Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Besni i hakerski rat: Ukrajina formirala “sajber dobrovoljačku gardu”, Anonimusi protiv Rusije

Dok bombe odjekuju širom Ukrajine a ruski vojnici opkoljavaju velike gradove, nevidljivi sukobi odvijaju se na drugim frontovima

Published

on

Copyright profimedia

Dok bombe odjekuju širom Ukrajine a ruski vojnici opkoljavaju velike gradove, nevidljivi sukobi odvijaju se na drugim frontovima. Sajber-rat na relaciji Moskva-Kijev traje uporedo sa ratom na ulicama, a na meti su državni sajtovi, nalozi na društvenim mrežama, kao i mediji za koje hakeri smatraju da “šire lažnu ratnu propagandu”.

Ukrajinski ministar za digitalnu transformaciju Mihailo Fedorov je 26. februara, dva dana od početka ruske invazije, obelodanio stvaranje “IT armije Ukrajine”. U pitanju je dobrovoljačka sajber armija čiji Telegram kanal danas, za samo četiri dana, ima više od 260.000 pratilaca.

“Imamo mnogo talentovanih Ukrajinaca u digitalnoj sferi – developera, sajber specijalista, dizajnera, kopirajtera, marketing stručnjaka. Nastavljamo borbu na sajber frontu”, napisao je Fedorov kada je kanal počeo sa radom

U okviru ovog Telegram kanala postavljaju se obaveštenja o onome što hakeri nazivaju “propagandnom mašinerijom Rusije”, a zatim se obaraju sajtovi institucija ili medija koji su mete. Tako je, na primer, bio oboren sajt ruske Federalne službe bezbednosti, a bio je i onemogućen rad sajta prodavnice ruskog medija “Russia Today” jer su prodavali majice sa ilustrovanim “Z” koji ruska armija ima na vozilima.

“Rusija ima veoma razvijene obaveštajne kapacitete – bilo sajber, bilo konvencionalne. Ukrajina ih nema, ali može da ohrabruje motivisane pojedince i zajednice da nadoknade taj zaostatak. Veliki deo sajber ekspertize više ne leži u državnim službama, već ga imaju građani, NVO, hakerske grupe… svi oni mogu da odluče da pomognu u borbi protiv ruske agresije”, rekao je za Euronews Srbija Tim Stivens, šef odseka za sajber istraživanja na Kings koledžu u Londonu.

Podrška “IT armiji” došla je i od Vrhovne rade Ukrajine koja je na Telegramu slala poruke poput “IT armijo, u boj” i pozivala na napad protiv ruskih sajber bezbednosnih firmi.

Na sajber napade protiv ruskih sajtova ukazala je i portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, koja je rekla da su “ruske ambasade pod nezapamćenim hakerskim napadima na telefone, koje sprovode sajber teroristi iz Ukrajine”, a dodala je i da ti napadi traju “već dugi niz godina”.

 

Da mete hakera ne moraju uvek biti na zemlji, pokazuje izjava šefa ruske agencije za kosmičke aktivnosti, Roskosmosa. On je rekao da je na ruski Centar za kontrolu letova pokušan sajber napad, a da će “udaljavanje bilo koje kosmičke konstelacije bilo koje države sa dužnosti” biti smatrano “povodom za rat”. Rogozin je dodao i da je bezbednosni sistem ipak uspeo da odbije hakerske napade na njihove satelite

Anonimusi protiv Rusije

Uporedo sa ovom “dobrovoljačkom sajber gardom”, protiv Rusije se bori i verovatno najpoznatija svetska hakerska grupa – Anonimusi, koji su objavili da “zvanično proglašavaju sajber rat protiv ruske vlade”. Od ove objave, sajtovi ruske vlade su često bili nedostupni, a obarani su bili i sajtovi najvećih ruskih medija (Sputnjik, TASS, Ria Novosti, Russia Today i drugi). 

Anonimusi su na svom Tviter nalogu objavljivali rezultate svog rada, pa su tako, osim obaranja valdinih sajtova, saopštavali i da su presreli rusku vojnu komunikaciju, na ruske TV kanale su pustili snimke iz rata u Ukrajini, a objavljivali su i poverljive dokumente ruskih ministarstava ekonomije i odbrane. Motivi Anonimusa možda nisu uvek sasvim jasni, ali sagovornik Euronews Srbija ovoga puta nema sumnju.

“Anonimusi nisu pokazali nikakvu drugu nameru osim da pomognu Ukrajini u ratu. Njihove operacije su do sada bile u skladu sa tim, mada ne znamo još koliko će biti efikasni u strateškom smislu. Opasnost je to što Putin može da misli kako grupe poput Anonimusa kontroliše ‘Zapad’, što nije slučaj”, kaže Stivens.

Trebalo je nekoliko dana da se ruski hakeri mobilišu, ali je samo bilo pitanje vremena kada će se oglasiti. Učinili su to juče, kada je Kilnet hakerska grupa objavila video-snimak u kom se obraća “ruskom narodu” i tvrdi da je oborila sajt Anonimusa. Pripadnici Kilnet grupe su poručili Rusima “da se ne boji” i da će se “ovaj sukob brzo okončati, a mir biti pronađen”. 

 

Sajber obračun između Rusije i Ukrajine će, po svemu sudeći, trajati sve dok traju i oružani sukobi, a upravo su ovakvi potezi i očekivani, smatra Stivens.

“Povećan broj antiruskih sajber operacija je ono što bi se moglo očekivati od zemlje koja je napadnuta. Verovatno neće imati nekog većeg uticaja na globalnu eskalaciju konflikta, ali je sigurno da je u pitanju velika promena u načinu na koji Ukrajina pruža otpor Rusiji”, ističe Stivens

Istorija sajber-ratova

Sajber-rat između Rusije i Ukrajine seže mnogo dalje u prošlost. Iako začetke možemo da vidimo još 2005. godine, ograničićemo se na velike sajber napade koji su i te kako povezani sa trenutnim dešavanjima.

Prvi veliki sajber-napad Rusije na privatne kompanije i institucije ukrajinske vlade dogodio se 2013. godine, za vreme Majdanskih protesta, kada se videlo da će ukrajina načiniti politički zaokret u antiruskom smeru. Ova hakerska kampanja zvala se “Operacija Armagedon”, a meta su bili ukrajinski vojni i policijski zvaničnici, kao i Vladina tela. Cilj je bio dobijanje informacija, a napad nije bio previše sofisticiran – u pitanju je u glavnom bilo “pecanje”, odnosno “phishing”. 

Majdanski protesti

Već pred kraj Majdanskih protesta, u februaru i martu 2014. godine, počele su da se pojavljuju informacije o “Zmiji” – ruskom trojanskom virusu koji je imao kodno ime “Uroburos” po velikoj mitološkoj zmiji koja neprestano jede svoj rep. U pitanju je bio špijunski softver koji, jednom kada je ubačen u neprijateljski sistem, daje hakerima mogućnost da na daljinu kontrolišu tuđe računare i programe. Iste godine održani su i izbori u Ukrajini, a samo tri dana pre njih je oboren sajt izborne komisije. Čak je i bekap sistem bio uništen, ali je ipak dan pred izbore sve vraćeno u rad.

Prvi sajber napadi čije posledice je osetilo šire ukrajinsko stanovništvo dogodili su se 2015. i 2016. godine, kada su ruski hakeri ostavili Ukrajince “u mraku”. Naime, meta napada bile su elektrane, pa je tako deo u decembru 2015. bez struje ostalo 225.000 ukrajinskih stanovnika, a 2016. jedna petina Kijeva nakratko je ostala bez električne energije.  

Baš 2016. godine su Ukrajinci počeli da odgovaraju. Prva je bila je “Operacija mamac”, a meta su bili ruski separatisti. Iako virusom nije bio zahvaćen veliki broj računara, ovo se ipak računa kao prvi veći sajber-napad Ukrajinaca na Rusiju.

 

Takođe, izvedena je i “Operacija 9. maj”, u kojoj su zabeležna hakovanja sajtova Donjecke narodne republike, kao i nekih ruskih vojnih kompanija. Ukrajinci su hakovali i server ruskog Prvog kanala, a u oktobru 2016. je na internet “procurelo” više od 2.000 mejlova i dokumenata koji su navodno pripadali Leonidu Surkovu, a u kojima se otkrivaju ruski planovi za aneksiju Krima.

Samo godinu dana posle toga, u junu 2017. godine, dogodilo se ono što je američka CIA nazvala “najvećim hakerskim napadom do tog trenutka”. Kompjutere širom Ukrajine zarazio je ransomver virus pod nazivom “Not Petja”, koji je obrisao podatke banaka, energetskih kompanija, aerodroma i visokih vladinih zvaničnika. Upravo je CIA saopštila, nakon temeljne istrage, da su za ovaj virus odgovorni pripadnici ruske vojne obaveštajne agencije GRU

autor: Jovan Đurić

izvor: https://www.euronews.rs/evropa/vesti/39395/besni-i-hakerski-rat-ukrajina-formirala-sajber-dobrovoljacku-gardu-anonimusi-protiv-rusije/vest

SLOBODNA VOJVODINA

Simo Salapura da jasno kaže ko ga primorava da po pitanju Linglonga krši zakon

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI zahteva od gradonačelnika Zrenjanina Sime Salapure da, na osnovu člana 62. Poslovnika o radu Skupštine grada Zrenjanina, inicira sednicu gradskog parlamenta na kojoj će izneti sve informacije vezane za izgradnju objekata kineske fabrike guma „Linglong“

Published

on

By

Odbornici imaju zakonsko pravo da o svemu budu obavešteni!

Grad Zrenjanin je početkom aprila dozvolio kompaniji „Linglong“ da u okviru buduće fabrike automobilskih guma kod Zrenjanina gradi objekat skladišta neopasnog otpada kapaciteta 700 kilograma po danu bez izrade ekološke studije, što je protivno zakonu.

Želimo da znamo da li gradonačelnik Salapura i njegova administracija svesno krše zakon ili ih na to neko primorava?

Gradonačelnička funkcija je mnogo više od bacanja lopte i šetnje po praznim atletskim stazama.

Salapura mora da kaže jasno i glasno ko traži da se po pitanju „Linglonga“ krši zakon?

On će kao pravno odgovorno lice u Zrenjaninu, sigurno, snositi posledice. Sigurni smo da neće biti i jedini.

Odbornička grupa
Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI
u Skupštini grada Zrenjanina

izvor: https://vojvodjani.rs/simo-salapura-da-jasno-kaze-ko-ga-primorava-da-po-pitanju-linglonga-krsi-zakon/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR0la6XzcFUkrADJglODFkCi8_OnbedKTyqN5EeJSsODsNQ9Gc-RRWCSUBY_aem_AaDgRoD4q-jV0d2Ex59VnSCpKgHaMPrr0FQPo7gm0HqYM3qIW4FMd1AAMEsPgb6IYWCJGPZ3uoBp-lSbJdilCe6h

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

„Krivim direktno Aleksandra Vučića“: Dinko Gruhonjić nakon verbalnog napada koji je danas doživeo

Univerzitetski profesor i programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Dinko Gruhonjić danas je ponovo verbalno napadnut na ulici. Hajka protiv njega se vrši već mesecima unazad, tokom kojih je on u konstantnoj izloženosti pretnjama

Published

on

By

Dinka Gruhonjića je oko 13.45 časova, dok se vraćao sa fakulteta, na uglu ulice Fruškogorske i Narodnog fronta u novosadskom naselju Liman, nepoznati muškarac od oko 40 godina počeo da viče „Dinko ustašo“, da ga psuje i da mu preti.

– Kazao je da kad me dohvati šta će biti. Stao sam i izvadio telefon i rekao mu „Hajde da vidimo šta će biti“, krenuo prema njemu i on je krenuo da beži, pobegao je kao i svaki siledžija i kukavica. Prijavili smo to policiji, kao što i sve prijavljujemo, kaže Gruhonjić.

On navodi da ovo nije prvi slučaj uznemiravanja na ulici koji je doživeo od kako traje hajka na njega. Ranije nije nikad imao neprijatne situacije na ulici, već isključivo primere ljudi koji su mu prilazili na ulici i čestitali na novinarskoj i akademskoj hrabrosti.

– Od kada je počela ova hajka koju su predvodili visoki funcioneri naprednjačkog režima, praćeni režimskim medijima, sada je očigledno da isključivo njihovom ni ja ni moja porodica ne možemo da budemo mirni ni na ulici. Ponoviću po stoti put ako treba, bilo šta što se desi meni ili mojoj porodici krivim direktno predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ističe Gruhonjić.

Osim što su neke od osoba koje su pretile njemu i Ani Lalić uhapšene, od institucija nisu dobili nikakav odgovor do danas, nisu dobili nikakvu policijsku zaštitu niti informaciju o tome ko je ispisivao grafite po zgradi u kojoj on živi sa svojom porodicom.

– Nastavićemo da se ponašamo kao civilizovana bića i koji poštuju institucije, jer ne želimo da generalizujemo i da kažemo da u policiji i tužilaštvu nema čestitih ljudi, itekako ih ima, samo što su na čelu MUP-a Srbije ljudi koji su sve samo ne dobronamerni, u šta smo se više puta uverili, kaže Gruhonjić.

Navodi da će NDNV i on poštovati institucionalni pristup, a da su dalji koraci njima na čast. Siguran je da će doći vremena kada će arhiva svih pretnji koje su prijavljivali, a koje su ostale navodno nerazjašnjene, imati dokumentarnu ulogu i da će svima koji su ćutali i dopustili „raznoraznim bitangama“ da napadaju novinare i akademike koji su govorili da živimo u nenormalnom društvu sve to doći na naplatu.

izvor: https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dinko-gruhonjic-nakon-napada-aleksandar-vucic/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

ProGlas i Glas Srbije potpisali Dogovor o zajedničkoj borbi za slobodne i poštene izbore

Otvorena građanska platforma Glas Srbije i inicijativa ProGlas u Topoli su potpisali Dogovor o zajedničkoj borbi za slobodne i poštene izbore u Srbiji

Published

on

By

Dogovor je potpisan posle tribine o decentralizaciji, koju je organizovao Glas Srbije, i panel diskusije ProGlasa na kojoj su učestvovali Svetlana Bojković, Petar Peca Popović i Biljana Stepanović.

Dogovor od pet tačaka je u ime Glasa Srbije, koji okuplja više udruženja, grupa građana i građanskih inicijativa iz Kragujevca, Pirota, Čačka, Vrnjačke Banje, Petrovca na Mlavi, potpisao predsedavajući i predstavnik grupe građana „Znamo se“ iz Kragujevca Miroslav Stojanović.

„Na inicijativu ProGlasa, Otvorena građanska platforma Glas Srbije saglasna je da su izbori održani 17. decembra 2023. godine bili neregularni, i pridružuje se ovom dogovoru za slobodne i poštene izbore“, navodi se u Dogovoru.

Kako je saopšteno, zahteva se dosledno sprovođenje preporuka misije ODIHR-a, ključnih za održavanje fer i slobodnih izbora, među kojima su revizija i kontrola biračkog spiska do izbornog dana, kao i istinito izveštavanje RTS-a, za celokupan javni medijski prostor Srbije za koji medijski javni servis Srbije ima dužnost i obavezu punog pokrivanja i praćenja.

Zahteva se da ponovljeni gradski izbori u Beogradu budu održani u roku koji omogućava da budu sprovedene mere za unapređenje izbornih uslova.

Navodi se da ponavljanje izbora za Grad Beograd u kratkom vremenskom roku i bez temeljne promene izbornih uslova predstavljao bi jasan znak da ni ostali lokalni izbori neće biti ni slobodni ni pošteni.

Zahteva se da svi preostali lokalni izbori u onim opštinama i gradovima u kojima nisu bili održani u decembru 2023. godine budu održani u ostom danu kao i izbori za Grad Beograd.

U Dogovoru se navodi i da OGP „Glas Srbije“ neće stupani ni u kakve oblike vlasti sa režimom Srpske napredne stranke, političkim organizacijama koje su u saradnji sa SNS i političkim organizacijama i subjektima koje su bile umešane u izborne zloupotrebe.

izvor: https://n1info.rs/vesti/proglas-i-glas-srbije-potpisali-dogovor-o-zajednickoj-borbi-za-slobodne-i-postene-izbore/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Zar se Mali most i tako zvao? Retko ko ga je u prošlosti nazivao ovim drugim imenom!

Mali most je najstariji most u Zrenjaninu. Otvoren je za saobraćaj pre 120 godina – 26. marta 1904

Published

on

By

Mali most je podignut 1904. godine na mestu nekadašnjeg pokretnog drvenog mosta i spaja najstroži centar grada sa gradskim naseljem „Mala Amerika“.

Po izgradnji, ovaj most i Veliki gvozdeni most punih šest decenija činili su jednu vezu između delova grada na suprotnim obalama Begeja.

Prvobitan naziv mu je bio Franca Jozefa most (Franc Josefs Brucke ili Ferecz Jozesef hid).

Nakon Prvog svetskog rata dobija administrativni naziv Karadžićev most koji, međutim, nikada nije zaživeo. Među žiteljima grada na Begeju on je jednostavno ostao – Mali most.

Njegovo okruženje čini najinteresantniju arhitektonsku celinu starog gradskog jezgra.

Most je sredinom osamdesetih godina prošlog veka ostao bez reke. Naime, regulacijom Begeja ovde je stvoreno centralno gradsko jezero, ali most nije izgubio na značaju. I dalje je zasigurno jedan od simbola Zrenjanina.

izvor: https://zrenjaninski.com/grad/zar-se-mali-most-i-tako-zvao-retko-ko-ga-je-u-proslosti-nazivao-ovim-drugim-imenom/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Šest meseci bez plate: Zaposleni u Železničkom integralnom transportu najavili protest

Zaposleni u preduzeću Železnički integralni transport u ponedeljak 15. aprila protestovaće u Beogradu ispred Vlade Srbije

Published

on

By

Razlog protesta je, kako kažu, veoma loše situacije u kojoj se nalazi to preduzeće u državnom vlasništvu, inače ćerka-firma Železnica Srbije, prenosi Danas.

Miladin Žujović predsednik Sindikalne organizacije ŽIT Beograd kaže za Danas da zaposleni plate nisu dobili već šest meseci.

“Poslednji put smo primili polovinu ličnog dohotka u oktobru prošle godine i od tada smo u potpunosti bez zarada. Takođe, iako redovno dolazimo na svoja radna mesta posla nema, odnosno bilo ga je ali u veoma malom obimu. Tražili smo objašnjenje od poslovodstva zašto nema plata i zbog čega preduzeće ne radi i rečeno nam je da klijenti ne žele da nas angažuju za naše transportne usluge. Situacija je izuzetno teška, ljudima to postaje nepodnošljivo i od decembra je preduzeće napustilo četrdesetak radnika. Jednostavno, više nisu mogli da izdrže bez primanja”, objašnjava Žujović.

On dodaje da je u ŽIT-u na svojim radnim mestima ostalo 82 radnika i da su oni odlučni da od nadležnih zatraže rešavanje problema sa kojima se suočavaju.

“Država je naš vlasnik. Shodno tome smatramo sa punim pravom da su nadležni u Vladi i resornom Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture adresa na koju treba da se obratimo”, ističe sagovornik Danasa. 

On objašnjava za Danas da preduzeće faktički ne radi od maja da je terminal ŽIT-a zatvoren a novi koji se gradi nije završen. Zbog toga posao stoji a radnici ne primaju plate već pola godine.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Srbija/372629/Sest-meseci-bez-plate-Zaposleni-u-Zeleznickom-integralnom-transportu-najavili-protest.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

MILIVOJ BEŠLIN: Dobro pazite šta se događa u Beogradu, Mostaru i Zagrebu i šta stoji iza protjerivanja Tita…

Zbog toga nude nacionalnu mržnju prema drugima i totalitarnu nacionalističku homogenizaciju prema nama samima

Published

on

By

Milivoj Bešlin, povjesničar s beogradskog univerziteta, govorio je za „Slobodnu Bosnu“ o najavama protjerivanja Josipa Broza Tita iz Kuće cvijeća u Beogradu, bujanju nacionalizma u regionu i brutaknim napadima i prijetnjama smrću koje svako malo stižu na adresu novosadskih antifašista i intelektualaca.

Nakon poruka vlasti iz Beograda koji najavljuju „deložaciju“ Josipa Broza Tita iz Kuće cvijeća, ne stišavaju se reakcije u regionu. U Hrvatskoj stižu poruke kako bi Starog ponovno rado vidjeli u rodnom Kumrovcu, dok iz Sarajeva i Jajca stižu slične poruke. Ne treba zaboraviti da je u Zagrebu ukinuta ulica nazvana po najvećem sinu bivše Jugoslavije, dok Hrvatska republikanska stranka u Mostaru godinama zagovara isto proglašavajući Tita najvećim zločincem.

Kome danas smeta Broz, čovjek čiji lik je stajao na novčanicama gvinejskog franka?

-Tito i danas, jednako kao i juče, a verujem da neće biti razlike ni u budućnosti, najviše smeta nacionalistima i fašistima ne samo u našem regionu nego i širom Evrope i sveta. Setite se da je i aktuelna italijanska premijerka, dok je kao opozicionarka koristila radikalno desničarsku retoriku, obećavala da će Titu oduzeti najviša italijanska odličja kojima su ga nagradili najuticajniji italijanski zvaničnici. U najkraćem, Tito je bio i ostao simbol antifašizma, uz sve drugo što je uradio. I gotovo je komično kada oni koji u Beogradu danas podržavaju ovu vandalsku inicijativu o raskopavanju groba utemeljitelja druge Jugoslavije, govore da je on bio protiv Srba i njihovih nacionalnih interesa. Moram kao istoričar da kažem: s druge strane Tita ne nalaze se Srbi, s druge strane Tita nalazi se fašizam. A većina Srba se, upravo, borila protiv fašizma u Drugom svetskom ratu pod Titovom komandom. Slično je i sa Hrvatima i drugim jugoslovenskim narodima. Udar na Tita i danas je jasan znak obračuna sa poslednjim ostacima antifašizma u našem društvu. Na stranu što se ovom inicijativom direktno preti i najposećenijem muzeju u našem regionu – Muzeju Jugoslavije u Beogradu.

Za mnoge je danas kontroverzna ličnost, ali se vođi antifašističkog partizanskog pokreta Titu mora priznati jedna stvar – bio je omiljen u narodu, ali ne samo na prostorima bivše Jugoslavije.

Kao povjesničar pratite sve ono što se događa u zemljama bivše Jugoslavije. Svjedočili smo konstantnim razaranjima antifašističkih spomenika iz Drugog svjetskog rata, poput skrnavljenja Partizanskog groblja u Mostaru, ulice i škole nosile su i još uvijek nose imena po fašistima, ustaškim i četničkim zločincima, a 30 godina od kraja rata još uvijek su prisutne podjele koje kreiraju političari na vlasti. Mogu li se podjele na „naše“ i „njihove“, osnivanje sportskih klubova s nacionalnim predznakom te ubijanje svega zajedničkog, poput antifašizma, od strane nacionalista na vlasti, promatrati kao matrica kojom vladaju nacionalne kaste?

Jugoslovenska država, utemeljena na antifašističkom vrednosnom konsenzusu i idejama socijalne pravde i solidarnosti i danas ostaje ključna tačka demonizacije svih desničarskih populista i naci-šovinističkih propagatora – bilo da dolaze iz političke ili (para)intelektualne sfere. Upravo je srednjerazvijena Jugoslavija, sa poluvekovnim periodom mira i nacionalne ravnopravnosti, uz jednu neprovincijalnu identitetsku politiku i vlastiti socijalistički model razvoja, papadigma koliko su današnje siromašne države naslednice, u polukolonijalnom položaju, sa korumpiranim političkim elitama – u stvari, neuspešne. To dalje znači da nacionalističke ideologije, osim što građanima nude “bolju” prošlost, falsifikujući istoriju, nisu u stanju da ponude koncept bolje budućnosti i stvarnog progresa. Zbog toga nude nacionalnu mržnju prema drugima i totalitarnu nacionalističku homogenizaciju prema “nama” samima. Podele i nacionalna mržnja koju nacionalizmi produkuju u regionu, omogućavaju vladajućim političkim elitama nesmetano bogaćenje i gušenje svake demokratske ideje, čime zaustavljaju i onemogućavaju stvarnu pluralizaciju društva. Pa, tako imate formalno više partija, ali skoro sve one, sa retkim izuzecima, nude istovetne ideološke koncepcije.

Svjedočimo neviđenoj hajci na slobodnomisleće intelektualce-antifašiste u Novom Sadu i prijetnje profesoru Dinku Gruhonjiću, ali i ostalim članovima NDNV-a. Nedavno je NDNV počeo objavljivati gnusne poruke s prijetnjama upućenim svojim članovima. Imaju li ovakvi napadi političku pozadinu i što je cilj svega?

-Da bi vladajuća klasa mogla nesmetano da vlada i da je niko ne bi pitao za nezabeležen stepen kriminalizacije društva i sistemsku korupciju koja uništava temelje naše države, izmišljaju se neprijatelji i vode besprimerne hajke na ljude u kojima se koriste neofašistički i gebelsovski metodi nasilja i manipulacije. Takve dobro organizovane i široko zasnovane hajke i javna linčovanja ljudi, ne mogu se sprovoditi bez naloga političkog vrha i struktura na koje se oni oslanjaju. Međutim, ovde je problem i slabost i lako uočljiva nesolidarnost opozicije sa progonjenima, iste one opozicije koja se sa režimom takmiči u nacionalizmu, autoritarizmu i podaništvu režimu u Kremlju.

A ono što režimu iznad svega omogućava ovakve hajke na ljude je slabost društva, njegova totalna atomozacija i odsustvo empatije. Poslednji puta kada je taj model bio napušten je reakcija ljudi na zločin u školi “Ribnikar” u Beogradu, kada su se građani prenuli iz stanja letargije, dremeža i straha. Međutim, i ta energija je zajedničkim naporima korumpiranih političkih struktura, i vlasti i delova opozicije, otišla u nepovrat.

(Slobodna Bosna)

izvor: https://autonomija.info/milivoj-beslin-dobro-pazite-sta-se-dogadja-u-beogradu-mostaru-i-zagrebu-i-sta-stoji-iza-protjerivanja-tita/

Continue Reading

Trending