Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Kome mogu da se obrate žrtve nasilja u Srbiji?

Published

on

Danas se obeležava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. U Srbiji postoji veliki broj SOS telefona na koje žene mogu da se jave i od njih dobiju besplatnu psihološku ili pravnu pomoć.

Nasilje je jedan od problema sa kojim se suočavaju žene u Srbiji, a brojne su adrese na koje žrtve mogu da se jave, ukoliko do nasilja dođe. Neke od njih su sigurne kuće, centri za socijalni rad i SOS linije.

Autonomni ženski centar je ženska nevladina organizacija čiji se rad temelji na principima feminizma, a koja pruža psihosocijalnu podršku i informacije koje su potrebne u slučaju pravnih problema a takođe, u slučaju nasilja nad ženama, daju informacije i upućuju dalje savete. Njihova telefonska linija radi radnim danima od 10 do 20h. Moguće je ih je dobiti na broj 0800 100007.

Astra  je organizacija koja se bavi iskorenjivanjem svih oblika eksploatacije i trgovine ljudima, posebno žena i dece. Organizacija pruža pravnu pomoć i psihološko savetovanje, psihoterapiju, medicinsku pomoć, daje informacije o vidovima podrške i pomoći na teritoriji Srbije i u inostranstvu, podršku i praćenje kroz institucionalne procedure i asistencija u ostvarivanju njihovih ljudskih prava, kao i podršku u potrazi za nestalom decom. Broj na koji se žrtve mogu javiti je 011 785 0000, a linija je otvorena 24 časa. Takođe, kako navode iz Astre, moguće ih je kontaktirati i putem društvenih mreža.

Još jedna organizacija koja se bavi zaštitom žrtava trgovine ljudima je Atina. Žrtvama pružaju brojne vrste pomoći: psihosocijalnu podršku, psihološku podršku u vidu savetovanja, pravnu podršku i različite programe osnaživanja i pomoć pri zapošljavanju. Moguće je ih je kontaktirati na dva broja telefona: 011 322 00 30 i 061 638 40 71, a možete ih dobiti i mimo radnog vremena, koje je radnim danima od 9 do 17 časova.

Organizacija Iz kruga bavi se pružanjem podrške i osnaživanjem žena sa invaliditetom i njihovim porodicama, a koje su izložene nasilju i diskriminaciji. Od njih se moće dobti psihosocijalna i psihološka pomoć, kao i pravna podrška, u radnom vremenu od 10 do 16 časova, a njihovi kontakt brojevi su 011 3448 045 i 060 3448 045. Kako kažu iz organizacije, mesečno beleže 30 korisnica koje prijavljuju nasilje, ali i više onih koje se jave zbog psihološke podrške.

Viktimološko društvo Srbije bavi se razvojem nauke o žrtvama i unapređenju zaštitu žrtava krivičnih dela, kršenja ljudskih prava i drugih oblika nasilja. Bave se pružanjem emotivne podrške žrtvama kroz razgovor, kao i pružanjem pravne pomoći i davanjem informacija o tome kome žrtve mogu dalje da se obrate, a imaju i centar za istraživanje i edukaciju.  Njihovi brojevi telefona su 011 22 88 040, 065 5486 421 i 063 35 66 13, a radno vreme je od 10 do 20 časova, radnim danima.

Na broj Sigurne kuće u Beogradu mogu se javiti žrtve nasilja da bi, pored podrške, zbrinjavanja, dobile i besplatnu pravnu pomoć. Pravne usluge pružaju dve advokatice koje dolaze dva puta nedeljno. Ukoliko je ženama potrebno zbrinjavanje, tog trenutka se reaguje i žena dobija smeštaj. Radno vreme je od 10 do 19 časova, od ponedejka do petka. Broj telefona je 0800 011 011

Gradski centar za socijalni rad Beograd, kao i njihov Centar za brak i porodicu rade svakog dana od 7.30 do 15.30 časova, a brojevi telefona na koji se žrtve nasilja mogu javiti su  011 319 1809 za Centar za socijalni rad i  011 265 0936 za Centar za brak i porodicu.

Mreža SOS Vojvodina se sastoji od pet ženskih organizacija u Kikindi, Zrenjaninu, Novom Bečeju i dve organizacije u Novom Sadu. Pružaju uluge konsultacija ženama koje su preživele porodično ili partnersko nasilje kroz uslugu besplatnog SOS telefona.  Obučene konsultantkinje ženama prvenstveno pružaju emotivnu podršku, a upoznaju ih sa pravima koja se odnose na zdravstvenu, socijalnu i pravnu zaštitu. Pomoć se može potražiti pozivom na broj 0800 10 10 10, radnim danima od 8 do 22 časa.

Oaza sigurnosti u Kragujevcu pruža pravnu i psihološku pomoć žrtvama nasilja, pozivom na 034 332 048 u periodu od 8 do 15 časova ili 063 102 98 33, koji je dostupan 24 sata.

Leskovačka organizacija Žene za mir nudi pravno ili psihološko savetovalište, kao i grupe samopomoći. Kontakt brojevi su 016 237 300, 016 237 301 i 0800 300 205, radnim danima od 10 do 15 časova.

KC DamaD / SOS telefon u Novom Pazaru je linija namenjena ženama i deci žrtvama nasilja, sa ciljem pružanja psihološke pomoći. Njihovi brojevi telefona su 020 332 755 i 020 332 750, a rade od 10 do 18 časova.

SOS Ženski centar Novi Sad žrtvama nasilja pruža besplatne konsultacije, a obezbeđeno je i pravno i psihološko savetovalište. Žrtve se mogu javiti na  021 422 740 i 069 1936 899, radnim danima od 17 do 21 sat.

U Novom Sadu takođe postoji i Sigurna ženska kuća, čiji je kontakt  021 646 5746, a čija je pomoć dostupna 24 sata dnevno.

Niško Udruženje Romkinja “Osvit” predstavlja SOS telefon za Romkinje koje su žrtve nasilja. Ova organizacija žrtvama nudi psihološku pomoć, ali i pravno zastupanje. Njihovi brojevi 018 515318 i 0800 100 909 dostupni su 24 časa.

Sigurna kuća za žene i decu žrtve porodičnog nasilja, takođe u Nišu, pruža psihološku i savetodavnu pomoć svim ženama žtvama nasilja u porodici, u periodu od 8 do 16 časova, a njihov broj je 018 521 210.

Pored ovih organizacija, u Nišu je izuzetno aktivan i Centar za devojke, a moguće ih je kontaktirati putem Instagrama, Fejsbuka i TikToka, kao i na broj 018 203 033, u periodu od 9 do 17 časova.

Sigurna kuća u Pančevu pruža isključivo savetodavne uslogu u kojima pozivalac ostaje anoniman. Njihov kontakt telefon je 0800 100 113. Dostupni su svakog radnog dana od 9 do 19 časova.

I u Zrenjaninu takođe postoji Sigurna kuća, a njihovi kontakti su 064 64 88 103, 064 64 88 104 i 064 64 88 100, a rade od 7 do 19 časova.

Osim Sigurne kuće, u Zrenjaninu postoji SOS telefon edukativnog centra: 023 581 350 i 0800 10 10 10, a možete ih dobiti radnim danima od 10 d0 16 časova.

Takođe, postoje SOS telefon u Vranju: 017 410 822 o66 410 822 koji radi od 10 do 20 radnim danima i vikendom od 17 do 20 časova, zatim i u Užicu: 0800 333 445, sa radnim vremenom od 8 do 20 sati, ali i Prihvatilište za žrtve nasilja u porodici, “Kneginja Ljubica” u Kragujevcu, koje možete dobiti pozivom na neki od brojeva: 034 302 866, 034  370 195 ili 065 6120 490.

Treći osnovni sud žrtvama nasilja može da pruži pomoć u slučajevima u kojima, kako kažu, žrtve misle da imaju osnov za tužbu. Njihovo radno vreme je radnim danima i subotom od 8 do 15.30 časova, a broj koji možete pozvati je 011 2018200.

Takođe, žene koje trpe nasilje u porodici mogu da kontaktiraju i neke od Fejsbuk grupa i stranica, koje će im u kratkom roku izaći u susret. Organizacije koje imaju svoje Fejsbuk grupe su Žene protiv nasilja, Sigurna ženska kuća, Centar za devojke, Autonomni ženski centar, Regionalna mreža JUG – žene protiv nasilja, kao i Novinarke protiv nasilja nad ženama.

Međutim, mnoge orgaizacije koje se bave ovim problemom nismo mogli da dobijemo. Incest trauma centar, Sigurna kuća u Jagodini, Centar za podršku ženama sa SOS telefonom u Kikindi, Udruženje Fenomena sa SOS telefonom iz Kraljeva, Udruženje žena Peščanik iz Kruševca, SOS telefon na jezicima manjina u Novom Bečeju, niški Ženski istraživački centar u saradnji sa Pravnim fakultetom, SOS telefon organizacije Femina, Sigurna kuća u  Smedrev, SOS telefon i sklonište u Somboru, Ženska alternativa Sombor, SOS telefon u Vlasotincima, kao i Centar za prava žena u Vršcu su organizacije i udruženja na čije se telefone niko nije javio.

DANAS

Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

SLOBODNA VOJVODINA

Simo Salapura da jasno kaže ko ga primorava da po pitanju Linglonga krši zakon

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI zahteva od gradonačelnika Zrenjanina Sime Salapure da, na osnovu člana 62. Poslovnika o radu Skupštine grada Zrenjanina, inicira sednicu gradskog parlamenta na kojoj će izneti sve informacije vezane za izgradnju objekata kineske fabrike guma „Linglong“

Published

on

By

Odbornici imaju zakonsko pravo da o svemu budu obavešteni!

Grad Zrenjanin je početkom aprila dozvolio kompaniji „Linglong“ da u okviru buduće fabrike automobilskih guma kod Zrenjanina gradi objekat skladišta neopasnog otpada kapaciteta 700 kilograma po danu bez izrade ekološke studije, što je protivno zakonu.

Želimo da znamo da li gradonačelnik Salapura i njegova administracija svesno krše zakon ili ih na to neko primorava?

Gradonačelnička funkcija je mnogo više od bacanja lopte i šetnje po praznim atletskim stazama.

Salapura mora da kaže jasno i glasno ko traži da se po pitanju „Linglonga“ krši zakon?

On će kao pravno odgovorno lice u Zrenjaninu, sigurno, snositi posledice. Sigurni smo da neće biti i jedini.

Odbornička grupa
Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI
u Skupštini grada Zrenjanina

izvor: https://vojvodjani.rs/simo-salapura-da-jasno-kaze-ko-ga-primorava-da-po-pitanju-linglonga-krsi-zakon/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR0la6XzcFUkrADJglODFkCi8_OnbedKTyqN5EeJSsODsNQ9Gc-RRWCSUBY_aem_AaDgRoD4q-jV0d2Ex59VnSCpKgHaMPrr0FQPo7gm0HqYM3qIW4FMd1AAMEsPgb6IYWCJGPZ3uoBp-lSbJdilCe6h

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

„Krivim direktno Aleksandra Vučića“: Dinko Gruhonjić nakon verbalnog napada koji je danas doživeo

Univerzitetski profesor i programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Dinko Gruhonjić danas je ponovo verbalno napadnut na ulici. Hajka protiv njega se vrši već mesecima unazad, tokom kojih je on u konstantnoj izloženosti pretnjama

Published

on

By

Dinka Gruhonjića je oko 13.45 časova, dok se vraćao sa fakulteta, na uglu ulice Fruškogorske i Narodnog fronta u novosadskom naselju Liman, nepoznati muškarac od oko 40 godina počeo da viče „Dinko ustašo“, da ga psuje i da mu preti.

– Kazao je da kad me dohvati šta će biti. Stao sam i izvadio telefon i rekao mu „Hajde da vidimo šta će biti“, krenuo prema njemu i on je krenuo da beži, pobegao je kao i svaki siledžija i kukavica. Prijavili smo to policiji, kao što i sve prijavljujemo, kaže Gruhonjić.

On navodi da ovo nije prvi slučaj uznemiravanja na ulici koji je doživeo od kako traje hajka na njega. Ranije nije nikad imao neprijatne situacije na ulici, već isključivo primere ljudi koji su mu prilazili na ulici i čestitali na novinarskoj i akademskoj hrabrosti.

– Od kada je počela ova hajka koju su predvodili visoki funcioneri naprednjačkog režima, praćeni režimskim medijima, sada je očigledno da isključivo njihovom ni ja ni moja porodica ne možemo da budemo mirni ni na ulici. Ponoviću po stoti put ako treba, bilo šta što se desi meni ili mojoj porodici krivim direktno predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ističe Gruhonjić.

Osim što su neke od osoba koje su pretile njemu i Ani Lalić uhapšene, od institucija nisu dobili nikakav odgovor do danas, nisu dobili nikakvu policijsku zaštitu niti informaciju o tome ko je ispisivao grafite po zgradi u kojoj on živi sa svojom porodicom.

– Nastavićemo da se ponašamo kao civilizovana bića i koji poštuju institucije, jer ne želimo da generalizujemo i da kažemo da u policiji i tužilaštvu nema čestitih ljudi, itekako ih ima, samo što su na čelu MUP-a Srbije ljudi koji su sve samo ne dobronamerni, u šta smo se više puta uverili, kaže Gruhonjić.

Navodi da će NDNV i on poštovati institucionalni pristup, a da su dalji koraci njima na čast. Siguran je da će doći vremena kada će arhiva svih pretnji koje su prijavljivali, a koje su ostale navodno nerazjašnjene, imati dokumentarnu ulogu i da će svima koji su ćutali i dopustili „raznoraznim bitangama“ da napadaju novinare i akademike koji su govorili da živimo u nenormalnom društvu sve to doći na naplatu.

izvor: https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dinko-gruhonjic-nakon-napada-aleksandar-vucic/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

ProGlas i Glas Srbije potpisali Dogovor o zajedničkoj borbi za slobodne i poštene izbore

Otvorena građanska platforma Glas Srbije i inicijativa ProGlas u Topoli su potpisali Dogovor o zajedničkoj borbi za slobodne i poštene izbore u Srbiji

Published

on

By

Dogovor je potpisan posle tribine o decentralizaciji, koju je organizovao Glas Srbije, i panel diskusije ProGlasa na kojoj su učestvovali Svetlana Bojković, Petar Peca Popović i Biljana Stepanović.

Dogovor od pet tačaka je u ime Glasa Srbije, koji okuplja više udruženja, grupa građana i građanskih inicijativa iz Kragujevca, Pirota, Čačka, Vrnjačke Banje, Petrovca na Mlavi, potpisao predsedavajući i predstavnik grupe građana „Znamo se“ iz Kragujevca Miroslav Stojanović.

„Na inicijativu ProGlasa, Otvorena građanska platforma Glas Srbije saglasna je da su izbori održani 17. decembra 2023. godine bili neregularni, i pridružuje se ovom dogovoru za slobodne i poštene izbore“, navodi se u Dogovoru.

Kako je saopšteno, zahteva se dosledno sprovođenje preporuka misije ODIHR-a, ključnih za održavanje fer i slobodnih izbora, među kojima su revizija i kontrola biračkog spiska do izbornog dana, kao i istinito izveštavanje RTS-a, za celokupan javni medijski prostor Srbije za koji medijski javni servis Srbije ima dužnost i obavezu punog pokrivanja i praćenja.

Zahteva se da ponovljeni gradski izbori u Beogradu budu održani u roku koji omogućava da budu sprovedene mere za unapređenje izbornih uslova.

Navodi se da ponavljanje izbora za Grad Beograd u kratkom vremenskom roku i bez temeljne promene izbornih uslova predstavljao bi jasan znak da ni ostali lokalni izbori neće biti ni slobodni ni pošteni.

Zahteva se da svi preostali lokalni izbori u onim opštinama i gradovima u kojima nisu bili održani u decembru 2023. godine budu održani u ostom danu kao i izbori za Grad Beograd.

U Dogovoru se navodi i da OGP „Glas Srbije“ neće stupani ni u kakve oblike vlasti sa režimom Srpske napredne stranke, političkim organizacijama koje su u saradnji sa SNS i političkim organizacijama i subjektima koje su bile umešane u izborne zloupotrebe.

izvor: https://n1info.rs/vesti/proglas-i-glas-srbije-potpisali-dogovor-o-zajednickoj-borbi-za-slobodne-i-postene-izbore/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Zar se Mali most i tako zvao? Retko ko ga je u prošlosti nazivao ovim drugim imenom!

Mali most je najstariji most u Zrenjaninu. Otvoren je za saobraćaj pre 120 godina – 26. marta 1904

Published

on

By

Mali most je podignut 1904. godine na mestu nekadašnjeg pokretnog drvenog mosta i spaja najstroži centar grada sa gradskim naseljem „Mala Amerika“.

Po izgradnji, ovaj most i Veliki gvozdeni most punih šest decenija činili su jednu vezu između delova grada na suprotnim obalama Begeja.

Prvobitan naziv mu je bio Franca Jozefa most (Franc Josefs Brucke ili Ferecz Jozesef hid).

Nakon Prvog svetskog rata dobija administrativni naziv Karadžićev most koji, međutim, nikada nije zaživeo. Među žiteljima grada na Begeju on je jednostavno ostao – Mali most.

Njegovo okruženje čini najinteresantniju arhitektonsku celinu starog gradskog jezgra.

Most je sredinom osamdesetih godina prošlog veka ostao bez reke. Naime, regulacijom Begeja ovde je stvoreno centralno gradsko jezero, ali most nije izgubio na značaju. I dalje je zasigurno jedan od simbola Zrenjanina.

izvor: https://zrenjaninski.com/grad/zar-se-mali-most-i-tako-zvao-retko-ko-ga-je-u-proslosti-nazivao-ovim-drugim-imenom/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Šest meseci bez plate: Zaposleni u Železničkom integralnom transportu najavili protest

Zaposleni u preduzeću Železnički integralni transport u ponedeljak 15. aprila protestovaće u Beogradu ispred Vlade Srbije

Published

on

By

Razlog protesta je, kako kažu, veoma loše situacije u kojoj se nalazi to preduzeće u državnom vlasništvu, inače ćerka-firma Železnica Srbije, prenosi Danas.

Miladin Žujović predsednik Sindikalne organizacije ŽIT Beograd kaže za Danas da zaposleni plate nisu dobili već šest meseci.

“Poslednji put smo primili polovinu ličnog dohotka u oktobru prošle godine i od tada smo u potpunosti bez zarada. Takođe, iako redovno dolazimo na svoja radna mesta posla nema, odnosno bilo ga je ali u veoma malom obimu. Tražili smo objašnjenje od poslovodstva zašto nema plata i zbog čega preduzeće ne radi i rečeno nam je da klijenti ne žele da nas angažuju za naše transportne usluge. Situacija je izuzetno teška, ljudima to postaje nepodnošljivo i od decembra je preduzeće napustilo četrdesetak radnika. Jednostavno, više nisu mogli da izdrže bez primanja”, objašnjava Žujović.

On dodaje da je u ŽIT-u na svojim radnim mestima ostalo 82 radnika i da su oni odlučni da od nadležnih zatraže rešavanje problema sa kojima se suočavaju.

“Država je naš vlasnik. Shodno tome smatramo sa punim pravom da su nadležni u Vladi i resornom Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture adresa na koju treba da se obratimo”, ističe sagovornik Danasa. 

On objašnjava za Danas da preduzeće faktički ne radi od maja da je terminal ŽIT-a zatvoren a novi koji se gradi nije završen. Zbog toga posao stoji a radnici ne primaju plate već pola godine.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Srbija/372629/Sest-meseci-bez-plate-Zaposleni-u-Zeleznickom-integralnom-transportu-najavili-protest.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

MILIVOJ BEŠLIN: Dobro pazite šta se događa u Beogradu, Mostaru i Zagrebu i šta stoji iza protjerivanja Tita…

Zbog toga nude nacionalnu mržnju prema drugima i totalitarnu nacionalističku homogenizaciju prema nama samima

Published

on

By

Milivoj Bešlin, povjesničar s beogradskog univerziteta, govorio je za „Slobodnu Bosnu“ o najavama protjerivanja Josipa Broza Tita iz Kuće cvijeća u Beogradu, bujanju nacionalizma u regionu i brutaknim napadima i prijetnjama smrću koje svako malo stižu na adresu novosadskih antifašista i intelektualaca.

Nakon poruka vlasti iz Beograda koji najavljuju „deložaciju“ Josipa Broza Tita iz Kuće cvijeća, ne stišavaju se reakcije u regionu. U Hrvatskoj stižu poruke kako bi Starog ponovno rado vidjeli u rodnom Kumrovcu, dok iz Sarajeva i Jajca stižu slične poruke. Ne treba zaboraviti da je u Zagrebu ukinuta ulica nazvana po najvećem sinu bivše Jugoslavije, dok Hrvatska republikanska stranka u Mostaru godinama zagovara isto proglašavajući Tita najvećim zločincem.

Kome danas smeta Broz, čovjek čiji lik je stajao na novčanicama gvinejskog franka?

-Tito i danas, jednako kao i juče, a verujem da neće biti razlike ni u budućnosti, najviše smeta nacionalistima i fašistima ne samo u našem regionu nego i širom Evrope i sveta. Setite se da je i aktuelna italijanska premijerka, dok je kao opozicionarka koristila radikalno desničarsku retoriku, obećavala da će Titu oduzeti najviša italijanska odličja kojima su ga nagradili najuticajniji italijanski zvaničnici. U najkraćem, Tito je bio i ostao simbol antifašizma, uz sve drugo što je uradio. I gotovo je komično kada oni koji u Beogradu danas podržavaju ovu vandalsku inicijativu o raskopavanju groba utemeljitelja druge Jugoslavije, govore da je on bio protiv Srba i njihovih nacionalnih interesa. Moram kao istoričar da kažem: s druge strane Tita ne nalaze se Srbi, s druge strane Tita nalazi se fašizam. A većina Srba se, upravo, borila protiv fašizma u Drugom svetskom ratu pod Titovom komandom. Slično je i sa Hrvatima i drugim jugoslovenskim narodima. Udar na Tita i danas je jasan znak obračuna sa poslednjim ostacima antifašizma u našem društvu. Na stranu što se ovom inicijativom direktno preti i najposećenijem muzeju u našem regionu – Muzeju Jugoslavije u Beogradu.

Za mnoge je danas kontroverzna ličnost, ali se vođi antifašističkog partizanskog pokreta Titu mora priznati jedna stvar – bio je omiljen u narodu, ali ne samo na prostorima bivše Jugoslavije.

Kao povjesničar pratite sve ono što se događa u zemljama bivše Jugoslavije. Svjedočili smo konstantnim razaranjima antifašističkih spomenika iz Drugog svjetskog rata, poput skrnavljenja Partizanskog groblja u Mostaru, ulice i škole nosile su i još uvijek nose imena po fašistima, ustaškim i četničkim zločincima, a 30 godina od kraja rata još uvijek su prisutne podjele koje kreiraju političari na vlasti. Mogu li se podjele na „naše“ i „njihove“, osnivanje sportskih klubova s nacionalnim predznakom te ubijanje svega zajedničkog, poput antifašizma, od strane nacionalista na vlasti, promatrati kao matrica kojom vladaju nacionalne kaste?

Jugoslovenska država, utemeljena na antifašističkom vrednosnom konsenzusu i idejama socijalne pravde i solidarnosti i danas ostaje ključna tačka demonizacije svih desničarskih populista i naci-šovinističkih propagatora – bilo da dolaze iz političke ili (para)intelektualne sfere. Upravo je srednjerazvijena Jugoslavija, sa poluvekovnim periodom mira i nacionalne ravnopravnosti, uz jednu neprovincijalnu identitetsku politiku i vlastiti socijalistički model razvoja, papadigma koliko su današnje siromašne države naslednice, u polukolonijalnom položaju, sa korumpiranim političkim elitama – u stvari, neuspešne. To dalje znači da nacionalističke ideologije, osim što građanima nude “bolju” prošlost, falsifikujući istoriju, nisu u stanju da ponude koncept bolje budućnosti i stvarnog progresa. Zbog toga nude nacionalnu mržnju prema drugima i totalitarnu nacionalističku homogenizaciju prema “nama” samima. Podele i nacionalna mržnja koju nacionalizmi produkuju u regionu, omogućavaju vladajućim političkim elitama nesmetano bogaćenje i gušenje svake demokratske ideje, čime zaustavljaju i onemogućavaju stvarnu pluralizaciju društva. Pa, tako imate formalno više partija, ali skoro sve one, sa retkim izuzecima, nude istovetne ideološke koncepcije.

Svjedočimo neviđenoj hajci na slobodnomisleće intelektualce-antifašiste u Novom Sadu i prijetnje profesoru Dinku Gruhonjiću, ali i ostalim članovima NDNV-a. Nedavno je NDNV počeo objavljivati gnusne poruke s prijetnjama upućenim svojim članovima. Imaju li ovakvi napadi političku pozadinu i što je cilj svega?

-Da bi vladajuća klasa mogla nesmetano da vlada i da je niko ne bi pitao za nezabeležen stepen kriminalizacije društva i sistemsku korupciju koja uništava temelje naše države, izmišljaju se neprijatelji i vode besprimerne hajke na ljude u kojima se koriste neofašistički i gebelsovski metodi nasilja i manipulacije. Takve dobro organizovane i široko zasnovane hajke i javna linčovanja ljudi, ne mogu se sprovoditi bez naloga političkog vrha i struktura na koje se oni oslanjaju. Međutim, ovde je problem i slabost i lako uočljiva nesolidarnost opozicije sa progonjenima, iste one opozicije koja se sa režimom takmiči u nacionalizmu, autoritarizmu i podaništvu režimu u Kremlju.

A ono što režimu iznad svega omogućava ovakve hajke na ljude je slabost društva, njegova totalna atomozacija i odsustvo empatije. Poslednji puta kada je taj model bio napušten je reakcija ljudi na zločin u školi “Ribnikar” u Beogradu, kada su se građani prenuli iz stanja letargije, dremeža i straha. Međutim, i ta energija je zajedničkim naporima korumpiranih političkih struktura, i vlasti i delova opozicije, otišla u nepovrat.

(Slobodna Bosna)

izvor: https://autonomija.info/milivoj-beslin-dobro-pazite-sta-se-dogadja-u-beogradu-mostaru-i-zagrebu-i-sta-stoji-iza-protjerivanja-tita/

Continue Reading

Trending