Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Ovaj čovek laže: Nestorovićeve neistine školski primer širenja dezinformacija

Kada bi se u školama učilo kako prepoznati dezinformacije (što sada, na našu žalost nije slučaj), izlaganja doktora Branimira Nestorovića o aktuelnom koronavirusu mogla bi da posluže kao ogledni primer.

Published

on

Foto: BETAPHOTO/MILAN OBRADOVIĆ/DS

“Kada bi se u školama učilo kako prepoznati dezinformacije (što sada, na našu žalost nije slučaj), izlaganja doktora Branimira Nestorovića o aktuelnom koronavirusu mogla bi da posluže kao ogledni primer. Negativni, razume se. Ne bi li nas ubedio u izmišljenost virusa i teorije zavere o podmetnutoj bolesti, poznati pulomolog i bivši član Kriznog štaba za borbu protiv korona virusa koristi gotovo sve mehanizme manipulacije koje možemo da zamislimo – od iznošenja lako proverivih neistina i to više puta utvrđenih, preko izvlačenja informacija iz konteksta i zloupotrebe činjenica, navođenja samo delića podataka nedovoljnih za kompletnu istinu i zanemarivanja važnih saznanja, do nabrajanja neproverivih, irelevantnih i za razumevanje situacije potpuno nevažnih podataka”, piše Istinomer

Kako pomenuti portal navodi, svim ovim tehnikama zaluđivanja ljudi (i ovako već dovoljno sluđenih i umornih od pandemije koja traje već godinu i po dana) poslužio se Nestorović u dva nedavna gostovanja na televiziji Happy čiji smo jedan deo već analizirali. Nije nas mrzelo da ih raspetljavamo sve do poslednje.

“Taj PCR test je skoro bezvredan. Nisam to ja rekao, to je rekla grupa 22 najčuvenija molekularna biologa i virusologa koji su tražili pre godinu dana da se povuče test i da se podnese krivična prijava protiv Drostena koji ga je napravio, a koji je, ispostavilo se, falsifikovao doktorat a koji je inače pravio test i za SARS i za MERS i za svinjski grip.” (16. septembar 2021. godine, Happy TV, emisija “Na pravom mestu”)

Profesor doktor Branimir Nestorović u svom gostovanju na televiziji Happy doveo je u pitanje i relevantnost PCR testova, piše Istinomer.

On je, zapravo, ponovio svoju tvrdnju izrečenu na istoj televiziji početkom januara u emisiji „Teorija zavere“. A šta je sve sporno u ovoj izjavi?

Za početak, PCR test nije bezvredan. Jedan članak Britanskog medicinskog časopisa (British Medical Journal) koji se sredinom juna delio na društvenim mrežama koristio se kao argument kako je PCR test veliki deo problema. Međutim, jedan od autora članka, profesor birmigenskog univerziteta Džon Diks rekao je za Full fact da su u članku napisane samo sumnje u testiranje ljudi koji nemaju simptome i tada naglasio:

“U uvodniku smo veoma jasno naglasili u prvoj rečenici da autori smatraju da je PCR test koristan za otkrivanje virusa korona kod ljudi sa simptomima i da to ne smatramo problemom.”

Američka agencija za lekove (FDA) takođe je ukazala na vrednost PCR testa i više puta saopštila da su “ovi testovi veoma precizni i obično ne treba da budu ponovljeni”.

Drugo, kada je u pitanju kredibilitet virusologa Kristijana Drostena koji je zajedno sa drugim virolozima razvio PCR test za kovid 19, Nestorović ponovo navodi nepotpune informacije.

Za početak, tačno je da je profesor Drosten bio uključen u razvoj novih testova za Zika virus, kao i razvoj standardnog testa za MERS, takođe je zaslužan i za razvoj i stavljenje na raspolaganje prvog dijagnostičnog testa za SARS.

Tvrdnje da je njegova doktorska disertacija pod sumnjom iz više razloga prenosili su mediji iz regiona, što je osporeno o čemu su pisale naše kolege sa portala Raskrinkavanje.ba.

Takođe, nemačka platforma za proveru činjenica Correcitv, objavila je saopšenje Gete univerziteta, na kojem je Drosten doktorirao, u kom se navodi:

“Nema sumnje – čak i nakon višestrukih provjera – da je proces doktoriranja prof. dr Drostena ispravno sproveden“.

Informaciju da je “grupa od 22 najčuvenija molekularna biologa i virusologa tražila da se povuče test i podnese krivična prijava Drostena”, koji je Nestorović izneo nismo uspeli da pronađemo detaljnom pretragom svih javno dostupnih izvora koji su se bavili ovom temom.

Dakle, Nestorović je pokušavajući da obori efikasnost PCR testova navodio samo one informacije koje mu “idu na ruku”, potpuno izostavljajući činjenice koje opovrgavaju tezu da su PCR testovi bezvredni, kao i osporene tvrdnje da je doktorat njihovog izumitelja sporan.

“Korona virusi – sezona njihova je decembar – april, tako piše u svim knjigama, uvek pisalo, ne može da opstane preko leta, dosadan sam više. Da li je u avgustu bio korona virus? Da li je samo korona virus?” (17. septembar 2021. godine, Happy TV, emisija “Posle ručka”)

Gostovanje Nestorovića nije ostalo samo na ponavljanju neistinih tvrdnji iz januara, već je ponovo ubeđivao publiku da je sezona korona virusa od decembra do aprila.

“Korona virusi – sezona njihova je decembar – april, tako piše u svim knjigama uvek pisalo, ne može da opstane preko leta, dosadan sam više”, rekao je Nestorović.

Izjave o uticaju toplog vremena na virus korona pre leta prošle godine davali su i članovi Kriznog štaba.

Tako je epidemiolog Predrag Kon početkom aprila prošle godine rekao da će se “na leto, nastupanjem visokih temperatura i pojačanim ultravioletnim zračenjem, korona negde primiriti”, kao i da „zavisi od virusa da li će preživeti“, i pojaviti se ponovo posle leta.

Branislav Tiodorović je zatim naveo da “korona virus ima masni oklop koji će početi da se topi na visokoj temperaturi, iznad 20-30 stepeni, a ultraljubičasti zraci sa indeksom iznad tri počeće da ga ubijaju”.

A sa ovim se usaglasila i doktrotka Darija Kisić Tepavčević, koja je objasnila da “virus slabi sa dolaskom toplijeg vremena”.

Međutim, Svetska zdravstvena organizacija je još početkom marta 2020. godine, na virtuelnoj konferenciji za štampu istakla da je “lažna nada da će virus nestati u letnjem periodu”.

“Još uvek ne znamo da li će aktivnost i ponašanje ovog virusa biti drugačiji zavisno od klimatskih uslova. Moramo da pretpostavimo da će virus i dalje imati istu sposobnost širenja. Bila bi lažna nada da kažemo da će prosto nestati na leto, kao virus gripa. Trenutno nema dokaza koji bi sugerisali da će se to dogoditi”, upozorila je tada SZO.

Na svom sajtu ova organizacija navodi da se “virus SARS-CoV-2 koji izaziva bolest kovid 19 prenosio u svim regionima sveta, od hladnog i suvog, do vrućeg i vlažnog podneblja”, kao i da nas izlaganje temperaturama višim od 25 stepeni celzijusa ne može zaštiti od virusa.

Uostalom, dovoljno je da pogledamo vesti iz zemalja poput Brazila ili Indije i vidimo da uprkos toplom vremenu ljudi obolevaju od ovog virusa, pa da i ovu doktoru izjavu okarakterišemo kao potpuno neistinitu.

“Zvanično je AstraZeneka najviše izazvala smrtnih ishoda.” (16. septembar 2021. godine, Happy TV, emisija “Na pravom mestu”) .

O AstraZeneki se mnogo toga govorilo i to ne baš u superlativima. Bilo je tu neistina, poput one da u vakcini ima komadića laboratorijskih majmuna, pacova i ugrušaka abortirane bebe, a bilo je i tvrdnji da je ona povezana sa tromboemboličkim problemima. U svom višečasovnom izlaganju i Nestorović se osvrnuo na ovu vakcinu, tvrdeći da je zvanično da je ona izazvala najviše smrtnih slučajeva. Ovakav podatak nije objavljen nigde.

No, vratimo se nekoliko meseci unazad. Mart je mesec, vakcinacija AstraZenekom (ili po novom Vaxzevria) je uveliko u toku, i stiže podatak da je prijavljeno 7 slučajeva zgrušavanja krvi u krvnim sudovima i 16 slučajeva zgrušavanja krvi u mozgu nakon vakcinacije. Nakon toga se povelo pitanje da li je ova vakcina bezbedna. Iako je Evropska agencija za medicinu (EMA) ubrzo objavila da uzročno-posledična veza između vakcinacije i tromboze nije dokazana, da generalna korist vakcine daleko premašuje rizike, ali da se svaki pojedinačni slučaj mora podrobno ispitati, sama činjenica da se nešto loše desilo nakon vakcinisanja je izazvalo lavinu dezinformacija na društvenim mrežama.

Gotovo da je zaboravljeno da je zaključno sa 16. martom 2021. godine AstraZenekom bilo vakcinisano oko 20 miliona ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu i zemljama Evropske ekonomske unije.

Javljanje ugrušaka krvi jeste, doduše primećeno nakon primanja AstraZeneke i ovaj simptom dobio je naziv “tromboza sa sindromom trombocitopenije” (TTS). On obuhvata stvaranje krvnog ugruška na neuobičajenim mestima (vene u mozgu ili abdomenu) i nizak nivo trombocita u krvi. Ovo jeste ozbiljno, to niko ne spori. Ali je vrlo retko. Štaviše, rizik od smrtnog ishoda nakon primanja ove vakcine zbog TTS-a je jedan prema milion.

Branislav Nestorović Foto:TANJUG/ DRAGAN KUJUNDZIC

Na primer, u Australiji je, u izveštaju od 1. avgusta, nakon prve doze ove vakcine zabeleženo šest smrtnih ishoda povezanih sa TTS-om, i jedan sa još ređim sindromom zvanim ITP a tada je bilo dato ukupno 6,8 miliona doza AstraZeneke.

Rizik od dobijanja TTS-a nakon AstraZeneke je manji od 1 do 2 osobe u 100 000 ljudi, odnosno manje od 30 u milion, a rizik od smrtnog ishoda je jedan u milion.

Jasno je da i ovde Nestorović paušalno i uopšteno iznosi informacije bez celokuponog konteksta koji je važan kako bi se dobila potpuno tačna informacija.

“Pandemija je bila do svinjskog gripa, 40 odsto obolelih, 12 odsto smrtnosti. U ovom trenutku još nismo došli posle godinu i po dana do 40 odsto obolelih u svetu, a smrtnost je manja od 0,1 posto.”(16. septembar 2021. godine, Happy TV, emisija “Na pravom mestu”) .
***
Kada se proglašava pandemija? Koliko ljudi mora da oboli da bi se proglasila epidemija u nekoj zemlji?

Najpre, kada neka bolest počne ubrzano da se širi u različitim delovima sveta, proglašava se pandemija. To se desilo 11. marta 2020. godine sa aktuelnim kovidom 19. Važno je napomenuti da se prilikom proglašavanja pandemije u obzir ne uzima ni virusologija, ni težina bolesti ni ljudski imunitet, već sama pojava i geografsko širenje virusa.

I naš Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti slično definiše pandemiju.

“Pandemija zarazne bolesti je obolevanje od zarazne bolesti koja prelazi državne granice i širi se na veći deo sveta ili svet u celini, ugrožavajući ljude u svim zahvaćenim područjima.” (Član 2)

Podatak o tome u kojim slučajevima se progalašavala pandemija pre svinskog gripa nismo uspeli da pronađemo. Nestorović nas nije udostojio odgovora i ustupio nam izvor na osnovu kojeg je izneo ovaj podatak, pa je ova izjava neproveriva.

Međutum, sve i da je informacija koju je izneo tačna, ona je za sadašnji trenutak i pandemiju korona virusa potpuno irelevantna, jer Nestorović nije naveo razloge zbog čega je definicija pandemije, odnosno trenutak kada se ona proglašava promenjen.

Informacije radi, u jednoj od studija procenjeno je da je pre nego što su vakcine bile dostupne, svinjskim gripom bilo zaraženo manje od 20 odsto ljudi. Ukupna procena na kraju bila je da je ovim virusom tokom panedmije 2009. i 2010. godine bilo zaraženo između 11 i 21 odsto ljudi na svetu. Odnosno, između 700 miliona i 1.2 milijardi stanovništa od tadašnje svetske populacije koja je brojala 6.8 milijardi ljudi.

Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju zaraze (CDC), tokom pandemije svinjskog gripa A(H1N1) koji je najpre počeo da buja u Sjedinjenim Američkim Državama, a ubrzo počeo da se širi celim svetom, od 12. aprila 2009. do 10. avgusta 2010 (kada je proglašen kraj pandemije), procenjeno je oko 60.8 miliona slučajeva zaraze samo u SAD-u i 12 469 smrtnih slučajeva.

Lancet navodi da je u istom periodu širom sveta prijavljeno 18.500 laboratorijski potvrđenih smrti od svinjskog gripa, što je, kako pišu “verovatno delić stvarnog broja smrtnih slučajeva”. Prema njihovim procenama, bilo je 201 200 respiratornih smrti i dodatnih 83 300 kardiovaskularnih koji su povezani sa pandemijom A(H1N1).

Ono što, za razliku od onoga što Nestorović priča jeste relevantno jeste da se danas nakon suzbijanja i vakcinacije, svinjski grip tretira kao sezonski.

Kada govorimo o kovidu 19, podaci se menjaju iz dana u dan, i mogu se pratiti ovde i ovde. Svakako, Svetska zdravstvena organizacija je oktobra 2020. izašla sa saopštenjem da je njihova procena da je oko 10 odsto ljudi širom sveta imalo korona virus.

Za sve navedeno, pokušali smo od doktora Nestorovića da saznamo gde možemo da se uverimo u njegove tvrdnje, ali smo za odgovor i ovog puta ostali uskraćeni.

Autor: istinomer

Izvor: https://nova.rs/vesti/drustvo/ovaj-covek-laze-nestoroviceve-lazi-skolski-primer-sirenja-dezinformacija/

SLOBODNA VOJVODINA

Konkretnim merama pokazati da se nasilje nad ženama više neće tolerisati

Još jedan femicid koji se juče dogodio, peti od početka ove godine, dokaz je da se naše društvo suočava se ozbiljnom krizom i da je neophodno da država hitno preduzme korake ka rešavanju ovog problema

Published

on

By

Prvo, neophodno je stvoriti atmosferu u društvu u kojoj se ne razgovara jezikom mržnje prema ženama, u kojoj se ženama ne osporavaju prava koja su već stečena, u kojoj se žene ne svode na seksualne objekte, objekte za rađanje ili bilo koje druge objekte što vodi ka tome da se obezvređuju i one i njihovi životi.

Drugo, ne treba više čekati ni dana da se u našoj zemlji uspostavi Femicide Watch (telo za praćenje nasilja nad ženama). Uspostavljanje ovakvog nezavisnog tela u skladu je sa preporukom specijalne izvestiteljke Ujedinjenih nacija i Nacionalnom strategijom za borbu protiv nasilja nad ženama.

Treće, smatramo da je potrebno da se pokrene stručna rasprava o definisanju femicida kao posebnog krivičnog dela. Femicid još uvek nije prepoznat kao posebno krivično delo u krivičnom zakonodavstvu Srbije, a imajući u vidu praksu kvalifikacije ubistva žena u porodičnim i partnerskim odnosima kao lakšeg krivičnog dela i izricanja blagih kazni počiniocima, smatramo da bi se na ovaj način poslala jasna poruka da se neće tolerisati nasilje nad ženama.

Najveći problem je što se femicid dešava u domu, mestu gde bi žene trebalo da se osećaju sigurno i zaštićeno.

Važno je da shvatimo da je svaki femicid mogao biti i može da bude sprečen. Država mora početi sa sistemskim delovanjem, jer se samo tako može raditi u pravcu poboljšanja situacije.

Bojana Begović
potpredsednica
Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI

izvor: https://vojvodjani.rs/konkretnim-merama-pokazati-da-se-nasilje-nad-zenama-vise-nece-tolerisati/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kostreš: Bajatović lažima o Vojvodini pokušava da sakrije pljačku i slom režimske politike

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI poziva Dušana Bajatovića, najplaćenijeg građanina Srbije, čoveka koji gazi interese države u kojoj živi zarad interesa Ruske Federacije, da prestane sa sejanjem mržnje i zastrašivanjem građana Srbije i Vojvodine.

Published

on

By

Bajatovićeve izjave date ruskim propagandističkim medijima su veoma opasne i ne mogu doneti ništa dobro građanima naše zemlje.

Govoriti o nekakvim planovima za odvajanje Vojvodine je sramotno i samo je Bajatovićev spin zbog fijaska nacionalističkog narativa o odbrani Kosova koji je doveo ne samo do gubitka istog nego i dodatnog urušavanja ugleda Srbije. Sve što su on i njegovi branili opljačkano je i opustošeno.

Dušan Bajatović je bio visoki funkcioner Miloševićevog režima i 1999. godine, kada se Srbija povukla sa Kosova. On je i tada „srbovao“ a tuđa deca su se vraćala u kovčezima.

Kapitulaciju 1999. i gubitak Kosova, Bajatović i njegova družina danas žele da nadomeste šovinističkom „odbranom“ Vojvodine od nekakvog izdvajanja iz Republike Srbije.

Bajatović želi da u Vojvodini napravi novo žarište i time prikrije pljačku Vojvodine koju sprovodi preko svojih firmi i svoje partije. Očito mu nije bilo dovoljno stradanje Srba i drugih naroda od krajina, preko Bosne i Hercegovine, pa do Kosova.

Taj plan im neće proći.

Vojvodina neće nigde iz Srbije, a Bajatović će otići sa vlasti i mora da odgovara za sve kriminalno što je uradio u Srbiji.

Bojan Kostreš
predsednik
Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI

izvor: https://vojvodjani.rs/kostres-bajatovic-lazima-o-vojvodini-pokusava-da-sakrije-pljacku-i-slom-rezimske-politike/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Stalna radna grupa za bezbednost novinara razmotrila pretnje Ani Lalić Hegediš i Dinku Gruhonjiću

Nezavisno društvo novinara Vojvodine saopštilo je danas da je na jučerašnjem sastanku Stalne radne grrupe za bezbednost novinara, kojem je prisustuvvao i Jan Bratu, šef Misije OEBS-a u Srbiji, bilo reči o pretnjama Ani Lalić Hegediš i Dinku Gruhonjiću

Published

on

By

Stalna radna grupa za bezbednost novinara (SRG) održala je 25. marta u Beogradu redovan tromesečni sastanak, prvi u 2024. godini, na kome su razmatrani bezbednosni izazovi sa kojima su se medijski profesionalci suočavali tokom prva tri meseca ove godine.

Posebna pažnja posvećena je slučajevima pretnji upućenih novinarima i liderima Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV), Ani Lalić Hegediš i Dinku Gruhonjiću iz Novog Sada. Dinko je prisustvovao sastanku putem video uključenja gde je u direktnom razgovoru sa predstavnicima tužilaštva i policije dobio detaljne informacije o svim do sada preduzetim istražnim radnjama kao i očekivanjima u vezi sa otkrivanjem počinilaca.

Branko Stamenković iz Vrhovnog javnog tužilaštva i Bekir Dudić iz Ministarstva unutrašnjih poslova, osudili su ugrožavanje bezbednosti Gruhonjića, Ane Lalić, Ksenije Pavkov kao i drugih novinarki i novinara.

Sastanku je prisustvovao i Jan Bratu, šef Misije OEBS-a u Srbiji, koji je ukazao na važan doprinos i napore koje SRG ulaže u unapređenje bezbednosti novinara dodajući da saradnja između medijske zajednice i organa za sprovođenje zakona nema alternativu.

Uzimajući u obzir visok stepen ugroženosti i ozbiljnost pretnji sa kojima se suočavaju Lalić Hegediš i Gruhonjić, ambasador Bratu je ukazao na potrebu da policija i tužilaštvo iskoriste sve raspoložive procedure kako bi se trenutno omogućila bezbednost ugroženih novinara.

Gruhonjić je naglasio da u ovom slučaju koristi sve procedure uspostavljene u okviru SRG i da razume značaj saradnje sa institucijama. Po rečima Veljka Milića, predstavnika NDNV-a u SRG, do sada je podneto četiri krivične prijave zbog pretnji Lalić Hegediš i dve za Dinka Gruhonjića.

Branko Stamenković, je informisao članove SRG da je tokom januara i februara ove godine formirano 5 predmeta u vezi sa ugrožavanjem bezbednosti novinara (4 u januaru i 1 u februaru), i da je u jednom oštećena novinarka. Jedan slučaj rešen je službenom beleškom tužilaštva da nema mesta pokretanju krivičnog postupka, a preostalih četiri su u fazi istrage.

Iznet je i podatak da je od početka 2016. godine do februara 2024. godine registrovano 527 slučajeva napada na novinare od kojih je 316 procesuirano (59.96%), dok su preostale prijave odbačene. U 213 slučajeva, odnosno 36.35% od ukupnog broja prijava, oštećene su bile novinarke. Stamenković je dodao da tužilaštvo odlučno osuđuje napade na sve novinare i novinarke u Novom Sadu i istakao da se intenzivno radi na pronalaženju počinilaca i njihovom privođenju pravdi.

Predstavnici SRG su takođe razmenili mišljenja o potencijalnim izmenama Krivičnog zakonika kojima bi se omogućila sveobuhvatnija zaštita medijskih radnika i zaključili da postoji više paralelnih inicijativa koje bi trebalo pažljivo koordinirati i izaći sa predlogom koji će predstavljati konsenzus svih relevantnih aktera.

Na kraju su članovi Grupe razmenili impresije sa sastanka sa Mihailom Jovanovićem, Ministrom informisanja i telekomunikacija, koji je održan 21. marta a na kome se ministarstvo upoznalo sa aktivnostima SRG i ponudilo podršku u budućem radu. Članovi SRG su konstatovali da je svaka pomoć dobrodošla, ali da izazov predstavljaju granice mandata ministarstva u oblasti bezbednosti novinara. SRG s saglasila da će u narednim danima obavestiti ministarstvo o potencijalnim oblastima u kojima je moguće uspostaviti saradnju.

SRG, koja je osnovana u januaru 2017. godine, čine predstavnici Vrhovnog javnog tužilaštva (VJT), Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije (MUP), Udruženja novinara Srbije (UNS), Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine (NDNV), Asocijacije medija (AM), Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM), Asocijacije onlajn medija (AOM), kao i Misije OEBS-a.

(Autonomija, foto: SRG)

izvor: https://autonomija.info/stalna-radna-grupa-za-bezbednost-novinara-odrzala-redovan-sastanak-na-kome-su-razmatrane-pretnje-ani-lalic-hegedis-i-dinku-gruhonjicu/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Dve kovid bolnice zarasle u korov, savremena oprema skuplja prašinu

Kovid bolnice u Kruševcu i Batajnici zatvorene su polovinom prošle godine, i umesto da se u njima leče pacijenti, savremena oprema skuplja prašinu, a objekti zarastaju u korov

Published

on

By

Dok se lekari u zdravstvenim ustanovama u Srbiji žale na sve veći priliv bolesnih i nedovoljno kapaciteta za sve pacijente kojima je neophodna hospitalizacija, dve nove bolnice, sagrađene za lečenje kovid pacijenata – zaključane su.

Bolnice u Batajnici i Kruševcu itekako imaju kapacitete za lečenje. Ukupno imaju oko 1.500 bolničkih kreveta.

Operacione i angio sale u bolnicama imaju najsavremeniju opremu. Samo za opremanje bolnice u Kruševcu, država je platila oko 10 miliona evra. Zajedno imaju po nekoliko stotina raspiratora i monitora. Ali, u njima već godinu dana nema pacijenata, ali ni osoblja.

Narodni poslanik Srđan Milivojević (DS) kaže za N1 da je gradnja bolnica u Kruševcu i Batajnici koštala 150 miliona evra. Da je servisiranje opreme bilo izuzetno skupo. Napominje i da se u njima nalaze i respiratori za koje se ne zna kako su nabavljeni.

“Samo u Batajnici i Kruševcu se nalazi 300 respiratora. Ali, neko ih je nabavljao po svom nahođenju. I sada imamo 150 respiratora ruske proizvodnje koji nisu komplementarni sa medicinskom dokumentacijom koja ih prati, a nemaju ni EU standarde, jer ne mogu da se koriste u zemljama članicama”, objašnjava Milivojević.

Početkom februara ove godine, od ministarke zdravlja, čulo se da je zapravo problem vlasnička struktura kovid bolnica.

“To vređa inteligenciju građana Srbije. Pogledajte kako brzo rešavaju imovinske odnose za gradnju auto puteva ili kada su se ove bolnice gradile”, kaže Milivojević.

Iz Ministarstva zdravlja nisu odgovorili na pitanje N1, zašto su dve opremljene bolnice zatvorene. Nije poznato ni gde je “nestalo” medicinsko osoblje koje je brinulo o kovid pacijentima.

Svoju svrhu je, s druge strane, “našla” novosadska kovid bolnica na Mišeluku. Bolnica sa 600 ležaja koristi se za potrebe različitih službi, klinika i Instituta Kliničkog centra Vojvodine. Za centar za dijalizu namenjeno je 33 ležaja, a tu su i aparati za radiologiju koji služe da se smanji lista čekanja u KCV-u.

U bivšu kovid bolnicu smešteno je i 50 ležajeva za palijativnu negu.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Srbija/371010/Dve-kovid-bolnice-zarasle-u-korov-savremena-oprema-skuplja-prasinu.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Na današnji dan pre 120 godina, 26. marta 1904, otvoren je za saobraćaj Mali most

Na današnji dan pre 120 godina, 26. marta 1904, otvoren je za saobraćaj Mali most

Published

on

By

Zrenjanin – 120 godina “Mali most”

Ovaj most, koji je nakada nosio naziv Most Franje Josifa a zatim Karadžićev most, najstariji je u Zrenjaninu. Današnji gvozdeni most podignut je na mestu nekadašnjeg pokretnog drvenog mosta. U početku je spajao dve obale reke Begej, a danas spaja obale jednog od jezera u centru grada.

Mali most najstariji je most u gradu. Podignut je 1904. godine na mestu drvenog mosta, i spaja najstroži centar Zrenjanina sa četvrti nazvanom „Mala Amerika“. Po izgradnji, ovaj most i Veliki gvozdeni most punih šest decenija činiće jednu vezu između delova grada na suprotnim obalama Begeja. 

zrenjanin mali most 008
MALI MOST U ZRENJANINU
zrenjanin mali most 011

Njegovo okruženje čini najinteresantniju arhitektonsku celinu starog gradskog jezgra. Most je sredinom osamdesetih godina ostao bez reke – regulacijom Begeja ovde je stvoreno jezero, ali most nije izgubio na značaju. I dalje je jedan od simbola Zrenjanina, vekovnih težnji i njegovih žitelja da premošćuju reku, šireći i razvijajući grad na obe njene obale…

zrenjanin mali most 016
MALI MOST U ZRENJANINU
zrenjanin mali most 022

izvor: https://volimzrenjanin.com/pre-120-godina-otvoren-za-saobracaj-mali-most/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

LSV – Vojvođani: Lokalna vlast u Zrenjaninu 11 meseci nije konstituisala Savet za odbranu i bezbednost

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI smatra da je nedopustivo, ali i protivno odredbama Statuta grada Zrenjanina što lokalna vlast u Zrenjaninu, gotovo 11 meseci posle imenovanja članova Saveta za odbranu i bezbednost, nije konstituisala ovo telo

Published

on

By

Odbornici Skupštine grada Zrenjanina su još 18. maja prošle godine imenovali 16 članova Saveta za odbranu i bezbednost, a za predsednika su izabrali gradonačelnika Simu Salapuru.

Odredbama Odluke o obrazovanju Saveta za odbranu i bezbednost predviđeno je da ovo operativno stručno telo:

1. nalizira, informiše i predlaže Skupštini grada aktuelnu Procenu bezbednosne situacije u Gradu i mere za eliminisanje uzroka koji mogu dovesti do njenog narušavanja,

2. predlaže Skupštini grada Odluku o organizaciji i radu organa Grada u ratnom i vanrednom stanju, Procenu uslova i mogućnosti funkcionisanja organa Grada, preduzeća i drugih pravnih lica Grada Zrenjanina u slučaju vojnih i nevojnih izazova, rizika i pretnji bezbednosti Grada,

3. predlaže Skupštini grada Procenu moguće ugroženosti teritorije Grada od elementarnih nepogoda i industrijskih i drugih nesreća većih razmera,

4. predlaže Skupštini grada određena dokumenta koji su od posebnog značaja za odbranu i bezbednost Grada i određena normativna i druga akta iz Plana odbrane,

5. preduzima mere nadzora i kontrole odbrambenih i bezbednosnih priprema u Gradu i međusobne koordinacije i saradnje organa Grada, preduzeća i drugih pravnih lica sa državnim i drugim organima i ustanovama,

6. nadležnim organima predlaže mere zaštite stanovništva od nezakonitog ponašanja pojedinaca i određenih grupa,

7. nadležnim organima predlaže mere fizičke i tehničke zaštite objekata, zaštite materijalnih dobara, organa Grada i ličnosti.

8. putem sredstava informisanja upoznaje građane sa eventualnim opasnostima koje prete njihovoj bezbednosti i merama koje treba preduzimati u datim uslovima,

9. preduzima određene mere zaštite građana od psihološko-propagandnih i drugih subverzivnih i terorističkih aktivnosti,

10. podnosi Izveštaj o stanju odbrambenih priprema Skupštini grada,

11. prima i razmatra primedbe i predloge građana i privrednih društava vezane za odbranu, bezbednost i zaštitu njihove imovine,

12. vrši i druge poslove u cilju pripreme i izgradnje efikasnog sistema odbrane i bezbednosti Grada, odnosno građana.

I pored ovih bitnih zadataka, gradonačelnik Salapura nije našao za shodno da konstituiše Savet i počne da obavlja bitne poslove u oblasti odbrane i bezbednosti grada Zrenjanina.

LSV – VOJVOĐANI, prateći aktuelnu bezbednosnu situaciju u Evropi i našem ragionu, zahteva od Čedomira Janjića, predsednika Skupštine grada Zrenjanina, koji je po funkciji i zamenik predsednika Saveta za odbranu i bezbednost grada Zrenjanina, da sazove konstitutivnu sednicu Saveta i tako prekine stanje koje je protivno Statutu grada Zrenjanina, ali i Zakonu o lokalnoj samoupravi.

Aleksandar Marton
odbornik Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI
u Skupštini grada Zrenjanina

izvor: https://vojvodjani.rs/lokalna-vlast-u-zrenjaninu-11-meseci-nije-konstituisala-savet-za-odbranu-i-bezbednost/

Continue Reading

Trending