Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

NORMALNI LJUDI KOJI BUDE NADU

Kao i svakog avgusta i ovoga puta se sve balkanske sekire ratova otkopavaju i kreće obračun u patritskim igrama između profi Srba i profi Hrvata.
Ipak, u tom opštem nacionalističkom zanosu, postoje i svetle tačke.

Published

on

Govor Anje Šimprage, zastupnice SDSS-a u Saboru, u kojem je ispričala o tome kako je proživela Oluju, kao dete “s one strane” izazvao je veliku pažnju jer se retko kada u Saboru čuo prikaz Oluje sa strane pripadnika srpske manjine.

Iako je hrvatska javnost zahvaljujući slobodnim  medijima, ali i Haaškom sudu već upoznata, gotovo od prvog dana  akcije, o svemu što se događalo, uključujući i o ratnim zločinima koje su počinili neki pripadnici HV-a, ovaj je govor skrenuo pažnju na razloge zašto je srpskoj manjini teško učestvovati u obeležavanju Oluje.

– Vidite i sami u kakvom društvu živimo, na koji način odrastaju mladi – rekla nam je o svojim motivima da se Saboru i javnosti obrati ovako ličnim govorom.

– Činjenica da imam priliku ispričati životne okolnosti u kojima sam se našla ja i mnoga djeca motovirala me da jasno i glasno kažem ono što sam rekla za govornicom – kazala nam je zastupnica Šimpraga.

Gotovo parafrazirajući Gotovinu nakon puštanja iz haaškog pritvora, rekla je: – Vrijeme je da krenemo dalje i shvatimo da ne živimo više u ratu – izgovorila je iste reči.

Anja Šimpraga, zastupnica SDSS-a u Saboru.

U Saboru je rekla: “Posljednjih dana svi pričaju o Oluji, baš svi, bez obzira koliko o tome doista znaju, jesu li proživjeli te ratne strahote ili su ih samo promatrali. Bez obzira iz kojeg su ih kuta i koje su pripadnosti, doživjeli. Svake godine u ove dane dijete progovori u meni. Sjećanje jedne djevojčice iz kolone. Tog 4. augusta 1995. imala sam osam godina. Najednom i nebo je promijenilo boju. Sparina je otežavala disanje, nije slutilo na dobro.

S ruksakom kupljenim za drugi razred osnovne škole, bila sam spremna za put. Put koji nije imao ime. Put koji je vodio tko zna gdje. Od Knina do Petrovačke ceste, preko Banja Luke, a odatle bez stajanja prema Srbiji. Kolona je bila duga, zvuk traktora i plač okruživali su nas. Posljednje komadiće kruha podijelila sam s rodbinom, a taj miris me je pratio”, opisala je Šimpraga svoja sjećanja. Kazala je da su ih, kad su se domogli Srbije, htjeli poslati u Niš, no zbog njenih suza njenu su obitelji ipak pustili u Beograd gdje su imali rodbinu.

“Tada sam odrasla. Za tu jednu noć”, rekla je zastupnica SDSS-a. Ispričala je kako je tijekom četiri godine koliko je provela u Srbiji, želja za povratkom bila stalno prisutna. “I onda smo, nakon četiri godine, napokon došli. Na svoj kamen, kraj svoje ruke, među svoje ljude”, kazala je Šimpraga u pažljivo koncipiranom govoru koji nije bio samo jednostrani prikaz velike vojne akcije. Govorila je o svojim vršnjacima, tadašnjoj djeci i pokazala da su Srbi svjesni činjenice da su mnogi Hrvati prolazili isto napuštanje domova od početka rata.

“Znala sam da su i moji vršnjaci Hrvati prošli patnju, strah i morali ići putem gdje nije bio njihov dom”, rekla je Šimpraga. “Ali sam isto tako znala da će ta ista djeca s jedne i druge strane jednom sjesti za isti stol i dogovoriti da se više nijednom djetetu ne ukrade djetinjstvo, pravo na sreću. Mali čovjek je uvijek taj koji pati, kojeg se ništa ne pita. Gledajući svoje roditelje, njihove žuljevite i hrapave ruke, koje su danonoćno radile u polju kako bi svoju djecu izveli na pravi put, znala sam da je puno važnije biti čovjek, nego samo Hrvat ili samo Srbin”, rekla je Šimpraga.

“Djevojčica prošlost nije zaboravila. Učila je iz nje, ali budućnost joj je bila važnija i svima nama treba biti. Danas, 25 godina kasnije, ova djevojčica iz kolone stoji pred vama. Imam samo jednu želju – gradimo društvo slobode, gradimo zajedničku budućnost”, rekla je Šimpraga na kraju svog govora nakon kojega je i iz poluprazne sabornice došao aplauz.

Sa druge strane, taboidni mediji u Srbiji, ali i pojedini politički igrači vode pravu hajku protiv potpredsednika hrvatske Vlade Borisa Milošević, člana Samostalne demokratske srpske stranke.

Boris Milošević  će se 5. avgusta pojaviti u Kninu na obilježavanju 25. godišnjice Vojno-redarstvene akcije Oluja. Oko njegovog odlaska u Knin puno se priča, a on je danas na svom Facebooku napisao objavu naziva “Priča jednog Srbina iz Hrvatske” u kojoj je objasnio zašto je donio takvu odluku. Ono što je Milošević napisao prenosimo u celosti:

Boris Milošević , potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske zadužen za ljudska prava.

“U Knin dolazim kao potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske zadužen za ljudska prava. Kao član Vlade, Srbin iz Hrvatske, svjestan opterećenja ratnog nasljeđa u društvu koje osjećaju Srbi u Hrvatskoj, ali ne samo oni, nego i svi građani Republike Hrvatske, moram razmišljati racionalno i odgovorno te pokušati doprinijeti boljem društvu i građenju kulture mira.

Nije mi bilo lako donijeti ovu odluku kako zbog privatne obiteljske tragedije, tako zbog svih onih Srba koji su u Oluji nekog izgubili, onih koji su u izbjeglištvu kao i onih koji su se vratili iako im je proces povratka opstruiran. Sudbinu tih ljudi dobro znam jer skoro celi profesionalni i politički staž, proteklih 18 godina, pomažem u rješavanju njihovih problema. Ovih dana dok sam razmišljao što učiniti prisjetio sam se svojeg doživljaja Oluje. Samu Oluju sam dočekao u rodnom Šibeniku, brinući tih dana za oca koji je bio mobiliziran kao hrvatski vojnik, za svoje prijatelje koji su bili u Hrvatskoj vojsci, kao i za rodbinu koja je bila na drugoj strani.

Zahvaljivao sam tih dana Bogu što se otac vratio živ i zdrav i što su svi koje sam poznavao bili dobro.

Nakon što je otac demobiliziran odlazili smo na selo Bribirske Mostine gdje sam svjedočio pljački napuštenih srpskih kuća. Obilazili smo babu, očevu majku koja je ostala nakon Oluje tamo živjeti. Nije htjela napuštati svoju kuću, nije htjela poći ni k nama u Šibenik. Početkom rujna otišao sam u Rijeku zbog fakultetskih obaveza. Sedmog rujna kasno popodne nazvala me sestra. Išla je s ćaćom obići babu. Našli su je mrtvu, bila je ubijena vatrenim oružjem iz neposredne blizine. Ubojica je pronađen slučajno zbog vlastitog bahaćenja, smatrajući da nitko neće istraživati ubojstvo ‘četnikuše’, kako je sam rekao. Osuđen je na 7,5 godina, da bi izašao za 3,5 godine, nakon što je dobio predsjednikovo pomilovanje. S teretom ove obiteljske tragedije, pa i kroz bol mojeg pokojnog oca, odluku da idem na obilježavanje Oluje u Knin mi je bilo još teže donijeti. Meni, koji sam dobio Domovnicu tek nakon Oluje premda sam rođen i cijeli život živio u Šibeniku. U Knin idem otvorena srca, iskreno, s nadom da ova Vlada može napraviti taj tako važan korak, korak prema budućnosti, boljem društvu, društvu razumijevanja, poštovanja i tolerancije i da možemo izaći iz rovova u kojima smo ukopani. Nakon 25 godina potrebno je prestati s mržnjom, prestati s ratom.

A rat za mnoge u društvu, nažalost, nije gotov, i to najbolje znaju djeca srpske nacionalnosti koja u svojim školama moraju trpjeti stigmu zbog nečeg s čime ni njihovi roditelji nemaju veze, i koja moraju osjećati krivnju samo zato što su Srbi. Baš kao što je to osjećala moja generacija tijekom i nakon rata.

Idem, jer želim olakšati njihovu budućnost. Idem jer mislim da je sazrio trenutak da politika razumijevanja i poštovanja drugog pobijedi politiku mržnje.

Oluja nije samo vojno-redarstvena akcija, ona je i golema kolektivna trauma. Za Hrvate je ona simbol početka dugo žuđenog mira i prestanka okupacije, za Srbe je ona trauma početka novog egzodusa, stradanja, straha, neizvjesnosti i nemogućnosti povratka u svoje domove.

Svjestan sam da moj dolazak u Knin neće kod većine promijeniti dva različita pogleda na Oluju, ali sam voljan prihvatiti svaku gestu koje ide ka tome da zajedničkom tolerancijom i uvažavanjem sami sebe potvrdimo kao demokratsko društvo koje može ostvariti suživot i prosperitet, bez obzira na svaku razliku, pa tako i onu u tumačenju zajedničke povijesti. Od mog odlaska u Knin, puno je važnije graditi atmosferu pomirenja i dijaloga u kojem kao društvo moramo priznati i prihvatiti sve žrtve bez obzira na nacionalnost”, napisao je Boris Milošević na Facebooku.

PREDSEDNIK MILANOVIĆ U GRUBORIMA A MEDIJI U SRBIJI ĆUTE

ZORAN MILANOVIĆ, predsednik Hrvatske

Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) saopštila je danas da su srpski tabloidi i nacionalistički političari koji su komentarisali najavu predstavnika Srba iz Hrvatske Borisa Miloševića da ide na obeležavanje godišnjice akcije “Oluja”, izbegli da kažu da će predsednik Hrvatske Zoran Milanović i ministar branitelja Tomo Medved učestvovati u komemoraciji za srpske civilne žrtve te akcije u Gruborima.

“Učešće hrvatskih i srpskih političara na dva zvanična obeležavanja i komemoracije je važan korak ka medjusobnom poštovanju i razumevanju. To je u najvišem interesu srpske manjine u Hrvatskoj, i jedini koji mogu imati štetu od ovakvog poteza su srpski nacionalisti u Beogradu”, ocenjeno je u saopštenju.

Negativan ton u tabloidima, čija je namera da Borisa Miloševića predstavi kao “izdajnika srpskog naroda”, potkrepljen je izjavama političara Milorada Dodika i Ivice Dačića “koji su svoju dugovečnost na političkoj sceni obezbedili time što su kroz karijeru sve drastičnije propagirali nacionalizam, i na osnovu toga stekli ličnu, političku i materijalnu korist”.

“Sramota je srpskih nacionalista što lične interese uvek stavljaju iznad interesa ljudi koji žive u susednim državama. Beograd, a danas i Dodik koji predstavlja Banjaluku, nikada nije pokazao ambiciju za unapredjenje života srpske zajednice u regionu, već isključivo za interes zvaničnog Beograda i ličnih interesa nacionalističih političara”, smatra Inicijativa.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je danas izjavio da “nije oduševljen” time što će Milošević prisustvovati obeležavanju “Oluje”, ali da srpski narod u Hrvatskoj “ima svoje ideje, i možda jače argumente”.

Dodao je da će godišnjicu vojno-policijske akcije “Oluja”, tokom koje je iz Hrvatske proterano više od 200.000, a ubijeno i nestalo preko 2.000 Srba, Srbija i Republika Srpska obeležiti zajedno i da će biti postavljeno spomen obeležje.

SLOBODNA VOJVODINA

Kandidat opozicije za premijera Mađarske: Očuvati dobre odnose sa Srbijom

Kandidat za premijera ujedinjene opozicije na izborima u Mađarskoj 2022. godine Peter Marki-Zaj izjavio je da želi da zadrži sve pozitivne i dobrosusedske odnose koje je postigla aktuelna vlast.

Published

on

By

foto: N1

Kandidat za premijera ujedinjene opozicije na izborima u Mađarskoj 2022. godine Peter Marki-Zaj izjavio je da želi da zadrži sve pozitivne i dobrosusedske odnose koje je postigla aktuelna vlast.

„Mislim da je u interesu i Srba i Mađara koji žive u Srbiji da dve zemlje održavaju veoma dobre odnose, da saradnja bude kontinuirana, da se dva naroda prihvataju srdačno i poštuju kulturu onog drugog. Ja bih to i produbio, u smislu da bih voleo da mladi u mađarskim školama uče više o srpskoj kulturi i srpskom jeziku“, rekao je Marki-Zaj u intervjuu za portal Slobodni Mađar so.

Dodao je da se osnovni rečnik može naučiti za pola godine i naveo da ne vidi nikakvu prepreku da mađarski đaci nauče barem slovački, rumunski i srpski jezik u školama.

„Važno je da upoznamo kulturu jedni drugih kako bismo znali šta je pravoslavna crkva, pravoslavna vera, kako se one razlikuju od zapadnog hrišćanstva. Bilo bi korisno da se na ovaj način i na školskom nivou promoviše međusobno razumevanje. Ja imam jedan ovakav san“, kazao je Marki-Zaj.

autor: Beta

izvor: https://rs.n1info.com/svet/kandidat-opozicije-za-premijera-madjarske-ocuvati-dobre-odnose-sa-srbijom/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Odbornici Skupštine grada usvojili odluku o prodaji zemljišta za potrebe japanskog Nideka

Skupština Novog Sada usvojila je odluku o prodaji više od osam i po hetara zemljišta beogradskom CTP-u, za potrebe japanskog Nideka u Radnoj zoni Sever. Izgradnja fabrike elektromotora počinje sledećeg meseca

Published

on

By

foto: R. Hadžić

NOVI SAD – Skupština Novog Sada usvojila je odluku o prodaji više od osam i po hetara zemljišta beogradskom CTP-u, za potrebe japanskog Nideka u Radnoj zoni Sever. Izgradnja fabrike elektromotora počinje sledećeg meseca.video icon

“Desetog decembra imaćemo priliku da prisustvujemo polaganju kamena temeljca za tu lokaciju, svega nekoliko meseci nakon kupovine zemljišta, što govori jasno u prilog činjenici da je ova kompanija zainteresovana da što ranije krene u proces proizvodnje, izjavio je Milan Đurić, zamenik gradonačelnika Novog Sada.

Izvor: RTV (Jaroslav Pap)

Početak proizvodnje očekuje se septembra naredne godine. Oni bi trebalo da zaposle oko 500 radnika. Nova vest je da u Novi Sad dolazi povezana firma Nideka, kojoj je potrebno obezbediti dodatnu parcelu za izgradnju njihovih pogona. To je ova parcela od 8,6 hektara, od koje će Grad prihodovati 403 miliona dinara, po proceni vrednosti ove parcele,“ izjavio je  Đurić, zamenik gradonačelnika Novog Sada.

autor: RTV

izvor: https://rtv.rs/sr_lat/vojvodina/novi-sad/poslanici-skupstine-grada-o-nideku-gradnji-pesacko-biciklistickog-mosta-bazenu-u-futogu…_1292786.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kremlj: Nadamo se razgovoru Putina i Bajdena do kraja godine – Copyright Pixabay

Kremlj je saopštio da se nada da će predsednici Rusije i SAD, Vladimir Putin i Džozef Bajden, razgovarati pre kraja godine

Published

on

By

Copyright Pixabay

Kremlj je saopštio da se nada da će predsednici Rusije i SAD, Vladimir Putin i Džozef Bajden, razgovarati pre kraja godine.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u nedelju, odgovarajući na pitanje TAS-a o mogućnosti da dođe do razgovora dvojice lidera, da datum nije dogovoren.

“Nadamo se da će takav samit biti održan pre kraja godine”, naveo je Peskov.

Na pitanje o tome u kakvom formatu bi mogao da bude održan razgovor, rekao je da će najverovatnije biti video-konferencija.

On je naglasio da nije postignut napredak po tom pitanju, ali da se Kremlj nada da će Putin i Bajden razgovarati pre kraja godine.

Autor: Tanjug

izvor: https://www.euronews.rs/svet/fokus/27023/kremlj-nadamo-se-razgovoru-putina-i-bajdena-do-kraja-godine/vest

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Ovo je pitanje koje će biti postavljeno na referendumu o promeni Ustava

Published

on

By

Tanjug/Sava Radovanović – Copyright Tanjug/Sava Radovanović

Skupštinski Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo danas je odlučio da pitanje na referendumu o ustavnim promenama glasi: “Da li ste za potvrđivanje akta o promeni Ustava Republike Srbije?”

Članovi odbora su jednoglasno odlučili da bi tako trebalo da glasi pitanje o kojem se građani izjašnjavaju na referendumu sa ponuđenim odgovorima. Odbor je zatim Republickoj izbornoj komisiji uputio zahtev za mišljenje o usvojenom predlogu.

Tokom dana sledi još jedna sednica ovog Odbora, na kojoj bi članovi trebalo da utvrde Predlog akta o promeni Ustava, Predloga ustavnog zakona za sprovođenje promene Ustava i Predlog odluke o raspisivanju referenduma, radi potvrdivanja akta o promeni Ustava.

Predsednik parlamenta Ivica Dačić ranije danas je rekao da bi, ukoliko Odbor bude imao poptunu saglasnost oko teksta ustavnih amandmana, on mogao već da zakaže sednicu parlamenta na kojoj bi se usvojio taj tekst i raspisao referendum za 16. januar.

“Pitanje jasno i nedvosmisleno”

Pitanje na referendumu o ustavnim promenama je u skladu sa Zakonom, jasno i nedvosmisleno, potvrdila je Republička izborna komisija, rekla je na sednici Skupštinskog Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, prdsednica tog tela Jelena Žarić Kovačević.

“Referendumsko pitanje jasno je i nedvosmisleno i ne daje se prednosti niti se sugeriše odgovor, zaključila je RIK nakon što je jutros dobila naš zahtev za mišljenje o usvojenom predlogu”, rekla je Žarić Kovačević.

Na sednici Odbora, članovi su jednoglasno utvrdili Predlog akta o promeni Ustava, Predlog ustavnog zakona za sprovođenje promene Ustava i Predlog odluke o raspisivanju referenduma radi potvrdivanja akta o promeni Ustava.

autor: Tanjug

izvor: https://www.euronews.rs/srbija/politika/27050/ovo-je-pitanje-koje-ce-biti-postavljeno-na-referendumu-o-promeni-ustava/vest

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Raspust od 20. decembra, omikron i druge mere: Šta će se naći na stolu na sednici Kriznog štaba

Published

on

By

Sednica Kriznog štaba za borbu protiv virusa korona, najavljena za prošlu nedelju, još nije zakazana. Na njoj bi jedna od glavnih tema trebalo da bude produženje zimskog raspusta, ali se najavljuje da bi na sednici moglo da bude reči i o potencijalnim rizicima zbog pojave novog omikron soja virus.

Predstavnici medicinskog dela Kriznog štaba prošle nedelje imali su konsultacije sa premijerkom i njihov predlog je da zimski raspust počne dve nedelje ranije – 20. decembra, zapravo poslednji radni dan đacima u školi bio bi 17. decembar.

Osim produženja zimskog raspusta lekari traže i da se važenje kovid propusnica u ugostiteljskim objektima produži na 24 sata, uključujući i skijališta uz ski pas.

Smatraju i da je vreme da se kovid propusnice, osim ugostiteljskih objekata, prošire i na druge delatnosti: teretane, salone za ulepšavanje. 

Broj zaraženih virusom korona smanjuje se na dnevnom nivou, ali lekari upozoravaju da predstojeći praznici, slave predstavljaju epidemiološki rizik i da u drugoj polovini januara Srbija može da ima novi talas epidemije. Razlog za brigu čini i novi soj koronavirusa, koji se pojavi u Južnoj Africi, i koji je izolovan u nekoliko evropskih zemalja. 

Omikron i nove mere

Epidemiolog Predrag Kon navodi da će insistirati da se mere koje se preduzimaju u Evropi primenjuju i kod nas, a u vezi sa putnicima koji dolaze iz zemalja gde je omikron registrovan. Naime, mnoge evropske zemlje uvele su restriktivne mere za putnike koji stižu iz Južne Afrike gde je registrovana nova varijanta virusa korona. Lekari u Srbiji kažu da se ne sme ignosirati ova varijanta sa 32 mutacije na spajk proteinu.

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Marton: Vojvođani nemaju pijaću vodu, a vlast gradi preskupi nacionalni stadion

Published

on

By

Portparol Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Marton prokomentarisao je danas vest da će cena izgradnje nacionalnog fudbalskog stadiona Srbije koštati 418 miliona evra. Marton je primetio da: “Budžet AP Vojvodine za 2021.iznosi 620 miliona evra.Samo 200 miliona evra manje od toga, koštaće nacionalni fudbalski stadion.U isto vreme, 700.000 građana Vojvodine nema ispravnu pijaću vodu!!! 

Continue Reading

Trending