Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Najveće poskupljenje hrane u protekloj deceniji: Potrošači u Srbiji u neizvesnosti, a niko ne očekuje smirivanje

hrane u svetu porasle su prošle godine za 28 odsto – najviše u protekloj deceniji. U Srbiji je hrana takođe poskupela, a Vlada je situaciju pokušala da ublaži privremenim zamrzavanjem cena nekoliko osnovnih životnih namirnica. Na dugoročnom planu, to međutim, neće moći da spreči poskupljenja

Published

on

Cene hrane u svetu porasle su prošle godine za 28 odsto – najviše u protekloj deceniji. U Srbiji je hrana takođe poskupela, a Vlada je situaciju pokušala da ublaži privremenim zamrzavanjem cena nekoliko osnovnih životnih namirnica. Na dugoročnom planu, to međutim, neće moći da spreči poskupljenja, jer ni cene energenata i sirovina neće padati, ocenjuju analitičari, proizvođači i brokeri.

Već sada u Srbiji, kaže, troškovi ishrane tročlane porodice čine do 40 odsto porodičnog budžeta, dok je u zapadnim zemljama taj procenat od pet do 15 odsto. Epidemija koronavirusa, cene energenata i sirovina, cene đubriva, ali pre svega odnos ponude i potražnje – sve su to faktori koji su doveli do poskupljenja.

“To je jedan trend koji postoji od početka ekonomske godine za pšenicu i kukuruz”, ističe Sunčica Savović iz Udruženja “Žita Srbije” i dodaje da su proizvođači uzdržani kada je reč o prodaji, što je njihovo legitimno pravo. “I to takođe utiče na manju ponudu, odnosno na rast cena”, dodala je. 

Tokom januara, cena kukuruza je, kaže, na svetskim berzama porasla za 3,8 odsto, dok je pšenica pojeftinila, zbog očekivanog velikog roda u Australiji i Argentini. Na domaćem tržištu cena pšenice porasla je za više od 33 odsto u odnosu na prošlu godinu, uprkos velikoj ponudi, a maloj potražnji, navode u Produktnoj bezi. Rekordne nivoe prošle godine dostigle su i cene kukuruza i soje.

“Prema analitici, praćenju svetskih tržišta, definitivno da će se zadržati veliki cenovni nivoi. To su očekivanja, ali s obzirom na veliki broj faktora koji utiču na formiranje cene na tržištu, definitivno ne možemo sa sigurnošću ništa predvideti”, rekla je Ana Jakšić iz Produktne berze AD.

 

O niskoj otkupnoj ceni mleka farmeri više ne žele da govore. Razlog je to što im, kažu, dosadašnji apeli ništa nisu doneli. S druge strane, cena mleka u prodavnicama, zajedno sa još nekoliko osnovnih životnih namirnica, zamrznuta je uredbom Vlade samo privremeno. Novinar i analitičar Branislav Gulan smatra da će cene nastaviti da rastu.

“Prošle godine je cena u svetu poskupela za u proseku 28 odsto. Mi smo deo sveta i neće nas zaobići. Kod nas će hrana da poskupljuje sve do sredine godine, sve dok budu rasle cene goriva i cene energenata”, ističe Gulan.

On dodaje da se položaj poljoprivrednika neće mnogo promeniti, uprkos povećanim cenama njihovih proizvoda. Od tih cena, dodaje, proizvođači malo šta dobijaju.

“Mi smo jedina zemlja u regionu koja za poljoprivrednike nema zeleni benzin. Obećavali su, ali nisu ništa uradili. Pre deset godina su subvencije za poljoprivredu bile 14 hiljada dinara, sad su oko 35 evra, odnosno oko četiri hiljade dinara”, ističe Gulan.

Kaže da odgovor na pitanje zašto je tako imaju “samo političari koji odluke donose”. Iako je rast cena hrane izvestan, sagovornici su saglasni da u Srbiji nestašica neće biti.

Nikolić: Mere Vlade iznuđene

Ekonomska novinarka Radojka Nikolić rekla je za Euronews Srbija da su mere Vlade iznuđene, i da su cene zamrzle još neke zemlje u okruženju, poput Hrvatske ili Mađarske.

“Jesu sada ove mere bile neophodne, iako ekonomisti kažu da ne bi trebalo zamrzavati cene. Ovo, ipak, možemo smatrati vanrednim uslovima, naročito u segmentu hrane. Imamo inflaciju koja je i dalje glavni svetski problem – u SAD 7,5 odsto, za EU 5,5 odsto”, rekla je Nikolić.

Dodala je da u Srbiji još nema podataka za januar, ali se očekuje da će inflacija biti oko 8 odsto.

“Kada imate tako visoku inflaciju onda je zaštita za standard građana da se zamrzne cena tih osnovnih namirnica”, rekla je Nikolić.

Vlada je donela uredbu i da se ograniči maloprodajna cena goriva – kakve efekte to može da ima na cene i privredu?

“Ponovo smo uradili što i drugi, odnosno zemlje u okruženju. Dva najveća problema sa kojima se ušlo u ovu godinu su cena hrane i cena goriva, i sve vlade pokušavaju to da amortizuju. Bilo bi bolje da je ta cena zamrznuta na nekom nižem nivou ili da se država odrekne dela prihoda, ali bi se onda postavilo pitanje šta će biti sa budžetom”, istakla je Nikolić.

Dodaje, međutim, da je neka vrsta zaštite građana neophodna ali i da su akcize velike i evropskim zemljama, gde su oko 50 ili 60 odsto.

“Državni budžet se najviše puni od PDV, akciza i carina, i država se vrlo teško odriče prihoda od akciza. U ovom slučaju pošto je vanredna situacija, možda bi bilo dobro da se preskoči bar ovo sadašnje usklađivanje, jer ukoliko bi došlo do njega, gorivo bi poskupelo oko pet  dinara po litru”, kaže Nikolić.

Ona se osvrnula i na probleme koje imaju poljoprivrednici, istakavši da bi bilo dobro kada bi ih država više subvencionisala, i smatrajući da bi to u Srbiji trebalo da bude u prvom planu.

“Poljoprivrednici u Srbiji prate svetsko tržište”

Ekspert EU za konkurenciju Dijana Bajalović Marković rekla je za Euronews Srbija, govoreći o poskupljenju hrane, da se pojedine cene sirovina, poput pšenice, kukuruza i suncokreta, određuju na svetskom tržištu, i da naši poljoprivrednici prate te cene. Takođe, dodala je da na rast cena utiču i lokalni faktori

“Trebalo bi da se sprovede temeljno istraživanje odnosa u lancu proizvodnje, veleprodaje i prerade hrane. Trebalo bi da se vidi ko tu ‘uzima najveći kajmak’. Postoje objektivni faktori koji su doveli do povećanja cena u celom svetu,ali bi trebalo videti koliki je zapravo uticaj skupljeg prevoza ili proizvodnje da se baš toliko povećaju cene osnovnih namirnica kao što je slučaj u Srbiji”, rekla je Bajalović Marković.

Ona naglašava da bi svakako jedna od mogućih mera bila to da se država odrekne akciza kada su u pitanju naftni derivati, i dodaje da je njihova cena oduvek veća u Srbiji nego u zemljama okruženja, upravo zbog velike akcize.

“Svakako da bi, makar privremeno, sniženje akciza doprinelo i da se snizi rast cena goriva. Imali smo slučajeve i da distributeri zapravo zadrže razliku za tebe, pa bi to trebalo kontrolisati. To bi mogle da budu mere ‘kratkog daha’, ali su prognoze svih velikih institucija sveta da će u trećem ili četvrtom kvartalu doći do pada cena naftnih derivata, i da će se stabilizovati prevoz sredinom godine”, zaključila je Bajalović Marković.

“Nekoliko razloga za rast cena”

Profesor FEFA Goran Radosavljević kaže za Euronews Srbija da razloga za poskupljenje ima nekoliko.

“Prvo poskupeli su energenti gotovo 30 odsto, nešto malo manje kod nas, sa druge strane imali smo prošle godine veliki pad generalno u svetu zbog kovida. Ti faktori plus još neki sporadični poput klimatskih doveli su da imamo veliki rast cena hrane. Na nivou EU u proseku je to bilo nešto malo manje nisu baš svi bili 30 odsto, kod nas  i u regionu značajno povećana cena što znači da smo kao relativno siromašna zemlja i više osetljivi na promene rasta cene poljorpivrenih proizvoda, pre svega hrane”, rekao je on.

On dodaje da proizvođačke cene jesu značajno porasle, ali da će se to tek preliti na potrošačke cene. Iako Srbija jeste poljoprivredna zemlja, inputi se uglavnom uvoze.

“Inpute za tu poljoprivredu u velikoj meri kupuje pre svega energente odnosno naftne derivate čija cena je značajno porasla. Svedoci smo da je pred prolećnu setvu cena đubriva značajno porasla nego prošle godine. Cene inputa su porasle, Srbija bez obzira što je poljoprivredna zemlja značajni deo uvozi. Poljoprivredni proizvodi su berzanska roba u najvećoj meri, kao žitarice, tako da rast cena na svetskom tržištu se vrlo brzo preliva i kod nas”, kaže Radosavljević.

Na pitanje da li država treba da interveniše, on kaže da ako država treba negde da interveniše to je svakako proizvodnja hrane i poljoprivreda jer ona ima direktne efekte na sve ostalo i živote građana.

“Trenutno je aktuelno zadržavanje cena naftnih derivata, smatram da bi u sektoru poljoprivrede pogotovo sad pred prolećne radove trebalo dodatno država da reaguje i smanji dodatno akcizu za poljoprivredu, povećanje subvencija pogotovo sada kada su cene inputa porasle je nešto što bi država trebalo da razmisli”, naglasio je on.

autor: Euronews Srbija

izvor: https://www.euronews.rs/biznis/privreda/37417/najvece-poskupljenje-hrane-u-protekloj-deceniji-potrosaci-u-srbiji-u-neizvesnosti-a-niko-ne-ocekuje-smirivanje/vest

SLOBODNA VOJVODINA

Simo Salapura da jasno kaže ko ga primorava da po pitanju Linglonga krši zakon

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI zahteva od gradonačelnika Zrenjanina Sime Salapure da, na osnovu člana 62. Poslovnika o radu Skupštine grada Zrenjanina, inicira sednicu gradskog parlamenta na kojoj će izneti sve informacije vezane za izgradnju objekata kineske fabrike guma „Linglong“

Published

on

By

Odbornici imaju zakonsko pravo da o svemu budu obavešteni!

Grad Zrenjanin je početkom aprila dozvolio kompaniji „Linglong“ da u okviru buduće fabrike automobilskih guma kod Zrenjanina gradi objekat skladišta neopasnog otpada kapaciteta 700 kilograma po danu bez izrade ekološke studije, što je protivno zakonu.

Želimo da znamo da li gradonačelnik Salapura i njegova administracija svesno krše zakon ili ih na to neko primorava?

Gradonačelnička funkcija je mnogo više od bacanja lopte i šetnje po praznim atletskim stazama.

Salapura mora da kaže jasno i glasno ko traži da se po pitanju „Linglonga“ krši zakon?

On će kao pravno odgovorno lice u Zrenjaninu, sigurno, snositi posledice. Sigurni smo da neće biti i jedini.

Odbornička grupa
Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI
u Skupštini grada Zrenjanina

izvor: https://vojvodjani.rs/simo-salapura-da-jasno-kaze-ko-ga-primorava-da-po-pitanju-linglonga-krsi-zakon/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR0la6XzcFUkrADJglODFkCi8_OnbedKTyqN5EeJSsODsNQ9Gc-RRWCSUBY_aem_AaDgRoD4q-jV0d2Ex59VnSCpKgHaMPrr0FQPo7gm0HqYM3qIW4FMd1AAMEsPgb6IYWCJGPZ3uoBp-lSbJdilCe6h

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

„Krivim direktno Aleksandra Vučića“: Dinko Gruhonjić nakon verbalnog napada koji je danas doživeo

Univerzitetski profesor i programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Dinko Gruhonjić danas je ponovo verbalno napadnut na ulici. Hajka protiv njega se vrši već mesecima unazad, tokom kojih je on u konstantnoj izloženosti pretnjama

Published

on

By

Dinka Gruhonjića je oko 13.45 časova, dok se vraćao sa fakulteta, na uglu ulice Fruškogorske i Narodnog fronta u novosadskom naselju Liman, nepoznati muškarac od oko 40 godina počeo da viče „Dinko ustašo“, da ga psuje i da mu preti.

– Kazao je da kad me dohvati šta će biti. Stao sam i izvadio telefon i rekao mu „Hajde da vidimo šta će biti“, krenuo prema njemu i on je krenuo da beži, pobegao je kao i svaki siledžija i kukavica. Prijavili smo to policiji, kao što i sve prijavljujemo, kaže Gruhonjić.

On navodi da ovo nije prvi slučaj uznemiravanja na ulici koji je doživeo od kako traje hajka na njega. Ranije nije nikad imao neprijatne situacije na ulici, već isključivo primere ljudi koji su mu prilazili na ulici i čestitali na novinarskoj i akademskoj hrabrosti.

– Od kada je počela ova hajka koju su predvodili visoki funcioneri naprednjačkog režima, praćeni režimskim medijima, sada je očigledno da isključivo njihovom ni ja ni moja porodica ne možemo da budemo mirni ni na ulici. Ponoviću po stoti put ako treba, bilo šta što se desi meni ili mojoj porodici krivim direktno predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ističe Gruhonjić.

Osim što su neke od osoba koje su pretile njemu i Ani Lalić uhapšene, od institucija nisu dobili nikakav odgovor do danas, nisu dobili nikakvu policijsku zaštitu niti informaciju o tome ko je ispisivao grafite po zgradi u kojoj on živi sa svojom porodicom.

– Nastavićemo da se ponašamo kao civilizovana bića i koji poštuju institucije, jer ne želimo da generalizujemo i da kažemo da u policiji i tužilaštvu nema čestitih ljudi, itekako ih ima, samo što su na čelu MUP-a Srbije ljudi koji su sve samo ne dobronamerni, u šta smo se više puta uverili, kaže Gruhonjić.

Navodi da će NDNV i on poštovati institucionalni pristup, a da su dalji koraci njima na čast. Siguran je da će doći vremena kada će arhiva svih pretnji koje su prijavljivali, a koje su ostale navodno nerazjašnjene, imati dokumentarnu ulogu i da će svima koji su ćutali i dopustili „raznoraznim bitangama“ da napadaju novinare i akademike koji su govorili da živimo u nenormalnom društvu sve to doći na naplatu.

izvor: https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dinko-gruhonjic-nakon-napada-aleksandar-vucic/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

ProGlas i Glas Srbije potpisali Dogovor o zajedničkoj borbi za slobodne i poštene izbore

Otvorena građanska platforma Glas Srbije i inicijativa ProGlas u Topoli su potpisali Dogovor o zajedničkoj borbi za slobodne i poštene izbore u Srbiji

Published

on

By

Dogovor je potpisan posle tribine o decentralizaciji, koju je organizovao Glas Srbije, i panel diskusije ProGlasa na kojoj su učestvovali Svetlana Bojković, Petar Peca Popović i Biljana Stepanović.

Dogovor od pet tačaka je u ime Glasa Srbije, koji okuplja više udruženja, grupa građana i građanskih inicijativa iz Kragujevca, Pirota, Čačka, Vrnjačke Banje, Petrovca na Mlavi, potpisao predsedavajući i predstavnik grupe građana „Znamo se“ iz Kragujevca Miroslav Stojanović.

„Na inicijativu ProGlasa, Otvorena građanska platforma Glas Srbije saglasna je da su izbori održani 17. decembra 2023. godine bili neregularni, i pridružuje se ovom dogovoru za slobodne i poštene izbore“, navodi se u Dogovoru.

Kako je saopšteno, zahteva se dosledno sprovođenje preporuka misije ODIHR-a, ključnih za održavanje fer i slobodnih izbora, među kojima su revizija i kontrola biračkog spiska do izbornog dana, kao i istinito izveštavanje RTS-a, za celokupan javni medijski prostor Srbije za koji medijski javni servis Srbije ima dužnost i obavezu punog pokrivanja i praćenja.

Zahteva se da ponovljeni gradski izbori u Beogradu budu održani u roku koji omogućava da budu sprovedene mere za unapređenje izbornih uslova.

Navodi se da ponavljanje izbora za Grad Beograd u kratkom vremenskom roku i bez temeljne promene izbornih uslova predstavljao bi jasan znak da ni ostali lokalni izbori neće biti ni slobodni ni pošteni.

Zahteva se da svi preostali lokalni izbori u onim opštinama i gradovima u kojima nisu bili održani u decembru 2023. godine budu održani u ostom danu kao i izbori za Grad Beograd.

U Dogovoru se navodi i da OGP „Glas Srbije“ neće stupani ni u kakve oblike vlasti sa režimom Srpske napredne stranke, političkim organizacijama koje su u saradnji sa SNS i političkim organizacijama i subjektima koje su bile umešane u izborne zloupotrebe.

izvor: https://n1info.rs/vesti/proglas-i-glas-srbije-potpisali-dogovor-o-zajednickoj-borbi-za-slobodne-i-postene-izbore/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Zar se Mali most i tako zvao? Retko ko ga je u prošlosti nazivao ovim drugim imenom!

Mali most je najstariji most u Zrenjaninu. Otvoren je za saobraćaj pre 120 godina – 26. marta 1904

Published

on

By

Mali most je podignut 1904. godine na mestu nekadašnjeg pokretnog drvenog mosta i spaja najstroži centar grada sa gradskim naseljem „Mala Amerika“.

Po izgradnji, ovaj most i Veliki gvozdeni most punih šest decenija činili su jednu vezu između delova grada na suprotnim obalama Begeja.

Prvobitan naziv mu je bio Franca Jozefa most (Franc Josefs Brucke ili Ferecz Jozesef hid).

Nakon Prvog svetskog rata dobija administrativni naziv Karadžićev most koji, međutim, nikada nije zaživeo. Među žiteljima grada na Begeju on je jednostavno ostao – Mali most.

Njegovo okruženje čini najinteresantniju arhitektonsku celinu starog gradskog jezgra.

Most je sredinom osamdesetih godina prošlog veka ostao bez reke. Naime, regulacijom Begeja ovde je stvoreno centralno gradsko jezero, ali most nije izgubio na značaju. I dalje je zasigurno jedan od simbola Zrenjanina.

izvor: https://zrenjaninski.com/grad/zar-se-mali-most-i-tako-zvao-retko-ko-ga-je-u-proslosti-nazivao-ovim-drugim-imenom/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Šest meseci bez plate: Zaposleni u Železničkom integralnom transportu najavili protest

Zaposleni u preduzeću Železnički integralni transport u ponedeljak 15. aprila protestovaće u Beogradu ispred Vlade Srbije

Published

on

By

Razlog protesta je, kako kažu, veoma loše situacije u kojoj se nalazi to preduzeće u državnom vlasništvu, inače ćerka-firma Železnica Srbije, prenosi Danas.

Miladin Žujović predsednik Sindikalne organizacije ŽIT Beograd kaže za Danas da zaposleni plate nisu dobili već šest meseci.

“Poslednji put smo primili polovinu ličnog dohotka u oktobru prošle godine i od tada smo u potpunosti bez zarada. Takođe, iako redovno dolazimo na svoja radna mesta posla nema, odnosno bilo ga je ali u veoma malom obimu. Tražili smo objašnjenje od poslovodstva zašto nema plata i zbog čega preduzeće ne radi i rečeno nam je da klijenti ne žele da nas angažuju za naše transportne usluge. Situacija je izuzetno teška, ljudima to postaje nepodnošljivo i od decembra je preduzeće napustilo četrdesetak radnika. Jednostavno, više nisu mogli da izdrže bez primanja”, objašnjava Žujović.

On dodaje da je u ŽIT-u na svojim radnim mestima ostalo 82 radnika i da su oni odlučni da od nadležnih zatraže rešavanje problema sa kojima se suočavaju.

“Država je naš vlasnik. Shodno tome smatramo sa punim pravom da su nadležni u Vladi i resornom Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture adresa na koju treba da se obratimo”, ističe sagovornik Danasa. 

On objašnjava za Danas da preduzeće faktički ne radi od maja da je terminal ŽIT-a zatvoren a novi koji se gradi nije završen. Zbog toga posao stoji a radnici ne primaju plate već pola godine.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Srbija/372629/Sest-meseci-bez-plate-Zaposleni-u-Zeleznickom-integralnom-transportu-najavili-protest.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

MILIVOJ BEŠLIN: Dobro pazite šta se događa u Beogradu, Mostaru i Zagrebu i šta stoji iza protjerivanja Tita…

Zbog toga nude nacionalnu mržnju prema drugima i totalitarnu nacionalističku homogenizaciju prema nama samima

Published

on

By

Milivoj Bešlin, povjesničar s beogradskog univerziteta, govorio je za „Slobodnu Bosnu“ o najavama protjerivanja Josipa Broza Tita iz Kuće cvijeća u Beogradu, bujanju nacionalizma u regionu i brutaknim napadima i prijetnjama smrću koje svako malo stižu na adresu novosadskih antifašista i intelektualaca.

Nakon poruka vlasti iz Beograda koji najavljuju „deložaciju“ Josipa Broza Tita iz Kuće cvijeća, ne stišavaju se reakcije u regionu. U Hrvatskoj stižu poruke kako bi Starog ponovno rado vidjeli u rodnom Kumrovcu, dok iz Sarajeva i Jajca stižu slične poruke. Ne treba zaboraviti da je u Zagrebu ukinuta ulica nazvana po najvećem sinu bivše Jugoslavije, dok Hrvatska republikanska stranka u Mostaru godinama zagovara isto proglašavajući Tita najvećim zločincem.

Kome danas smeta Broz, čovjek čiji lik je stajao na novčanicama gvinejskog franka?

-Tito i danas, jednako kao i juče, a verujem da neće biti razlike ni u budućnosti, najviše smeta nacionalistima i fašistima ne samo u našem regionu nego i širom Evrope i sveta. Setite se da je i aktuelna italijanska premijerka, dok je kao opozicionarka koristila radikalno desničarsku retoriku, obećavala da će Titu oduzeti najviša italijanska odličja kojima su ga nagradili najuticajniji italijanski zvaničnici. U najkraćem, Tito je bio i ostao simbol antifašizma, uz sve drugo što je uradio. I gotovo je komično kada oni koji u Beogradu danas podržavaju ovu vandalsku inicijativu o raskopavanju groba utemeljitelja druge Jugoslavije, govore da je on bio protiv Srba i njihovih nacionalnih interesa. Moram kao istoričar da kažem: s druge strane Tita ne nalaze se Srbi, s druge strane Tita nalazi se fašizam. A većina Srba se, upravo, borila protiv fašizma u Drugom svetskom ratu pod Titovom komandom. Slično je i sa Hrvatima i drugim jugoslovenskim narodima. Udar na Tita i danas je jasan znak obračuna sa poslednjim ostacima antifašizma u našem društvu. Na stranu što se ovom inicijativom direktno preti i najposećenijem muzeju u našem regionu – Muzeju Jugoslavije u Beogradu.

Za mnoge je danas kontroverzna ličnost, ali se vođi antifašističkog partizanskog pokreta Titu mora priznati jedna stvar – bio je omiljen u narodu, ali ne samo na prostorima bivše Jugoslavije.

Kao povjesničar pratite sve ono što se događa u zemljama bivše Jugoslavije. Svjedočili smo konstantnim razaranjima antifašističkih spomenika iz Drugog svjetskog rata, poput skrnavljenja Partizanskog groblja u Mostaru, ulice i škole nosile su i još uvijek nose imena po fašistima, ustaškim i četničkim zločincima, a 30 godina od kraja rata još uvijek su prisutne podjele koje kreiraju političari na vlasti. Mogu li se podjele na „naše“ i „njihove“, osnivanje sportskih klubova s nacionalnim predznakom te ubijanje svega zajedničkog, poput antifašizma, od strane nacionalista na vlasti, promatrati kao matrica kojom vladaju nacionalne kaste?

Jugoslovenska država, utemeljena na antifašističkom vrednosnom konsenzusu i idejama socijalne pravde i solidarnosti i danas ostaje ključna tačka demonizacije svih desničarskih populista i naci-šovinističkih propagatora – bilo da dolaze iz političke ili (para)intelektualne sfere. Upravo je srednjerazvijena Jugoslavija, sa poluvekovnim periodom mira i nacionalne ravnopravnosti, uz jednu neprovincijalnu identitetsku politiku i vlastiti socijalistički model razvoja, papadigma koliko su današnje siromašne države naslednice, u polukolonijalnom položaju, sa korumpiranim političkim elitama – u stvari, neuspešne. To dalje znači da nacionalističke ideologije, osim što građanima nude “bolju” prošlost, falsifikujući istoriju, nisu u stanju da ponude koncept bolje budućnosti i stvarnog progresa. Zbog toga nude nacionalnu mržnju prema drugima i totalitarnu nacionalističku homogenizaciju prema “nama” samima. Podele i nacionalna mržnja koju nacionalizmi produkuju u regionu, omogućavaju vladajućim političkim elitama nesmetano bogaćenje i gušenje svake demokratske ideje, čime zaustavljaju i onemogućavaju stvarnu pluralizaciju društva. Pa, tako imate formalno više partija, ali skoro sve one, sa retkim izuzecima, nude istovetne ideološke koncepcije.

Svjedočimo neviđenoj hajci na slobodnomisleće intelektualce-antifašiste u Novom Sadu i prijetnje profesoru Dinku Gruhonjiću, ali i ostalim članovima NDNV-a. Nedavno je NDNV počeo objavljivati gnusne poruke s prijetnjama upućenim svojim članovima. Imaju li ovakvi napadi političku pozadinu i što je cilj svega?

-Da bi vladajuća klasa mogla nesmetano da vlada i da je niko ne bi pitao za nezabeležen stepen kriminalizacije društva i sistemsku korupciju koja uništava temelje naše države, izmišljaju se neprijatelji i vode besprimerne hajke na ljude u kojima se koriste neofašistički i gebelsovski metodi nasilja i manipulacije. Takve dobro organizovane i široko zasnovane hajke i javna linčovanja ljudi, ne mogu se sprovoditi bez naloga političkog vrha i struktura na koje se oni oslanjaju. Međutim, ovde je problem i slabost i lako uočljiva nesolidarnost opozicije sa progonjenima, iste one opozicije koja se sa režimom takmiči u nacionalizmu, autoritarizmu i podaništvu režimu u Kremlju.

A ono što režimu iznad svega omogućava ovakve hajke na ljude je slabost društva, njegova totalna atomozacija i odsustvo empatije. Poslednji puta kada je taj model bio napušten je reakcija ljudi na zločin u školi “Ribnikar” u Beogradu, kada su se građani prenuli iz stanja letargije, dremeža i straha. Međutim, i ta energija je zajedničkim naporima korumpiranih političkih struktura, i vlasti i delova opozicije, otišla u nepovrat.

(Slobodna Bosna)

izvor: https://autonomija.info/milivoj-beslin-dobro-pazite-sta-se-dogadja-u-beogradu-mostaru-i-zagrebu-i-sta-stoji-iza-protjerivanja-tita/

Continue Reading

Trending