Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Non-paper o Balkanu: Uticaj Rusije na procese u EU

Postaviti u državničkom razgovoru pitanje o tome bi li bilo moguće osigurati mirni razlaz Bosne i Hercegovine nije samo pitanje onkraj diplomatske etikete.

Published

on

Lako je Europskoj uniji nalaziti ozbiljne mane u brzini reagiranja, sposobnosti zaustavljanja opasnih vanjskih utjecaja, efikasnosti donošenja odluka i sporom postizanju konsenzusa. Cinici zato često govore kako EU ne bi ni trebala imati ambicija da funkcionira kao državni savez ili kao labava konfederacija, već bi trebala maksimalno ograničiti zajedničke politike, a ustrajati u onome u čemu je dobra – kao zajedničko tržište.

Oni koji Uniju nastoje svesti samo na veliko zajedničko tržište ne razumiju ništa i ništa ne znaju o europskoj povijesti. Unija je počela kao ekonomska zajednica, unutar koje su uspostavljene kompatibilne ekonomije i regulirano, ali slobodno, tržište, koje je privredama zemalja članica osiguralo veliki potencijal razvoja i „ekonomiju obujma”, ali je ta zajednica nastajala, prije svega, kao mirovni projekt. Jedna od ključnih ideja bila je prevladavanje gladi i neimaštine, koje su nakon Drugoga svjetskog rata harale Europom, ali je u osnovi zamisao bila daleko šira i ambicioznija.

Temelj na zajedničkim vrijednostima

Europska integracija bila je mirovni projekt, projekt koji je trebao osigurati trajan mir na Starom kontinentu, a upravo je zato integracija počela kao Unija za ugljen i čelik, kao integracija nacionalnih teških industrija zemalja osnivačica. S jedinstvenim sustavom teške industrije tajno naoružavanje i pripreme za rat postali su nemogućima, a rat je prestao biti način rješavanja problema zato što je uspostavljen i sustav kompatibilnih demokratskih političkih sustava, granice država su definirane kao čvrste i nepromjenjive, ali kao takve koje ne ograničavaju prava i šanse građana. Sloboda kretanja roba, ljudi, radne snage i kapitala preduvjeti su za trajan mir i povezanost svih članica Unije. EU zato nije tek pragmatična zajednica država članica, nego je organizacija utemeljena na zajedničkim vrijednostima.

Upravo zato je najnovija vijest o tome da unutar institucija EU kruži „non-paper”, dakle, neslužbeni dokument u kojem se iznosi prijedlog o tome da bi prostor Balkana trebalo preurediti tako da se pusti na volju konceptima „velikih država”, a da se zemlje poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ostavi na milost i nemilost velikodržavnim nacionalizmima, dakle, predlaže da Unija mirno promatra rušenje državnih granica na svom rubu, da ga tolerira, pa možda i potakne.

Ako je tome tako, riječ je o skandalu. Skandalozan je, naravno, prije svega, odnos prema državama čijom se sudbinom kockaju ovakvom politikom, ali je jednako tako skandalozan i s pozicije temeljnih načela Unije, dakle, zajednice koja se ne zasniva na ideji kratkoročnih dobiti, nego na vrijednostima, kao što su razvoj i izgradnja mira, zaštita ljudskih prava, vladavina zakona, održiv i ravnomjeran razvoj, pravo svih građana da sudjeluju u tekovinama društvenog razvoja.

Ako takav dokument postoji, skandal ima i svoju vrijednosnu dimenziju, dimenziju unutarnjih odnosa unutar Unije, ali i geopolitički aspekt, koji govori o utjecaju onih snaga, koje sustavno nastoje podrivati Uniju, na proces donošenja odluka unutar Unije.

Načelo solidarnosti

Ako je istina, a po svemu sudeći jest, da se pojavio neslužbeni dokument koji govori o prekrajanju balkanskih granica, koje bi trebalo omogućiti razbijanje BiH i Crne Gore, a vjerojatno i Kosova, i to BiH na taj način da se za početak manji entitet izdvoji iz BiH i priključi „Srpskom svetu”, a Crne Gore i Kosova tako da te države budu podijeljene između Srbije i Albanije, pisac tog non-papera jasno je izrekao da za njega vrijednosti na kojima je EU zasnovana više ne vrijede. Unija funkcionira tako da u slučaju sukoba članice s državom koja je izvan obitelji EU sve ostale članice ili podupiru članicu ili se izbjegavaju izjasniti o problemu. Međutim, načelo solidarnosti vrijedi samo tako dugo dok zemlja članica djeluje unutar okvira „acquisa”, dok poštuje načela Europske unije, sklopljene međunarodne ugovore, načelo vladavine prava… Primjerice, kad je vlada Zorana Milanovića na početku migracijske krize 2015. protivno međunarodnim ugovorima i preuzetim obvezama jednostrano zatvorila svoju granicu prema Srbiji, koja je ujedno i vanjska granica EU, reakcija Bruxellesa je bila promptna i nije se vodila načelom solidarnosti, nego načelom vladavine zakona. Dakle, Hrvatska je preko noći morala odustati od političke prakse kojom je kršila međunarodna načela. Jednaka reakcija morala bi uslijediti i u ovoj situaciji, kad se ovakvim dokumentom opasno i ozbiljno narušavaju temelji Europske unije.

Postaviti u državničkom razgovoru pitanje o tome bi li bilo moguće osigurati mirni razlaz Bosne i Hercegovine nije samo pitanje onkraj diplomatske etikete. Državni suverenitet i nepromjenjivost granica se podrazumijevaju, a jedini izuzetak od načela superiornosti značenja državnog suvereniteta u međunarodnim odnosima slučaj je ozbiljne ugroženosti ljudskih prava i prijetnja genocidom, kao što je bilo u slučaju Kosova, kad je UN-ov Međunarodni sud u Haagu prosudio da načelo zaštite ljudskih prava ima prioritet pred načelom državnog suvereniteta, pa proglašenje neovisnosti Kosova nije ocijenjeno protivnim međunarodnom pravu.

Koncept „appeasmenta”

Koncept da bi valjalo završiti raspad Jugoslavije i razoriti složene političke entitete, a na volju dati velikodržavnim nacionalizmima, prije svega, onom koji u Srbiji zastupa neoradikal Aleksandar Vučić, svjedoči o potpunom nedostatku političkog znanja i poznavanja političke povijesti Balkana. Niti su Bosna i Hercegovina, niti Crna Gora, čijim se državnim sudbinama autor non-papera, po svemu sudeći, poigrava, tvorevina bivše Jugoslavije, dakle, nekakav politički provizorij kojim je to moguće činiti, već se radi o starim političkim entitetima, koji su u vrijeme prve monarhističke Jugoslavije bili zatrti i ugušeni, čiji su stanovnici osjetili teror režima Kralja Aleksandra (teror u Crnoj Gori) i bili sustavno raseljavani (preseljavanja Bošnjaka i Albanaca pod prisilom u Tursku). I BiH i Crna Gora i Kosovo povijesni su entiteti, radi se o složenim državama s više nacionalnih zajednica, koje ih konstituiraju, a politički identitet tih država veća je vrijednost od pukog zbroja identiteta njihovih konstitutivnih nacionalnih entiteta.

Otkud ideja o tome da bi se Bosna i Hercegovina trebala „mirno razići” kako bi se „oslobodilo” entitet, kojim su u BiH ovladali Srbi, i omogućilo mu da se pridruži „Srpskom svetu”? Jasno je da se ne radi o tome da predlagači tog modela zagovaraju ponavljanje strategije Europe iz tridesetih godina, od prije Churchilla na čelu britanske vlade. Koncept „appeasmenta” dakle, povlačenja jačega pred slabijim, koji je silno agresivan, kako bi se „spasio mir”, što ga je tridesetih zagovarao britanski premijer Neville Chamberlain, čini se neuvjerljivim objašnjenjem današnjih okolnosti. Režim Aleksandra Vučića je agresivan, ali njegova je snaga ipak minorna i nema govora o tome da bi bilo nužno pred Vučićem spašavati europski mir ustupcima, pa i takvima koji gaze temelje europske integracije. Naravno, Vučić bi bio potpuno irelevantan akter u regiji, kad za svojim leđima ne bi imao Vladimira Putina i njegov koncept euro-azijatizma.

U prosincu lani, u vrijeme posjeta ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova regiji,  Rusija je, prestrašena uspostavljanjem Bidenove administracije u SAD, koja je odmah jasno rekla kako ne misli tolerirati jačanje prisutnosti Rusije na rubu Europe, koja je uspostavljena u vrijeme podkapacitirane Trumpove administracije, definirala da su njeni prioriteti opstanak ruskog utjecaja u manjem BiH entitetu i na sjeveru Kosova, te naravno u Srbiji. Očito je da Bidenova administracija stvari vidi drukčije: da želi Balkan bez ruskog utjecaja i da se priprema „argumentirati” svoje zahtjeve Putinu da se „dezangažira” na ovom prostoru.

Koga Putin finansira

Putin pak sustavno financira sve one političke stranke u zemljama članicama EU, koje nastoje korumpirati Europsku uniju, obezvrijediti je i razoriti. Svi zagovornici „iliberalne demokracije” imaju otvorenu kreditnu liniju kod Putina, a različiti su kanali kojima se te stranke financiraju iz Moskve. Jedan od kanala ide i preko Banja Luke, a i predlagač koncepta razlaza Bosne i Hercegovine, kao završetka rastakanja Jugoslavije, bio je upleten u aferu financiranja svoje stranke posredstvom nekih opskurnih likova iz manjeg bh. entiteta.

Non-paper o kome je riječ nikad neće postati dijelom politike EU prema Balkanu, ali pojava takvog neformalnog internog dokumenta govori o zabrinjavajućem utjecaju Rusije na procese unutar EU i o razornom utjecaju zagovornika modela „iliberalizma” na EU kao zajednicu utemeljenu na vrijednostima.

Vrlo je jasno da je Crna Gora trenutno ključno bojište na rubu Europe, na kojem se Rusija bori za uspostavljanje dominantnog utjecaja i za potiskivanje europskih i euroatlantskih vrijednosti. Borba ondje je u ključnoj fazi, jer je na dnevnom redu pitanje Zakona o državljanstvu, drugim riječima pitanje hoće li Crna Gora ostati definirana kao liberalna država kojoj se granice političkog naroda podudaraju s državnim granicama ili će građani Srbije, koji se osjećaju Srbima, ali su porijeklom iz Crne Gore, biti integrirani u politički narod, dobiti pravo glasa i igrom brojeva u budućnosti dominirati političkim tijelom Crne Gore. Ova Vučićeva borba za podjarmljivanje Crne Gore ujedno je i borba Rusije da se Crna Gora otme euroatlantskome i uključi ju se u euroazijski svijet. Non-paperom, koji zagovara rastakanje Bosne i Hercegovine, samo se želi proširiti to „bojište” i ključnu borbu prenijeti u BiH. Jer ako bi se u Bosni i Hercegovini legaliziralo razbijanje povijesnih državnih entiteta, model europskoga mirovnog projekta i Europska unija, zasnovana na vrijednostima, bili bi konačno poraženi, a Putinova Rusija ne bi dobila samo mogućnost opstanka na Balkanu, nego i manevarski prostor za širenje Europom uz pomoć modela „iliberalnih demokracija”.

Autor: Davor Gjenero  (AL JAZEERA)

SLOBODNA VOJVODINA

POŽAR U TRŽNOM CENTRU BIG

Zrenjanin- Večeras oko 20 časova u tržnom centru BIG izbio je požar i nadvio se gust dim iz lokala Banjalučki ćevap.

Published

on

By

Zrenjanin- Večeras oko 20 časova u tržnom centru BIG izbio je požar i nadvio se gust dim iz lokala Banjalučki ćevap. Vatrogasne ekipe odmah su izašle na teren i trenutno sa dva vozila i nekoliko vatrogasaca gase požar.

izvor: https://www.zrklik.com/2021/12/pozar-u-trznom-centru-big/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Ministarstvo branitelja podržalo obnovu ustaškog groblja u Zagrebu

Desničarske udruge u Hrvatskoj traže obnovu grobova ustaških vojnika na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Published

on

By

Kontroverze je dodatno pojačao jedini spomenik za “vječni spomen i slavu” ustaškoj vojsci koji već godinama stoji na zagrebačkom groblju Mirogoju.

Desničarske udruge u Hrvatskoj traže obnovu grobova ustaških vojnika na zagrebačkom groblju Mirogoj. Komunisti su to groblje sravnili sa zemljom, a 75 godina kasnije očekuje se da obnovu plate građani Zagreba.

Ministarstvo branitelja podržalo je projekt obnove s nazivom “groblje hrvatskih vojnika od 41. do 45.”, a kontroverze je dodatno pojačao jedini spomenik za “vječni spomen i slavu” ustaškoj vojsci koji već godinama stoji na zagrebačkom groblju Mirogoju.

izvor: agencije

izvor: https://balkans.aljazeera.net/videos/2021/12/5/ministarstvo-branitelja-podrzalo-obnovu-ustaskog-groblja-u-zagrebu

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kurti: Sledeći sastanak sa Vučićem možda sledeće sedmice – zavisi od EU

Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da bi sledeći sastanak sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem mogao biti održan u drugoj sedmici decembra.

Published

on

By

Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da bi sledeći sastanak sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem mogao biti održan u drugoj sedmici decembra.

Kurti je na konferenciji za medije rekao da nema informacija „da li Srbija uslovljava nastavak dijaloga“, i da održavanje sastanka zavisi od zvaničnika Evropske unije Žozepa Borela i njegovog izaslanika Miroslava Lajčaka.

„Nemam informaciju da postoje uslovi od bilo koga, ali procena da li takav sastanak treba da bude održan ili ne, pripada posredniku ili fasilitatoru – kako sebe nazivaju, odnosno gospodinu Borelu i njegovom izaslaniku Lajčaku“, rekao je on.

Napomenuo je da su „oni ti koji procenjuju da li će poslati pozive ili ne“, i da na održavanje sastanka ne utiče, kako je istakao, „bilo kakvo uslovljavanje druge strane“.

Autor: Beta

izvor: https://rs.n1info.com/vesti/kurti-sledeci-sastanak-sa-vucicem-mozda-sledece-sedmice-zavisi-od-eu/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Zeleni blok traži zakon protiv rudnika litijuma i smenu celog REM-a

Koalicija traži da se po hitnoj proceduri u Skupštini Srbije „usvoji zakon kojim se briše rudnik u Jadru“ i smeni Savet REM-a na čelu sa Oliverom Zekić

Published

on

By

Otvorena Građanska platforma „Akcija“, organizacije „Ekološki ustanak“ i „Ne davimo Beograd“ najavile su na konferenciji za novinare ispred Generalnog sekretarijata predsednika republike blokadu saobraćajnica i sledeće subote širom Srbije, ali njihovi predstavnici nisu precizirali koliko će trajati.

Ekološki aktivista Aleksandar Jovanović Ćuta rekao je da nema ništa protiv da naredna blokada traje i tri sata.

On je poručio građanima da u sledeću subotu budu spremni za nastavak blokada širom Srbije sve do ispunjenja zahteva.

Predsednik stranke Zajedno za Srbiju i pokretač Otvorene građanske platforme „Akcija“ Nebojša Zelenović izjavio je da zeleno-levi blok, pored povlačenja zakona o referendumu i eksproprijaciji, traži da se po hitnoj proceduri u Skupštini Srbije „usvoji zakon kojim se briše rudnik u Jadru“ i smeni REM na čelu sa Oliverom Zekić.

„Čuli ste juče da nas je predsednica REM gospođa Zekić sve nazvala banditima i da svi mi trebamo da budemo pohapšeni, svi mi slobodni građani koji smo izašli u skladu sa Ustavom i zakonom da protestujemo“, rekao je Zelenović na konferenciji za medije ispred zgrade predsedništva na Andrićevom vencu u Beogradu.

(Beta, Foto: N1)

izvor: https://www.autonomija.info/zeleni-blok-trazi-zakon-protiv-rudnika-litijuma-i-smenu-celog-rem-a.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Pojedini stočari iz srednjeg Banata prinuđeni da rasprodaju krave

Problemi veliki i u ostalim selima

Published

on

By

Radica Vučenić iz Čente skoro je rasprodao svoje stado muznih krava. Za prodaju su ostale još tri krave. Vučenić kaže da je bio prinuđen da rasproda svoje blago zbog bolesti, ali i zato što odavno nema matematike u mlečnom stočarstvu.

– Mleko je jeftino, a hrana skupa, i to je najkraći odgovor – kaže za portal zrenjaninski.com Radica Vučenić i dodaje da cena od 27 – 28 dinara za litar mleka odavno ne pokriva troškove.

Gotovo sve krave iz ovog domaćinstva su prešle Dunav i otišle u centralnu Srbiju. Kupci su mu rekli da tamošnje mlekare otkupljuju mleko za 40 dinara po litru. Po toj ceni se možda i isplati baviti proizvodnjom mleka, dodaje Vučenić.

Problemi veliki i u ostalim selima

I stočni fond u Melencima se više nego prepolovio. Jedan od naših sagovornika, koji nije želeo da mu objavimo ime, ističe da se svinja za klanje ne može naći ni za lek. I stočara koji se bave mlečnim stočarstvom sve je manje, a i naš sagovornik je odlučio da proda krave.

– Subvencije i premije kasne, radne snage nema, hrana je skupa i pitam se za koga i zbog čega da radim. Kupio sam balu sena u Tordi za 450 dinara, a litar mleka košta 27,80 dinara. A krave su obaveza od 24 sata. Često kažem, to je gora robija od Sremske Mitrovice. Tamo odslužiš svoje, a ovde kraja nema – priča nam Melenčanin čiju bi priču verovatno potpisali i mnogi drugi manji i srednji stočari.

Za bikove iz januara i februara prošle godine još nisu isplaćene subvencije. Sve kasni, a krava mora da jede svakog dana, naglašava naš sagovornik.

– Kad zovem Upravu za agrarna plaćanja ili je stalno zauzeto ili mi, kad ih dobijem, kažu da je predmet u obradi. Sad smo čuli da subvencije neće biti isplaćene ni ove godine. Više nema smisla raditi sa gubitkom. Nisam usamljen slučaj, ima ih još u Melencima, a i u Kumanu, selu gde je nekad bilo više krava nego stanovnika – kaže naš sagovornik, koji napominje da su se i krave iz njegove štale zaputile na put južno od Dunava.

Situacija je slična i u ostalim selima u srednjem Banatu. Probelmi su veliki, a mali i srednji proizvođači nestaju, iako mnogi ne žele da govore javno o tome i zameraju se otkupljivačima.

– Gotovo niko ne rasproda sve i ostaje mu mleko za predaju. Ne možemo mnogo da biramo, a naši otkupljivači se ljute kad spomenemo koliko plaćaju mleko. Kao da lažemo. To stoji u papirima. Ali ovdašnji ljudi ne vole neprijatnosti, pa ih izbegavaju – objašnjavaju nam naši sagovornici.

izvor: https://www.zrenjaninski.com/poljoprivreda/pojedini-stocari-iz-srednjeg-banata-prinudjeni-da-rasprodaju-krave/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Evropski desničari na skupu u Varšavi traže savez unutar EU-a

Potpisnice zajedničke deklaracije iz jula kojom žele novi savez unutar EU-a, okupljaju se u subotu kako bi raspravili o svojoj viziji Unije.

Published

on

By

Petnaestak evropskih desnih i krajnje desnih stranaka, među kojima Nacionalno okupljanje Marine Le Pen i poljska Pravo i pravda (PiS), potpisnice zajedničke deklaracije iz jula kojom žele novi savez unutar EU-a, okupljaju se u subotu u Varšavi kako bi raspravili o svojoj viziji Unije.

Le Pen je rekla novinarima da političke stranke koje učestvuju na skupu žele formirati “veliku grupaciju” unutar Evropskog parlamenta gdje se sada nalaze u dva različita kluba zastupnika.

Ona je naglasila kako s optimizmom gleda na mjesece koji dolaze i mogućnost formiranja nove grupacije, koja će, ako se ostvari, “biti druga snaga u Evropskom parlamentu”.

Osim Le Pen, kandidatkinje na francuskim predsjedničkim izborima sljedeće godine i predsjednika talijanske Lige Mattea Salvinija, koji neće biti u Varšavi, među potpisnicima deklaracije iz jula su mađarski premijer Viktor Orban, šef PiS-a Jaroslaw Kaczynski, predsjednik Voxa u Španiji Santiago Abascal i šefica Braća Italije Giorgia Meloni, koje se očekuje u poljskoj prijestolnici.

Organizatori međutim još uvijek u petak nisu objavili puni popis sudionika.

Strahuju od formiranja “superdržave”

U Evropskom parlamentu Nacionalno okupljanje i Liga pripadaju bloku Identitet i demokratja dok su PiS, Vox i Braća Italije dio grupacije Evropski konzervativci i reformisti.

Mađarski Fidesz, koji se u martu razišao s Evropskom pučkom strankom, u potrazi je za drugim partnerima.

“To je posao na duge staze da se uspiju ujediniti svi politički pokreti. To traži vrijeme”, rekla je Le Pen, naglašavajući da će skup u Varšavi biti “važna etapa”.

Zemlje potpisnice deklaracije iz jula insistiraju na potrebi duboke reforme Evropske unije jer strahuju od formiranja “superdržave”.

Stoga će one, po Ewi Marciniak, politologinji s Poljske akademije nauka, pokušati “minimizirati međusobne razlike” posebno pozicije prema Moskvi, abortusu i LGBT-u te insistirati na zajedničkim tačkama

IZVOR: AGENCIJE

Continue Reading

Trending