Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

‘Hrvatska i Srbija se ponašaju prema BiH kao prema svojoj koloniji’

BiH je i dalje međunarodni protektorat u kojem nema unutrašnjih snaga za promjene, dok se zbog nesposobnosti EU stvara prostor za non-papere, zaključak je konferencije ‘Bosna i Hercegovina u regionalnom i evropskom kontekstu: reforme ili destabilizacija?’.

Published

on

Da li će se Bosna i Hercegovina kretati prema putu reformi ili ka još većoj unutrašnjoj destabilizaciji te kako bi na to mogli utjecati međunarodni akteri ali i susjedne zemlje pitanja su na koja su pokušali odgovoriti profesori, novinari te bivše diplomate iz regije.

Oni su se na konferenciji u organizaciji Centra za spoljnu politiku iz Beograda uz podršku Hanns Seidel fondacije, složili da je geopolitička situacija danas bitno drugačija nego kada je nastao Dejtonski sporazum, odnosno ustav BiH. Tada je svijet izlazio iz unipolarnog momenta u kojem je SAD određivao tokove u međunarodnim odnosima i čak sarađivao sa Jelcinjovom Rusijom, dok danas imamo nekoliko međunarodnih aktera koji utječu na Balkan i unutrašnje prilike BiH, i Putinovu Rusiju koja je bitno drugačija. S druge strane, Evropska unija više od 15 godina ima isti žargon i fraze iza kojih stoji nedefinisana suština, dok susjedne zemlje Hrvatska i Srbija za to vrijeme koriste unutrašnje igrače u BiH kako bi promijenili ustroj države.

Za Seada Turčala, dekana Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, to se u slučaju Hrvatske najbolje vidi na primjeru pregovora o promjeni Izbornog zakona u BiH, gdje ona putem Hrvatske demokratske zajednice BiH, čak uz pomoć dijela međunarodne zajednice, predlaže da jedna stranka sebi uzme ekskluzivno pravo da predstavlja cijeli narod, što su pojedine članice EU ocijenile kao anticivilizacijski prijedlog jer bi u potpunosti zacementirao vladavinu nacionalnih partija.

Istovremeno, ističe Turčalo, Delegacija EU u BiH učestvuje u ovim pregovorima na način na koji vodi u jednu novu institucionalizaciju narušavanja presuda Evropskog suda za ljudska prava, koje upravo EU predstavlja kao uvjet za članstvo, što je paradoksalno.

“Također, imamo jednu paradoksalnu situaciju da smo od Evropske komisije dobili 14 prioriteta koje bi BiH trebala da ispuni, a unutar toga se posebno ističe potreba za restruktuiranjem BiH na način da se državi omogući da može djelovati u slučaju kada entiteti narušavaju pravnu stečevinu EU. Onog trenutka kada se to postavilo kao zahtjev imali smo odbijanje RS i jasan stav Ruske Federacije da je protiv toga.”

BiH tako i dalje ostaje međunarodni protektorat u kojem se nameće mantra domaćih političkih elita da država jedino može funckionisati na etničkim kvotama a sa ciljem da generiraju ovakvo stanje u kojem jedino mogu opstati, zaključio je Turčalo.

Dvije greške dovele do današnjeg stanja

Slavo Kukić, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, mišljenja je da je BiH dovedena pred scenarij gdje postoje dvije opcije: promjena političke paradigme ili nastavak civilizacijskog posrtaja. Za njega je do ovog momenta došlo zbog dva razloga.

Prvi je jer su svjetski centri moći u Daytonu napravili grešku koja je morala doći na naplatu, a to je da su za partnere postratne stabilizacije i izgradnje evropske BiH uzeli nacionaliste odgovorne za rat i stradanja. Drugi razlog je, dodaje Kukić, ono što se desilo prije 15 godina, a to je da je izvršnu vlast u RS-u uz pomoć SAD-a uzeo Milorad Dodik.

Posljedica svega toga je stanje koje liči na period potkraj 80-tih i početkom 90-tih, a ne na društvo koje se oslobađa ideologija i njihovih promotora zbog kojih je moralo proći ono što je prošlo. Te ideologije danas imaju sebi lojalna tužiteljstva, sudove, kontroliraju državnu upravu, javna preduzeća, i stvoreno je glasačko tijelo koji svojim glasovima za njih čuvaju svoja radna mjesta, ističe Kukić.

‘Neko u EU se sada hvata za glavu’

Igor Davidović, potpredsjednik organizacije “East-West Bridge” BiH te nekadašnji ambasador BiH u SAD-u i glavni pregovarač BiH sa EU, govorio je o non-paperima, “stvarnim ili fantomskim dokumentima”, koji izazivaju euforiju i koji nisu zvanični, ali se o njima zvanično raspravlja.

“Ovim posljednjim non-paperom i domaći i strani akteri su pokazali da nisu bili u stanju da poslije rata BiH sastave a sada će nam očigledno, vjerovatno godinama ili bar mjesecima, pokazivati kako ne znaju ni da je rastave, jer ni na jednoj strani ne postoji politička volja da se nešto uradi. To su dvije čarobne riječi, politička volja, kojima se uvijek objašnjava čak i ona situacija kada takve volje nema”, istaknuo je Davidović.

Dodao je da “političku elitu” u BiH čini mala grupa od 20 ljudi, koji su “gospodari naše stvarnosti”, od kojih neki rado koriste poštapalice kao što su propala ili neuspjela država BiH, ali neće nikada reći ‘mi smo ti koji su to uradili’, nego se radije okreću prema nekom stranom krivcu. S druge strane, Davidović ističe da se EU konstantno postavlja na način da kaže ‘lakše nam je da vam platimo i da vam dajemo investicije nego status kandidata ili da postanete članica EU’.

“Oni govore o evropskoj perspektivi umjesto o integrisanju u EU… Kada sam došao u Brisel 2011, jedan visoki zvaničnik Evropske komisije mi je rekao ‘pozdravi svoje tamo kod kuće, i reci im ako misle da nam prodaju priče da će se, ako im ne damo pristup, okrenuti Rusiji, Turcima, neka se slobodno okrenu’. U međuvremenu su se Kina, Rusija i Turska drugačije pozicionirale i sada se neko u EU hvata za glavu.”

Vulin i Vučić, igra dobrog i lošeg policajca

Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada i jedan od pokretača Igmanske inicijative, ističe da je Dejtonski sporazum pri stvaranju imao jednu grešku a to je da je vlast svugdje osim u centru države, što je čini nefunkcionalnom.

Istovremeno, dodaje, Srbija i Hrvatska se ponašaju prema BiH kao prema svojoj koloniji – Srbija kroz svojatanje RS-a, a Hrvatska kroz zalaganje za promjenu Izbornog zakona gdje uvodi na mala vrata mogućnost stvaranja trećeg entiteta.

“I tu se pojavio postojeći-nepostojeći non-paper Janeza Janše, i nakon tog papira koji ne postoji se desilo da su akteri iz susedstva pokazali svoje pravo lice, jasnije nego ikada. Vulin je rekao ako drugi mogu da stvaraju svoje nacionalne države, zašto to Srbiji nije dozvoljeno da zaokruži ‘srpski svet’ kroz državnu strukturu. Time je debelo narušio odnos suseda. Posle je rekao da je govorio u svoje ime, ali to je poznata igra koja se dugo igra, koja je loša za region, igra dobrog i lošeg policajca – Vulin nešto izjavi što ima veliki otpor u regionu i međunarodnoj zajednici, a Vučić to pegla i kaže da nije stav države.”

‘Zbog nesposobnosti EU stvara se prostor za non-papere’

Augustin Palokaj, novinar koji decenijama izvještava iz Brisela, govorio je o odnosu EU prema Zapadnom Balkanu, utvrdivši da se Unija “najviše bavi takvim stvarima kako će nešto nazvati a da to ne znači ništa”.

“Juče su nakon dvije godine imali raspravu o Zapadnom Balkanu, to je sada kao dokaz koliko je EU privržena Zapadnom Balkanu, a ta rasprava nije uspjela proizvesti nikakve formalne zaključke. Možda to najbolje opisuje slabosti EU.”

Upravo zbog te nesposobnosti EU, istaknuo je Palokaj, stvara se prostor za non-papire, koji prema njegovim riječima postoje i radi se o tri različita dokumenta – jedan je ozbiljan i opasan, kojem je teško prepoznati autora a koji se pripisuje Janši i govori o promjeni granica; drugi papir je puno ozbiljniji i njemu se može naslutiti autor, jer je to mogao napisati samo neko ko je dugo u procesu dijaloga između Srbije i Kosova, te je vjerovatno došao iz nekih evropskih krugova kako bi ispipali teren; i treći non-paper je dokument Evropske službe za vanjsko djelovanje i on je konkretan i izrazito kritičan prema EU i politici proširenja.

“Ja ne vjerujem ni u iskrenost Njemačke kada se zalaže za proširenje EU, jer je Njemačka puno osjetljivija od Francuske kada je u pitanju sigurnost u regiji i jako reagira kada su u pitanju neke opasne ideje kao što je promjena granica. Bojkov Borisov ne bi mogao blokirati Sjevernu Makedoniju da je Njemačkoj stalo. Ovo je bitno za sve u regiji da znaju, da ne bi imali neke nade. Njemačka je jaka ekonomski ali je spora u djelovanju, ne nameće odluke, spriječava loše odluke. Francuska luta, oni su otvoreniji za slušanje ideja kojih se drugi plaše, nismo vidjeli oštre reakcije protiv ideja o promjeni granica kada je Francuska u pitanju”,  zaključio je Palokaj.

‘Hrvatska talac jedne stranke u BiH’

Božo Kovačević, profesor na Sveučilištu Libertas u Zagrebu i nekadašnji ambasador Hrvatske u Rusiji, ističe da kritički raspoloženi ljudi u Hrvatskoj imaju dojam da je hrvatska politika postala talac jedne političke stranke u BiH, zbog čega je fiksirana samo na inpute iz HDZ-a BiH, zanemarujući svoje interese i mogućnosti koje ima kao članica EU i NATO-a koja bi mogla davati produktivne inicijative za rješavanje stanja u BiH.

“BiH je i dalje međunarodni protektorat i mislim da ključnim lokalnim igračima odgovara današnje stanje jer neprestano regeneriraju novu moć te je potrebna inicijativa izvana.”

Međutim, Kovačević ističe da prema njegovom mišljenju EU nije “osobito relevantan igrač” te da bi bilo dobro da to postane ako se želi trasirati put za promjene u BiH. S druge strane, ruska politika na Zapadnom Balkanu se svodi na pokušaj onemogućavanja širenja prema NATO-u, čime čini štetu sebi i zemljama u regiji te omogućuje EU da se pokaže kao nekredibilan igrač.

Svi učesnici konferencije smatraju da ne postoje unutrašnje snage u BiH koje bi nosile promjenu, međutim, pozitivnim ocjenjuju ponovno obnavljanje saradnje SAD-a i EU, te Bidenov interes za Zapadni Balkan što može biti pogodno tlo za plasiranje određenih inicijativa za poboljšanje stanja u BiH.

IZVOR: AL JAZEERA

SLOBODNA VOJVODINA

POŽAR U TRŽNOM CENTRU BIG

Zrenjanin- Večeras oko 20 časova u tržnom centru BIG izbio je požar i nadvio se gust dim iz lokala Banjalučki ćevap.

Published

on

By

Zrenjanin- Večeras oko 20 časova u tržnom centru BIG izbio je požar i nadvio se gust dim iz lokala Banjalučki ćevap. Vatrogasne ekipe odmah su izašle na teren i trenutno sa dva vozila i nekoliko vatrogasaca gase požar.

izvor: https://www.zrklik.com/2021/12/pozar-u-trznom-centru-big/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Ministarstvo branitelja podržalo obnovu ustaškog groblja u Zagrebu

Desničarske udruge u Hrvatskoj traže obnovu grobova ustaških vojnika na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Published

on

By

Kontroverze je dodatno pojačao jedini spomenik za “vječni spomen i slavu” ustaškoj vojsci koji već godinama stoji na zagrebačkom groblju Mirogoju.

Desničarske udruge u Hrvatskoj traže obnovu grobova ustaških vojnika na zagrebačkom groblju Mirogoj. Komunisti su to groblje sravnili sa zemljom, a 75 godina kasnije očekuje se da obnovu plate građani Zagreba.

Ministarstvo branitelja podržalo je projekt obnove s nazivom “groblje hrvatskih vojnika od 41. do 45.”, a kontroverze je dodatno pojačao jedini spomenik za “vječni spomen i slavu” ustaškoj vojsci koji već godinama stoji na zagrebačkom groblju Mirogoju.

izvor: agencije

izvor: https://balkans.aljazeera.net/videos/2021/12/5/ministarstvo-branitelja-podrzalo-obnovu-ustaskog-groblja-u-zagrebu

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kurti: Sledeći sastanak sa Vučićem možda sledeće sedmice – zavisi od EU

Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da bi sledeći sastanak sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem mogao biti održan u drugoj sedmici decembra.

Published

on

By

Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da bi sledeći sastanak sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem mogao biti održan u drugoj sedmici decembra.

Kurti je na konferenciji za medije rekao da nema informacija „da li Srbija uslovljava nastavak dijaloga“, i da održavanje sastanka zavisi od zvaničnika Evropske unije Žozepa Borela i njegovog izaslanika Miroslava Lajčaka.

„Nemam informaciju da postoje uslovi od bilo koga, ali procena da li takav sastanak treba da bude održan ili ne, pripada posredniku ili fasilitatoru – kako sebe nazivaju, odnosno gospodinu Borelu i njegovom izaslaniku Lajčaku“, rekao je on.

Napomenuo je da su „oni ti koji procenjuju da li će poslati pozive ili ne“, i da na održavanje sastanka ne utiče, kako je istakao, „bilo kakvo uslovljavanje druge strane“.

Autor: Beta

izvor: https://rs.n1info.com/vesti/kurti-sledeci-sastanak-sa-vucicem-mozda-sledece-sedmice-zavisi-od-eu/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Zeleni blok traži zakon protiv rudnika litijuma i smenu celog REM-a

Koalicija traži da se po hitnoj proceduri u Skupštini Srbije „usvoji zakon kojim se briše rudnik u Jadru“ i smeni Savet REM-a na čelu sa Oliverom Zekić

Published

on

By

Otvorena Građanska platforma „Akcija“, organizacije „Ekološki ustanak“ i „Ne davimo Beograd“ najavile su na konferenciji za novinare ispred Generalnog sekretarijata predsednika republike blokadu saobraćajnica i sledeće subote širom Srbije, ali njihovi predstavnici nisu precizirali koliko će trajati.

Ekološki aktivista Aleksandar Jovanović Ćuta rekao je da nema ništa protiv da naredna blokada traje i tri sata.

On je poručio građanima da u sledeću subotu budu spremni za nastavak blokada širom Srbije sve do ispunjenja zahteva.

Predsednik stranke Zajedno za Srbiju i pokretač Otvorene građanske platforme „Akcija“ Nebojša Zelenović izjavio je da zeleno-levi blok, pored povlačenja zakona o referendumu i eksproprijaciji, traži da se po hitnoj proceduri u Skupštini Srbije „usvoji zakon kojim se briše rudnik u Jadru“ i smeni REM na čelu sa Oliverom Zekić.

„Čuli ste juče da nas je predsednica REM gospođa Zekić sve nazvala banditima i da svi mi trebamo da budemo pohapšeni, svi mi slobodni građani koji smo izašli u skladu sa Ustavom i zakonom da protestujemo“, rekao je Zelenović na konferenciji za medije ispred zgrade predsedništva na Andrićevom vencu u Beogradu.

(Beta, Foto: N1)

izvor: https://www.autonomija.info/zeleni-blok-trazi-zakon-protiv-rudnika-litijuma-i-smenu-celog-rem-a.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Pojedini stočari iz srednjeg Banata prinuđeni da rasprodaju krave

Problemi veliki i u ostalim selima

Published

on

By

Radica Vučenić iz Čente skoro je rasprodao svoje stado muznih krava. Za prodaju su ostale još tri krave. Vučenić kaže da je bio prinuđen da rasproda svoje blago zbog bolesti, ali i zato što odavno nema matematike u mlečnom stočarstvu.

– Mleko je jeftino, a hrana skupa, i to je najkraći odgovor – kaže za portal zrenjaninski.com Radica Vučenić i dodaje da cena od 27 – 28 dinara za litar mleka odavno ne pokriva troškove.

Gotovo sve krave iz ovog domaćinstva su prešle Dunav i otišle u centralnu Srbiju. Kupci su mu rekli da tamošnje mlekare otkupljuju mleko za 40 dinara po litru. Po toj ceni se možda i isplati baviti proizvodnjom mleka, dodaje Vučenić.

Problemi veliki i u ostalim selima

I stočni fond u Melencima se više nego prepolovio. Jedan od naših sagovornika, koji nije želeo da mu objavimo ime, ističe da se svinja za klanje ne može naći ni za lek. I stočara koji se bave mlečnim stočarstvom sve je manje, a i naš sagovornik je odlučio da proda krave.

– Subvencije i premije kasne, radne snage nema, hrana je skupa i pitam se za koga i zbog čega da radim. Kupio sam balu sena u Tordi za 450 dinara, a litar mleka košta 27,80 dinara. A krave su obaveza od 24 sata. Često kažem, to je gora robija od Sremske Mitrovice. Tamo odslužiš svoje, a ovde kraja nema – priča nam Melenčanin čiju bi priču verovatno potpisali i mnogi drugi manji i srednji stočari.

Za bikove iz januara i februara prošle godine još nisu isplaćene subvencije. Sve kasni, a krava mora da jede svakog dana, naglašava naš sagovornik.

– Kad zovem Upravu za agrarna plaćanja ili je stalno zauzeto ili mi, kad ih dobijem, kažu da je predmet u obradi. Sad smo čuli da subvencije neće biti isplaćene ni ove godine. Više nema smisla raditi sa gubitkom. Nisam usamljen slučaj, ima ih još u Melencima, a i u Kumanu, selu gde je nekad bilo više krava nego stanovnika – kaže naš sagovornik, koji napominje da su se i krave iz njegove štale zaputile na put južno od Dunava.

Situacija je slična i u ostalim selima u srednjem Banatu. Probelmi su veliki, a mali i srednji proizvođači nestaju, iako mnogi ne žele da govore javno o tome i zameraju se otkupljivačima.

– Gotovo niko ne rasproda sve i ostaje mu mleko za predaju. Ne možemo mnogo da biramo, a naši otkupljivači se ljute kad spomenemo koliko plaćaju mleko. Kao da lažemo. To stoji u papirima. Ali ovdašnji ljudi ne vole neprijatnosti, pa ih izbegavaju – objašnjavaju nam naši sagovornici.

izvor: https://www.zrenjaninski.com/poljoprivreda/pojedini-stocari-iz-srednjeg-banata-prinudjeni-da-rasprodaju-krave/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Evropski desničari na skupu u Varšavi traže savez unutar EU-a

Potpisnice zajedničke deklaracije iz jula kojom žele novi savez unutar EU-a, okupljaju se u subotu kako bi raspravili o svojoj viziji Unije.

Published

on

By

Petnaestak evropskih desnih i krajnje desnih stranaka, među kojima Nacionalno okupljanje Marine Le Pen i poljska Pravo i pravda (PiS), potpisnice zajedničke deklaracije iz jula kojom žele novi savez unutar EU-a, okupljaju se u subotu u Varšavi kako bi raspravili o svojoj viziji Unije.

Le Pen je rekla novinarima da političke stranke koje učestvuju na skupu žele formirati “veliku grupaciju” unutar Evropskog parlamenta gdje se sada nalaze u dva različita kluba zastupnika.

Ona je naglasila kako s optimizmom gleda na mjesece koji dolaze i mogućnost formiranja nove grupacije, koja će, ako se ostvari, “biti druga snaga u Evropskom parlamentu”.

Osim Le Pen, kandidatkinje na francuskim predsjedničkim izborima sljedeće godine i predsjednika talijanske Lige Mattea Salvinija, koji neće biti u Varšavi, među potpisnicima deklaracije iz jula su mađarski premijer Viktor Orban, šef PiS-a Jaroslaw Kaczynski, predsjednik Voxa u Španiji Santiago Abascal i šefica Braća Italije Giorgia Meloni, koje se očekuje u poljskoj prijestolnici.

Organizatori međutim još uvijek u petak nisu objavili puni popis sudionika.

Strahuju od formiranja “superdržave”

U Evropskom parlamentu Nacionalno okupljanje i Liga pripadaju bloku Identitet i demokratja dok su PiS, Vox i Braća Italije dio grupacije Evropski konzervativci i reformisti.

Mađarski Fidesz, koji se u martu razišao s Evropskom pučkom strankom, u potrazi je za drugim partnerima.

“To je posao na duge staze da se uspiju ujediniti svi politički pokreti. To traži vrijeme”, rekla je Le Pen, naglašavajući da će skup u Varšavi biti “važna etapa”.

Zemlje potpisnice deklaracije iz jula insistiraju na potrebi duboke reforme Evropske unije jer strahuju od formiranja “superdržave”.

Stoga će one, po Ewi Marciniak, politologinji s Poljske akademije nauka, pokušati “minimizirati međusobne razlike” posebno pozicije prema Moskvi, abortusu i LGBT-u te insistirati na zajedničkim tačkama

IZVOR: AGENCIJE

Continue Reading

Trending