskudan resurs na Krimu. Radi se o krizi za koju su viši ukrajinski dužnosnici prije dvije godine upozorili CNN-ova komentatora da bi mogla dosegnuti vrhunac u ljeto 2019. godine. Kriza traje i dalje, kao i širi izazov za Moskvu u smislu održavanja životnog standarda na Krimu morskim pošiljkama, kao i preko malog novog mosta koji je izgrađen preko tjesnaca Kerč. Dugoročno to nije održivo stanje za područje kojim je Rusija zagospodarila.

No kopneni koridor, koji bi prolazio kroz ukrajinski grad Mariupolj do područja Armjanska iznad Krima, također bi bio vrlo ranjiv za okupacijske ruske snage. One bi se našle između Azovskog mora i vrlo ljutite i sve bolje opremljene ukrajinske vojske. Da bi učinkovito držale taj koridor, ruske snage morale bi se probiti dublje u Ukrajinu i potom se suočiti s još većim otporom ukrajinske vojske i lokalnog stanovništva. Odavno je nestala nada iz 2014. godine da bi ruski vojnici mogli biti dočekani kao “osloboditelji” od korumpirane kijevske vlade. Neprijateljstvo je danas puno opipljivije.

Zadatak pred ruskom vojskom

Dakle, zadatak koji stoji pred ruskom vojskom je učiniti tako malo da neizbježne zapadne sankcije budu nametnute zbog minimalne dobiti. Ili napraviti toliko puno da godinama mora držati velike dijelove Ukrajine. Kaos u oba slučaja.

U očima Moskve možda je puno bolja opcija gomilati trupe, glasno govoriti o želji Ukrajine da ratuje te čvrstom diplomacijom i vojnom prijetnjom ispregovarati i iznuditi bolje rješenje. Naravno, to bi značilo da se u Kremlju uvijek donose najbolje odluke, ali Putin je također sposoban za pretjerivanje ili ludosti. Treća invazija na Ukrajinu 2021. godine također je mnogo opasnije kockanje po Putina od one koju je izvršio 2014./2015. Američki predsjednik Biden jasno je rekao da će Kijevu pružiti “nepokolebljivu podršku”.

Stajalište Washingtona nepovratno je očvrsnulo prema ideji da je Rusija prijetnja. Ukrajinski lider Zelenskij, politički i vojno neiskusan, nesumnjivo će na unutrašnjem planu imati koristi od uvlačenja u sukob koji nije započeo.

Ipak preostaju dva dugotrajna i nemjerljiva rizika. Prvi je da će Putin u kaosu u sljedećih nekoliko tjedana možda vidjeti priliku za napad i jednostavno odlučiti nositi se s posljedicama kasnije. Drugi je neizbježna opasnost gomilanja ratobornih snaga s obje strane ionako aktivne crte bojišnice. Neočekivana pogreška s bilo koje strane mogla bi se pretvoriti u pravi rat. Ako se Moskva nada da će njeno gomilanje vojske značiti da će njezini telefoni početi češće zvoniti te da će se aktivirati diplomacija, onda bi bilo bolje da se to dogodi uskoro, zaključuje CNN.

Izvor: index.hr

SLOBODNA VOJVODINA

POŽAR U TRŽNOM CENTRU BIG

Zrenjanin- Večeras oko 20 časova u tržnom centru BIG izbio je požar i nadvio se gust dim iz lokala Banjalučki ćevap.

Published

on

By

Zrenjanin- Večeras oko 20 časova u tržnom centru BIG izbio je požar i nadvio se gust dim iz lokala Banjalučki ćevap. Vatrogasne ekipe odmah su izašle na teren i trenutno sa dva vozila i nekoliko vatrogasaca gase požar.

izvor: https://www.zrklik.com/2021/12/pozar-u-trznom-centru-big/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Ministarstvo branitelja podržalo obnovu ustaškog groblja u Zagrebu

Desničarske udruge u Hrvatskoj traže obnovu grobova ustaških vojnika na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Published

on

By

Kontroverze je dodatno pojačao jedini spomenik za “vječni spomen i slavu” ustaškoj vojsci koji već godinama stoji na zagrebačkom groblju Mirogoju.

Desničarske udruge u Hrvatskoj traže obnovu grobova ustaških vojnika na zagrebačkom groblju Mirogoj. Komunisti su to groblje sravnili sa zemljom, a 75 godina kasnije očekuje se da obnovu plate građani Zagreba.

Ministarstvo branitelja podržalo je projekt obnove s nazivom “groblje hrvatskih vojnika od 41. do 45.”, a kontroverze je dodatno pojačao jedini spomenik za “vječni spomen i slavu” ustaškoj vojsci koji već godinama stoji na zagrebačkom groblju Mirogoju.

izvor: agencije

izvor: https://balkans.aljazeera.net/videos/2021/12/5/ministarstvo-branitelja-podrzalo-obnovu-ustaskog-groblja-u-zagrebu

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kurti: Sledeći sastanak sa Vučićem možda sledeće sedmice – zavisi od EU

Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da bi sledeći sastanak sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem mogao biti održan u drugoj sedmici decembra.

Published

on

By

Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da bi sledeći sastanak sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem mogao biti održan u drugoj sedmici decembra.

Kurti je na konferenciji za medije rekao da nema informacija „da li Srbija uslovljava nastavak dijaloga“, i da održavanje sastanka zavisi od zvaničnika Evropske unije Žozepa Borela i njegovog izaslanika Miroslava Lajčaka.

„Nemam informaciju da postoje uslovi od bilo koga, ali procena da li takav sastanak treba da bude održan ili ne, pripada posredniku ili fasilitatoru – kako sebe nazivaju, odnosno gospodinu Borelu i njegovom izaslaniku Lajčaku“, rekao je on.

Napomenuo je da su „oni ti koji procenjuju da li će poslati pozive ili ne“, i da na održavanje sastanka ne utiče, kako je istakao, „bilo kakvo uslovljavanje druge strane“.

Autor: Beta

izvor: https://rs.n1info.com/vesti/kurti-sledeci-sastanak-sa-vucicem-mozda-sledece-sedmice-zavisi-od-eu/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Zeleni blok traži zakon protiv rudnika litijuma i smenu celog REM-a

Koalicija traži da se po hitnoj proceduri u Skupštini Srbije „usvoji zakon kojim se briše rudnik u Jadru“ i smeni Savet REM-a na čelu sa Oliverom Zekić

Published

on

By

Otvorena Građanska platforma „Akcija“, organizacije „Ekološki ustanak“ i „Ne davimo Beograd“ najavile su na konferenciji za novinare ispred Generalnog sekretarijata predsednika republike blokadu saobraćajnica i sledeće subote širom Srbije, ali njihovi predstavnici nisu precizirali koliko će trajati.

Ekološki aktivista Aleksandar Jovanović Ćuta rekao je da nema ništa protiv da naredna blokada traje i tri sata.

On je poručio građanima da u sledeću subotu budu spremni za nastavak blokada širom Srbije sve do ispunjenja zahteva.

Predsednik stranke Zajedno za Srbiju i pokretač Otvorene građanske platforme „Akcija“ Nebojša Zelenović izjavio je da zeleno-levi blok, pored povlačenja zakona o referendumu i eksproprijaciji, traži da se po hitnoj proceduri u Skupštini Srbije „usvoji zakon kojim se briše rudnik u Jadru“ i smeni REM na čelu sa Oliverom Zekić.

„Čuli ste juče da nas je predsednica REM gospođa Zekić sve nazvala banditima i da svi mi trebamo da budemo pohapšeni, svi mi slobodni građani koji smo izašli u skladu sa Ustavom i zakonom da protestujemo“, rekao je Zelenović na konferenciji za medije ispred zgrade predsedništva na Andrićevom vencu u Beogradu.

(Beta, Foto: N1)

izvor: https://www.autonomija.info/zeleni-blok-trazi-zakon-protiv-rudnika-litijuma-i-smenu-celog-rem-a.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Pojedini stočari iz srednjeg Banata prinuđeni da rasprodaju krave

Problemi veliki i u ostalim selima

Published

on

By

Radica Vučenić iz Čente skoro je rasprodao svoje stado muznih krava. Za prodaju su ostale još tri krave. Vučenić kaže da je bio prinuđen da rasproda svoje blago zbog bolesti, ali i zato što odavno nema matematike u mlečnom stočarstvu.

– Mleko je jeftino, a hrana skupa, i to je najkraći odgovor – kaže za portal zrenjaninski.com Radica Vučenić i dodaje da cena od 27 – 28 dinara za litar mleka odavno ne pokriva troškove.

Gotovo sve krave iz ovog domaćinstva su prešle Dunav i otišle u centralnu Srbiju. Kupci su mu rekli da tamošnje mlekare otkupljuju mleko za 40 dinara po litru. Po toj ceni se možda i isplati baviti proizvodnjom mleka, dodaje Vučenić.

Problemi veliki i u ostalim selima

I stočni fond u Melencima se više nego prepolovio. Jedan od naših sagovornika, koji nije želeo da mu objavimo ime, ističe da se svinja za klanje ne može naći ni za lek. I stočara koji se bave mlečnim stočarstvom sve je manje, a i naš sagovornik je odlučio da proda krave.

– Subvencije i premije kasne, radne snage nema, hrana je skupa i pitam se za koga i zbog čega da radim. Kupio sam balu sena u Tordi za 450 dinara, a litar mleka košta 27,80 dinara. A krave su obaveza od 24 sata. Često kažem, to je gora robija od Sremske Mitrovice. Tamo odslužiš svoje, a ovde kraja nema – priča nam Melenčanin čiju bi priču verovatno potpisali i mnogi drugi manji i srednji stočari.

Za bikove iz januara i februara prošle godine još nisu isplaćene subvencije. Sve kasni, a krava mora da jede svakog dana, naglašava naš sagovornik.

– Kad zovem Upravu za agrarna plaćanja ili je stalno zauzeto ili mi, kad ih dobijem, kažu da je predmet u obradi. Sad smo čuli da subvencije neće biti isplaćene ni ove godine. Više nema smisla raditi sa gubitkom. Nisam usamljen slučaj, ima ih još u Melencima, a i u Kumanu, selu gde je nekad bilo više krava nego stanovnika – kaže naš sagovornik, koji napominje da su se i krave iz njegove štale zaputile na put južno od Dunava.

Situacija je slična i u ostalim selima u srednjem Banatu. Probelmi su veliki, a mali i srednji proizvođači nestaju, iako mnogi ne žele da govore javno o tome i zameraju se otkupljivačima.

– Gotovo niko ne rasproda sve i ostaje mu mleko za predaju. Ne možemo mnogo da biramo, a naši otkupljivači se ljute kad spomenemo koliko plaćaju mleko. Kao da lažemo. To stoji u papirima. Ali ovdašnji ljudi ne vole neprijatnosti, pa ih izbegavaju – objašnjavaju nam naši sagovornici.

izvor: https://www.zrenjaninski.com/poljoprivreda/pojedini-stocari-iz-srednjeg-banata-prinudjeni-da-rasprodaju-krave/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Evropski desničari na skupu u Varšavi traže savez unutar EU-a

Potpisnice zajedničke deklaracije iz jula kojom žele novi savez unutar EU-a, okupljaju se u subotu kako bi raspravili o svojoj viziji Unije.

Published

on

By

Petnaestak evropskih desnih i krajnje desnih stranaka, među kojima Nacionalno okupljanje Marine Le Pen i poljska Pravo i pravda (PiS), potpisnice zajedničke deklaracije iz jula kojom žele novi savez unutar EU-a, okupljaju se u subotu u Varšavi kako bi raspravili o svojoj viziji Unije.

Le Pen je rekla novinarima da političke stranke koje učestvuju na skupu žele formirati “veliku grupaciju” unutar Evropskog parlamenta gdje se sada nalaze u dva različita kluba zastupnika.

Ona je naglasila kako s optimizmom gleda na mjesece koji dolaze i mogućnost formiranja nove grupacije, koja će, ako se ostvari, “biti druga snaga u Evropskom parlamentu”.

Osim Le Pen, kandidatkinje na francuskim predsjedničkim izborima sljedeće godine i predsjednika talijanske Lige Mattea Salvinija, koji neće biti u Varšavi, među potpisnicima deklaracije iz jula su mađarski premijer Viktor Orban, šef PiS-a Jaroslaw Kaczynski, predsjednik Voxa u Španiji Santiago Abascal i šefica Braća Italije Giorgia Meloni, koje se očekuje u poljskoj prijestolnici.

Organizatori međutim još uvijek u petak nisu objavili puni popis sudionika.

Strahuju od formiranja “superdržave”

U Evropskom parlamentu Nacionalno okupljanje i Liga pripadaju bloku Identitet i demokratja dok su PiS, Vox i Braća Italije dio grupacije Evropski konzervativci i reformisti.

Mađarski Fidesz, koji se u martu razišao s Evropskom pučkom strankom, u potrazi je za drugim partnerima.

“To je posao na duge staze da se uspiju ujediniti svi politički pokreti. To traži vrijeme”, rekla je Le Pen, naglašavajući da će skup u Varšavi biti “važna etapa”.

Zemlje potpisnice deklaracije iz jula insistiraju na potrebi duboke reforme Evropske unije jer strahuju od formiranja “superdržave”.

Stoga će one, po Ewi Marciniak, politologinji s Poljske akademije nauka, pokušati “minimizirati međusobne razlike” posebno pozicije prema Moskvi, abortusu i LGBT-u te insistirati na zajedničkim tačkama

IZVOR: AGENCIJE

Continue Reading

Trending