Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

BBC: Ako se nastavimo ovako ponašati, uništićemo sav život na zemlji

MEĐU mnogim globalnim katastrofalnim rizicima, neki su medijima zanimljiviji od drugih. Udari asteroida, erupcije supervulkana i klimatske promjene dobili su holivudski tretman. I svaki od njih u prošlosti je uzeo poguban danak na životu našeg planeta. Ipak, nepoznata mnogim ljudima, nova globalna prijetnja koja je sposobna uništiti kompletan život kuha u sjeni naše svakodnevice. Pokrenuta je neizmjernom ljudskom željom za potrošnjom materijala. I paradoksalno, posljedica je samog ljudskog života, piše BBC.

Published

on

Dovoljno je pogledati oko sebe – nerazdvojno smo okruženi materijalnim predmetima – bili oni potrebni u našim životima ili ne. Iza svakog djelića materijala koji koristimo stoji sve veća mreža globalnih akcija koje polako nagrizaju ljudsko emocionalno zdravlje, troše resurse Zemlje i degradiraju staništa našeg planeta. Ako se to ne zaustavi, postoji li rizik da ljudska konzumacija napokon pretvori Zemlju u nenastanjiv svijet? Možemo li se zaustaviti prije nego što bude prekasno?

Istraživači s Instituta znanosti Weizmann u Izraelu nedavno su objavili studiju koja je uspoređivala masu stvorenu ljudskom rukom, koja se naziva i antropogena masa, sa svom živom masom ili biomasom na svijetu. Otkrili su da je prvi put u povijesti čovječanstva ovo prvo nadmašilo ovo drugo ili je blizu tome u sljedećim godinama. Studija Weizmannova instituta procjenjuje da u prosjeku svaka osoba na svijetu svakog tjedna proizvodi više antropogene mase od vlastite tjelesne težine.

“Otkriće da antropogena masa, koju čine predmeti koje stvara čovjek, sada teži koliko i sva živa bića, te činjenica da se neprestano akumulira, daje još jednu perspektivu o tome kako je čovječanstvo danas ključno u oblikovanju lica planeta. Ljudska djelovanja uvelike utječu na život na Zemlji”, kaže profesor Ron Milo, čiji je laboratorij proveo ovo istraživanje.

Doba ljudi

Ovo otkriće ne iznenađuje mnoge koji smatraju da su ljudi već ušli u novu geološku epohu nazvanu antropocen – doba ljudi – pojam koji je popularizirao nobelovac i kemičar Paul Crutzen. Iako je točan početak ove ere diskutabilan, ne može se poreći da su ljudi postali dominantna sila na ovom planetu, mijenjajući svaki drugi oblik života svojim djelovanjem.

Razmjeri i veličina antropogene materije su alarmantni, nastavlja BBC. Uzmimo primjer plastike. Moderna era plastike počela je tek 1907. godine, ali danas svake godine proizvodimo 300 milijuna tona plastike. Nadalje, teško je shvatiti da je beton, nakon vode, najčešće korištena tvar na Zemlji.

Sveobuhvatni proces geoinženjeringa, koji su pokrenuli ljudi, ubrzao je uspon kad su materijali poput betona i agregata postali široko dostupni. Ova dva materijala čine glavnu komponentu rasta antropogene mase. Čak i relativno nedavne ljudske avanture istraživanja svemira, započete prije otprilike 60 godina, stvaraju katastrofalan problem svemirskog smeća. Pritom mirno promatramo otapanje polarnih kapa, otapanje vječnog leda i porast globalne temperature.

Zašto se to dogodilo? Jesu li ljudi genetski skloni biti materijalisti do točke vlastitog uništenja? Je li nakupljanje antropogene tvari samo mjera ljudske stope uništenja? Ili će priroda osnažiti ljude da se nose s tim problemom? To su vrlo uznemirujuća pitanja.

Iako postoje dokazi da se materijalizam uči i oblikuje kulturom, neki tvrde da je prirodni odabir možda predisponirao našu vrstu da akumulira stvari. Naša imovina može nam pružiti osjećaj sigurnosti i statusa, koji su nesumnjivo ranije u ljudskoj povijesti igrali važniju ulogu. Stvaranje novih stvari nekako je postalo božanskom riječi u kolektivnoj ljudskoj psihi. To se nalazi u svim našim nastojanjima, od drevnih priča do modernih ureda za istraživanje i razvoj. “U početku je Bog stvorio nebo i zemlju…” kaže Biblija u Knjizi Postanka. Ljudi su uvjetovani da vjeruju kako je stvaranje nečeg novog smislena svrha života i jedini način napredovanja u njihovim ambicijama.

Akumulacija antropogene mase

Granice znanosti nikad nisu bile očiglednije nego u pokušaju rješavanja ove zagonetke. Oslanjanje samo na ekološka tehnološka rješenja je manjkavo jer se fokus još uvijek temelji na novim stvarima i većoj upotrebi, a ne na promjeni načina života ili poslovnih modela koji su prije svega izazvali ovaj problem. Čak i ako, primjerice, zamijenimo sva vozila na bazi fosilnih goriva električnim, gradovi se već sada muče s prostorom za ceste i automobile, a električna vozila ipak ostavljaju svoj trag na svjetskim resursima zbog materijala potrebnih za njihovu izradu, ističe BBC.

“Akumulacija antropogene mase također se odnosi na urbani razvoj, zajedno s povezanim ekološkim implikacijama, o kojima smo već svjedočili u cijelom svijetu. Nadam se da će podizanje svijesti potaknuti promjene u ponašanju koje će omogućiti pronalaženje bolje ravnoteže. Svaki korak u ovom smjeru imat će pozitivan učinak”, kaže Emily Elhacham, jedna od autorica studije Weizmannovog instituta.

Pogledajmo karbonski otisak naših naprava, interneta i povezanih sustava. Na njega otpada oko 3.7 posto globalne emisije stakleničkih plinova, a predviđa se da će se udvostručiti do 2025. godine. Moguće je smanjiti emisije s jednim emailom manje ili izbjegavanjem nepotrebnog dijeljenja fotografija na društvenim mrežama. To se može činiti kao beznačajan doprinos pojedinca, ali zbrojite učinak milijardi takvih malih akcija.

Velike tehnološke kompanija tvrde da postaju zelene ili postavljaju ciljeve za ugljičnu neutralnost, ali rijetko potiču ljude da provode manje vremena na društvenim mrežama ili naručuju manje proizvoda. Modeli oglašavanja i marketinga umjesto toga prenose snažne poruke koje pojačavaju moto – stvoriti i potrošiti više.

Iracionalni divlji materijalizam

Ovaj iracionalni divlji materijalizam tako je duboko ukorijenjen u tradicije i kulturne simbole. U Sjedinjenim Američkim Državama nakon Dana zahvalnosti slijedi još jedan karneval zvan Black Friday. Tijekom ovog rituala dugi redovi kupaca stoje ispred trgovačkih centara i često se ozlijede ili zgaze, ali ljudi su uvjereni da je to vrijedno truda. U doba antropocena ljudi polažu nadu u tehnologiju kako bi riješili probleme i nastavili raditi ono što rade. Uslijed gomilanja dugovječne plastike u okolišu, inovacije su dovele do biorazgradivih šalica kave, vrećica i slamčica za višekratnu upotrebu. No iako je činjenica da model održivog rasta koji uključuje naše okruženje ima puno veći potencijal da opstane, potreban nam je drugačiji pristup održivosti, onaj koji se bavi našim masovnim konzumerizmom.

Covid-19 podsjetio nas je koliko je ljudska civilizacija krhka i nespremna kada su u pitanju čak i poznate stvari poput pandemije. Također nas je naučio da se ljudsko ponašanje može modificirati malim radnjama, poput nošenja maske, kako bi se ublažio intenzitet globalnih tragedija. Pasivni pristup širenju antropogene mase nije samo posljedica manjka znanja o njegovom utjecaju, već je općenito povezan i s ljudskom sklonošću da odbaci činjenice koje ne odgovaraju njihovom svjetonazoru. Ljudi su prirodno skloni zanemariti probleme koji im ne predstavljaju izazov u svakodnevnom životu ili one koji umanjuju njihovu udobnost.

Osim toga, ljudi bi mogli pronaći utjehu u pomisli da je priroda pripremila organizme za preživljavanje bez obzira na to što mi radili. Istina je da se polagana i postupna evolucija u darvinovskom stilu prirodnom selekcijom često može vidjeti u nekim izuzetno zagađenim okolišima. Godine 2016. japanski su znanstvenici pronašli soj bakterija u postrojenju za reciklažu boca koje mogu razgraditi i metabolizirati plastiku. S druge strane, ovo otkriće pokazuje suptilne i moćne načine na koje ljudski postupci mijenjaju život na ovom planetu, piše BBC.

“Prilagođavanje organizama kao odgovor na zagađivače složen je fenomen. Dugoročno gledano, kontinuirani porast antropogene mase doveo bi do gubitka staništa fizičkom dislokacijom i promjenom, poput onečišćenja zagađivačima koji su rezultat proizvodnje i odlaganja antropogene mase”, kaže Alessandra Loria, biologinja sa Sveučilišta McGill u Kanadi te vodeća autorica ove studije. Istraživanja pokazuju da se negativni učinci izazvani onečišćenjem često pogoršavaju tijekom više generacija, iako se mehanizam suočavanja razlikuje kod različitih vrsta.

Brzo iscrpljivanje prirodnih resursa i biološke raznolikosti nije normalna evolucijska utrka na koju je priroda navikla. Iako se neke vrste sigurno mogu prilagoditi promjenama koje se događaju u našem okruženju, ljudi više nisu puka vrsta koja slijedi darvinističku evoluciju, nego puno veća sila koja je postala pokretač evolucije na ovom planetu.

Studije su pokazale kako se za većinu vrsta ne može očekivati da će evolucijska prilagodba biti dovoljno brza da ublaži učinke promjena u okolišu uzrokovanih ljudskom aktivnošću. Ni naša vrsta neće biti iznimka od toga. Iako nema dokaza da ćemo se sami uništiti, postoje jasni pokazatelji da zanemarujemo učinke na vlastitu opasnost. Naprimjer, neka masovna izumiranja u povijesti Zemlje povezana su sa zakiseljavanjem oceana. Oceani apsorbiraju oko 30 posto ugljičnog dioksida ispuštenog u atmosferu, što zauzvrat povećava kiselost oceana. Oceani se danas možda zakiseljavaju brže nego posljednjih 300 milijuna godina, ponajprije zbog ljudskih aktivnosti.

“Na ljudski život negativno će utjecati gubitak mnogih dobrobiti ekosustava i usluga koje pruža biološka raznolikost. Primjerice, onečišćenje vode može utjecati na dobrobiti kao što su hrana i voda, uzrokujući smanjenje raznolikosti hrane i/ili njezine kvalitete i sigurnosti. Raširena degradacija ekosustava ugrožava životne uvjete na Zemlji, posebno dugotrajno preživljavanje naše vlastite vrste”, kaže Loria za BBC.

Dubok utjecaj čovjeka na planet

Naš utjecaj na planet mnogo je dublji od emisije plinova ili globalnog zagrijavanja. To ukazuje na budućnost u kojoj će učinci antropogene tvari preuzeti, ako već nisu, identitet Zemlje i života. Suočeni s tim, ljudi bi sami mogli biti gubitnici u evolucijskoj utrci. Uklanjanje materijala poput betona ili plastike ili njihova zamjena alternativama neće riješiti temeljni problem s ljudskim stavovima i neusporedivim apetitom za još stvari. Upravo se tu materijalizam može neprimjetno pretvoriti u poznati nepoznati faktor rizika u globalnoj katastrofi. Bezbroj načina na koje se ovaj planet može pretvoriti u drukčiji svijet nešto je što naša civilizacija nikada prije nije iskusila.

U nedostatku sigurnog evolucijskog štita, mogli bismo ovisiti o vlastitoj inteligenciji da bismo preživjeli. Ipak, kako kaže Abraham Loeb, profesor sa Sveučilišta Harvard i astronom koji traži mrtve kozmičke civilizacije, “znak inteligencije je sposobnost promicanja bolje budućnosti”.

“Ako se nastavimo tako ponašati, možda nećemo dugo preživjeti. S druge strane, naši bi postupci mogli biti na ponos našim potomcima budu li podržavali civilizaciju koja je dovoljno inteligentna da izdrži još mnoga stoljeća”, kaže Loeb.

Priča o Bhasmasuri u hinduističkoj mitologiji nudi jezivu paralelu s utjecajem materijalizma. Kao sljedbenik gospodara Shive, od njega dobiva blagodat da bilo koga može pretvoriti u pepeo pukim dodirom glave. Neposredno nakon što je stekao ovu čarobnu sposobnost, pokušava je testirati na samom Shivi. Shiva uspijeva pobjeći.

Ali ljudi možda neće imati sreće da pobjegnu od vlastitih djela. Ako ne ponudimo drugačiju viziju, ukorijenjenu u smanjenju potrošnje, plamen vlastitog materijalizma mogao bi progutati i nas i Zemlju, zaključuje BBC.

Izvor: index.hr

SLOBODNA VOJVODINA

Mogu li roboti da preuzmu poslove ljudima zbog pandemije?

Proglašenje pandemije početkom 2020. dovelo je do povećane automatizacije što je bio odgovor na brzu promenu uslova na tržištu rada.

Published

on

By

foto: Taipei, decembar 2011.

Od brze hrane do poljoprivrede, COVID-19 je ubrzao prisutnost radnika robota u čitavom spektru industrija. 

Proglašenje pandemije početkom 2020. dovelo je do povećane automatizacije što je bio odgovor na brzu promjenu uslova na tržištu rada. Čišćenje podova i dezinfekcija mikroba prepuštena je robotima u bolnicama i supermarketima. Dok su neke kompanije čak otkrile da je za posao bolje ako se potencira rad robota jer on isključuje kontakt među ljudima u uslovima gdje se traži fizička distanca. Tako je američki lanac brze hrane White Castle uveo robote za pečenje hamburgera i krompirića kako bi kreirao “prostor za smanjeni kontakt ljudi s hranom tokom pripreme”.

Iako je automatizacija već dugo u trendu, pandemija, ali i trgovinski ratovi i uska grla u lancima snabdijevanja – doveli su do visokih troškova kompanija zbog nepredviđenih poremećaja u proizvodnji.

Pandemija i s njom povezan nedostatak radne snage ubrzao je uvođenje umjetne inteligencije, robotike i drugih oblika automatizacije na tržište rada.

Automatizacija ubrzana pandemijom

Svjetski ekonomski forum je iznio podatke prošle jeseni da 50 posto poslodavaca planira da poveća automatizaciju u svojim kompanijama. Prema izvještaju Budućnost poslova 2020. Svjetskog ekonomskog foruma predviđa se da do 2025. godine 85 miliona poslova može preći sa ljudi na mašine.

Autoindustrija je dominirala u automatizaciji i korištenju industrijskih robota u proizvodnji, ali sve više drugih grana industrije kupuje manje, mobilne robote. Najveći procenat rasta u nabavci robota dolazi iz industrije hrane i maloprodaje – što je odraz naglog rasta kupovine preko interneta tokom posljednje godine.

Trend automatizacije pogađa gotovo sve sektore od manufacture, distribucije, transporta, prodaje, restorana i mnogo drugih personalnih i vladinih servisa.

Aerodromi koriste pokretne robote da dezinfikuju prostorije – posao koji su isprva radili domari obučeni u zaštitna odjela.

Kompanija Proctor & Gamble proizvođač deterdženata, pelena, toalet papira i ostalih higijenskih potrepština otkrila je da je strateško raspoređivanje robota na proizvodnim trakama omogućilo zadržavanje više radnika na poslu kao i veću proizvodnju robe uz pridržavanje mjera socijalne distance, pisao je u maju Los Angeles Times.

“COVID je samo naglasio da se nešto od ovoga može ubrzati zbog potencijalnih poremećaja u biznisu na koja treba biti spreman”, rekao je Mark Lewandowski, direktor za inovacije u robotici kompanije Proctor & Gamble.

Narudžbine za robote u Sjevernoj Americi, uglavnom u SAD-u, porasle su za 20 posto u prvom tromjesečju u poređenju s godinom ranije i za 16 posto u odnosu na isto tromjesečno razdoblje 2019., znatno prije pandemije, navodi Asocijacija za naprednu automatizaciju (Assn. for Advancing Automation).

Gotovo 10.000 robota naručeno je u prošlogodišnjem četvrtom tromjesečju, što je drugo najbolje tromjesečje ikada, pokazuju statistike.

Suočene sa manjkom radne snage i višim troškovima rada kompanije počinju da uvode automatizaciju u sektor uslužnih poslova koje su ekonomisti nekada smatrali sigurnim pretpostavljajući da mašine ne mogu da pruže ljudski kontakt koji se vjeruje da žele mušterije.

“Ljudi obično kažu da žele interakciju s drugim ljudima, ali COVID-19 je to promijenio”, rekao je za BBC Martin Ford, futurista koji je pisao o tome kako će roboti biti integrisani u ekonomiju u budućim decenijama.

“COVID-19 je promijenio preference mušterija i otvorio nove prilike za automatizaciju.”

Pomjeranja na tržištu rada

Prošla iskustva ukazuju da talasi automatizacije donose i stvaranje više radnih mjesta nego što odnose, ali da takođe disproporcionalno brišu jednostavnije poslove od kojih zavise radnici s manjim primanjima, piše agencija Associated Press (AP).

Međutim, tokom naredne decenije ili nešto više, opšti uticaj umjetne inteligencije i robotike na tržište rada će biti značajno, a u nekim određenim područjima tehnologije mogu dovesti do dramatičnih promjena u narednim godinama. Mnogi radnici će se uskoro suočiti sa realnošću prodora tehnologije automatizacije koje neće biti ograničeno na često slabo plaćena i manje poželjna zanimanja u kojima trenutno vlada nedostatak radnika. Zaista, mnoga radna mjesta koja poslodavci popunjavaju mogu se pokazati vrlo otporna na automatizaciju, piše britanski list The Guardian. Istovremeno, bolje plaćene pozicije koje radnici definitivno žele da zadrže biće u vidokrugu, jer umjetna inteligencija i robotika nastavljaju svoj nemilosrdni napredak.

Poslodavci su nestrpljivi da uvedu više mašina u poslovna okruženja. Istraživanje iz 2020. Svjetskog ekonomskog foruma otkrilo je da 43 posto kompanija planira da smanji radnu snagu zbog novih tehnologija.

Najbrži rast se očekuje u mašinama koje čiste podove supermarketa, bolnica, skladišta, prema navodima Međunarodne federacije za robotiku. Očekuje se porast robota koji kupcima pružaju informacije ili isporučuju narudžbe u hotelima, dok su restorani mjesta gdje su roboti postali najvidljiviji.

Nisu u pitanju samo roboti – takođe su u porastu softver i usluge koje pokreće umjetna inteligencija.

‘Porez na robote’ i očuvanje radnih mjesta za ljude

Distopijska priča da tehnologija stvara nezaposlenost nije uvijek tačna, kako napominju ekonomisti. Iako naprednije mašine zamijene neke poslove, one takođe kreiraju druge – bilo povećanjem prodaje kroz niže cijene (ako se prodaje više, potrebno je više radnika u proizvodnji) ili omogućavanjem radnicima da rade nove i složenije zadatke.

Studija Instituta za umjetnu inteligenciju usmjerenu na čovjeka sa Univerziteta Stanford iz 2020. bavila se uticajem umjetne inteligencije i robotike na sektore proizvodnje, bankarstva i staračkih domova. Istraživač Yong Suk Lee otkrio je da, iako je tehnologija u početku zamijenila ljudske radnike, na kraju su bila otvorena radna mjesta, prenosi, NBC News.

Ipak, podaci ekonomista teško da će spriječiti širenje straha od pametnih mašina koje će zamijeniti ljude, naročito s napredkom umjetne inteligencije i robotike. Ono što se očekuje jeste više poziva zakonodavcima da razmotre ideje kao što je “poreza na robote” kako bi odnos ljudi i mašina na tržištu rada bio ravnopravniji.

Suosnivač Microsofta Bill Gates 2017. godine je iznio ideju o “porezu na robote”.

Porez na kupovinu robota plaćale bi korporacije, a porez od prihoda mogao bi da se upotrijebi za pomoć radnicima kroz programe prekvalifikacije ili čak direktne naknade. Ovakve politike pomogle bi radnicima da lakše krstare automatizovanim tržištem rada.

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

TOTALNI HAOS U AUSTRIJI! Kurc izlazi iz politike, premijer Šalenberg daje ostavku. Socijaldemokrate ubedljivo prve u biračkom telu.

Published

on

By

Austrijski kancelar Šalenberg podneo je ostavku posle nešto manje od dva meseca od imenovanja


Ovo je saopštio političar konzervativne OVP nakon što je njegov prethodnik Kurc najavio povlačenje kao lider stranke OVP.

Šalenberg je da će ostati na toj funkciji sve dok njegova stranka ne dogovori novog lidera nakon odlaska Sebastijana Kurca.

Aleksander Šalenberg

Samo nekoliko sati ranije, Šalenbergov prethodnik i lider Narodne partije, Sebastijan Kurc, rekao je da napušta politiku i da će u petak zvanično otići sa mesta predsednika stranke.

U saopštenju od četvrtka, Šalenberg je rekao da veruje “da bi obe funkcije – šefa vlade i lidera austrijske stranke sa najviše glasova – uskoro ponovo trebalo da bude na istom mestu”.

– Zbog toga stavljam na raspolaganje svoju funkciju kancelara čim se unutar stranke postavi relevantan kurs  dodao je on.

Šalenberg je stupio na mesto kancelara nakon što je Kurc napustio funkciju zbog optužbi za korupciju u oktobru. Mnogi su očekivali da će se Kurc vratiti, ali je on danas najavio potpuno povlačenje iz politike, ističući da taj potez nije priznanje krivice, već lična odluka.

Najnovije analize javnog mnjenja ukazuju na strmoglavi pad narodnjak, i porast socijaldemokrata, koji su već 4% ispred, nekada, neprikosnovenih narodnjaka.

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Oljača: U subotu protesti u najmanje 30 gradova, imamo i broj za pravnu pomoć

Apel policiji da čuva javni red i mir i ne dopusti incidente, kao tokom blokade u Šapcu

Published

on

By

Ekološki protesti i blokade saobraćajnica biće organizovani u subotu u 14 časova u najmanje 30 gradova i naselja širom Srbije, izjavio je u sredu uveče jedan od organizatora Marko Oljača, koji je FoNetu najavio da će konačan spisak biti utvrđen u petak ili u subotu pre podne.

Kako je precizirao, aktivisti su potvrdili da će proteste i blokade organizovati Novi Pazar, Nova Varoš, Kikinda, Novi Sad, Požega, Niš, Beograd, Veliko Gradište, Loznica, Smederevo, Užice, Prijepolje, Požarevac, Sremska Mitrovica, Toplica, Boljevac, Valjevo, Gornji Milanovac, Jagodina, Lazarevac, Kostolac, Leskovac, Subotica, Kraljevo, Šabac, Kula i Kragujevac.

Predviđena je i blokada Zrenjaninskog puta i Ibarske magistrale na tri mesta, dodao je Oljača i naglasio da su organizatori najavili miran protest, uz apel policiji da tokom blokada „čuva javni red i mir i ne dopusti incidente, kao tokom blokade u Šapcu, kada policija nije intervenisala“.

Prema njegovim rečima, učesnici protesta imaće u subotu na raspolaganju broj za pravnu pomoć, jer se do sada prijavilo 15 advokatskih kancelarija širom Srbije spremnih da ponude svoje usluge.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je ranije u toku dana da policija neće da reaguje na protestima zakazanim za u subotu i da će pustiti učesnike da rade šta hoće, sve dok ne ugrožavaju živote, imovinu građana i institucije.

Grafiti po trotoarima i fasadama u Novom Sadu pozivaju na blokadu Mosta slobode

Fasade zgrada i trotoari u Novom Sadu osvanuli su jutros ispisani grafitima koji pozivaju na blokadu Mosta slobode, u subotu, 4. decembra, zbog Zakona o eksproprijaciji i Rio Tinta.

Poruke „Svi na ulice 4. 12. 14h Most slobode“ i „Rio Tinto marš iz Srbije“ nisu potpisane, te je nepoznat autor grafita.

U Novom Sadu će se protest u subotu održati pod parolom „Novi Sad uStaje protiv nepravde“.

MUP objavio broj za građane da prijave blokadu puteva i nasilje tokom protesta

Građani kojima zbog blokade puteva i saobraćaja bude ograničena sloboda kretanja ili dožive neki vid nasilja usled blokade puteva, od danas to mogu prijaviti MUP-u.

„Ministarstvo unutrašnjih poslova ističe da građani Srbije koji se suoče sa ovakvom vrstom problema mogu na jednostavan i brz način obavestiti policiju o kršenju zakona, počiniocima ili registracijama vozila koja se koriste za sprečavanje normalnog funkcionisanja saobraćaja“, navodi se u saopštenju.

Ministarstvo unutrašnjih poslova još jednom podseća i napominje da blokada puteva i ometanje građana predstavlja kršenje zakona i ustavom zajemčenog prava slobode kretanja.

Uvođenje ovog broj najavio je ministar policije Aleksandar Vulin kada je rekao da policija na zakazanim protestima protiv Rio Tinta, Zakona o eksproprijaciji i Zakona o referendumu neće koristiti silu. Prethodno je rekao da hoće.

Vukašin Obradović: Uvođenje broja telefona za prijavu blokada – zastrašivanje demonstranata

Uvođenje broja telefona MUP-a za prijavu ljudi zbog blokade puteva treba da zastraši demonstrante i da ih izazove na radikalne ispade, izjavio je danas novinar Vukašin Obradović.

Obradović je za televiziju N1 ocenio i da je to „uterivanje straha svima koji će se odlučiti za protest u subotu“, 4. decembra.

On je kazao da građani ne treba da budu uključeni u sankcionisanje drugih građana, niti da treba da rade policijski posao.

Obradović smatra i da se time demonstranti izazivaju „na neke radikalne ispade“ koji bi, kako je ukazao, kasnije u režimskim medijima poslužili za propagandu protiv onih koji se bore za ekologiju.

Građanski preokret: Blokade puteva su legitimne

Građanski preokret pozvao je danas građane da se priključe protestima zakazanim za subotu, 4. decembra, i ocenio da građanska neposlušnost u vidu blokade puteva možda jeste kršenje nekih zakona ali da ima za cilj da ukaže na velike nepravde i propuste u primeni drugih zakona.

„To je i efikasan način pritiska na vlast koja ignoriše sve druge institucionalne i vaninstitucionalne pokušaje da se mnoge nepravde i propusti u društvu isprave. Blokade puteva će biti mirno iskazivanje građanske neposlušnosti“, navela je ta organizacija.

U saopštenju je upućen poziv policiji da ne primenjuje silu prema okupljenim građanima, već da ih zaštiti od eventualnog napada huligana, poput onih u Šapcu i Zrenjaninu.

Jovanović Ćuta: U subotu 4. decembra mnogo veće blokade puteva

Ekološki aktivista Aleksandar Jovanović Ćuta izjavio je da će u subotu, 4. decembra, blokada puteva biti veća od one 27. novembra.

„Biće mnogo veća blokada ove subote. Građani su se već organizovali sami po svojim mestima“, rekao je on.

Naveo je da ne postoji „neko“ ko će upravljati tim blokadama.

Prema njegovim rečima, biće ljudi koji će ići kolima, ali ima i onih koji nemaju kola, pa će oni doći peške.

„Sad, sve zavisi da li će on (predsednik Srbije Aleksandar Vučić) poslati batinaše. Oni koji ne idu kolima će verovatno ići na Gazelu“, rekao je Jovanović.

Tepić: Svi građani da u subotu zovu broj MUP-a

Potpredsednica SSP Marinika Tepić pozvala je građane da u subotu svi pozovu broj MUP-a koji je otvoren kako bi građani prijavili blokadu puteva i saobraćaja.

Kako je rekla, građani treba da zovu kako bi se policiji prijavila „policija i njihova parapolicija“.

„U subotu svi pozivajmo ovaj broj MUP i prijavimo policiji policiju i njihovu parapoliciju, ukoliko nam blokira put i onemogući da slobodno iskažemo mišljenje i protest kroz građansku neposlušnost!!0800104103!“, napisala je na Tviteru Tepić.

Ona je na svom nalogu okačila i obaveštenje MUP u kojem se navodi da se otvara poseban broj na koji građani mogu da prijave ograničenje slobode kretanja ili ukoliko dožive neki vid nasilja usled blokade puteva.

Protest protiv Zakona o referendumu, Zakona o eksproprijaciji i Rio Tinta najavljen je za subotu, 4. decembar u 14h.

(Autonomija, FoNet, Beta, N1)

izvor: https://www.autonomija.info/oljaca-u-subotu-protesti-u-najmanje-30-gradova-imamo-i-broj-za-pravnu-pomoc.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Sandra Benčić: Kako nas nije sramota da negiramo genocid u BIH

Published

on

By

U Hrvatskoj još uvijek tragamo za više od 1.800 nestalih osoba u Domovinskom ratu, i smatramo to apsolutno jednim od prioriteta vanjske i unutarnje politike Hrvatske, i nedavno smo to i istakli. Međutim, naš odnos u drugim zemljama, pod istim ratnim okolnostima, je suprotan, čak suprotan osnovnim idejama humanitarnog prava ali i međunarodne solidarnosti.

Ovo je u hrvatskom saboru u četvrtak kritikovala zastupnica opozicionog bloka Možemo Sandra Benčić, nakon što je Hrvatska demokratska zajednica u Bosni i Hercegovini (HDZ BiH) podržala zaključak kojim se osporava zakon o zabrani negiranja utvrđenih ratnih zločina i presuđenih ratnih zločinaca u toj zemlji.

Na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u utorak, delegati iz HDZ-a BiH, Dragan Čović, Marina Pendeš i Lidija Bradara, glasali su za zaključak Kluba srpskog naroda u kojem se traži da se poništi odluka bivšeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka o zabrani negiranja utvrđenih ratnih zločina i presuđenih ratnih zločinaca.

Nije bilo potrebne entitetske većine da bi zaključak u konačnici bio i usvojen, no ta je tačka izazvala val kritika ne samo u Bosni i Hercegovini već i u susjednoj Hrvatskoj.

„Građani u Bosni i Hercegovini još uvijek tragaju za 1.200 nestalih u genocidu u Srebrenici“, rekla je Benčić, dodajući da se uglavnom radilo o starijim maloljetnicima, od koji su neki u vrijeme nestanka bili petnaestogodišnjaci ili šesnaestogodišnjaci.

Šta će HDZ reći onima koji traže nestale u genocidu?

„Na jučerašnjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine glasalo se o zaključku koji je predložio Klub srpskog naroda u kojem su tražili da oni koji su kreirali odluku o zabrani negiranja genocida u Srebrenici istu i ponište. Osim političkih predstavnika Srba za ovu odluku su glasali i HDZ-ovi delegati u Domu naroda, imenom i prezimenom: Dragan Čović, Marina Pendeš i Lidija Bradara. Sramotno da su još jednom predstavnici HDZ-a u Bosni i Hercegovini digli ruku protiv zabrane negiranja genocida u Bosni i Hercegovini, sramotno je da su to isti napravili u travnju ove godine kada su glasali protiv izmjena kaznenog zakona kojim bi se zabranilo negiranje genocida“, rekla je Benčić, uz pitanje „što će HDZ govoriti onima koji traže nestale u genocidu u Srebrenici?“

„Da to nije bio genocid? Hoćete i to reći? Hoće li im to poručiti Dragan Čović“, pitala je Benčić. „Na čiju se stranu svrstava HDZ i njihov veliki predstavnik u Bosni i Hercegovini […]“

„Kako nas nije sram i pred nama samim ali i međunarodno, biti protiv onoga što je civilizacijska činjenica, i kako možemo ne samo ne osuditi, nego još stajete na stranu onih koji negiraju genocid […] Istovremeno ćete u ovom Saboru usvajati konvencije o nestalim i naglašavati da je to osobito za nas bitno, jer imamo to iskustvo“, rekla je Benčić.

Premda se odluka visokog predstavnika – tumača Daytonskog mirovnog sporazuma koji je zaustavio rat u Bosni i Hercegovini 1995. godine – odnosi na zabranu negiranja zločina i veličanje zločinaca na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, njoj se opetovano protive političari iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, za koje status heroja još uvijek uživaju i Ratko Mladić i Radovan Karadžić, nekadašnji vojni i politički čelnik tog entiteta, obojica osuđeni za genocid u Srebrenici i druge zločine.

(AJB/Agencije)

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Tri uslova koje Srbija treba da ispuni da bi je Evropska unija skinula sa “crvene” liste za putovanja

Published

on

By

VELIČINA TEKSTAAaAa

Samo nekoliko dana nakon što je EU donela preporuke koje imaju za cilj da od 2022. godine olakšaju putovanja građanima što Unije, što onima iz trećih zemalja, zabeležen je prvi slučaj omikron soja u Belgiji.

Naime, Evropska komisija ažurirala je preporuke za neesencijalna putovanja u EU iz trećih zemalja, uključujući i Srbiju, a predloženo je da države članice prioritet daju vakcinisnim putnicima, izdata je i preporuka da se važenje potvrda o vakcinaciji sa dve doze produži na devet meseci, kao i da se prihvate hitno odobrena cepiva od strane Svetske zdravstvene organizacije (SZO), među kojima je i Sinofarm.

U periodu od 1. marta, Komisija predlaže da se izmene neka ograničenja za uključivanje zemalja na listu, tako što će se sa trenutnih 74 prag novozaraženih povećati na 100 na 100.000 stanovnika, a nedeljne stope testiranja sa 500 na 600 ljudi.

Omikron pomrsio konce

Međutim, zbog pojave omikron soja u više evropskih zemalja, EU je odlučila da privremeno obustavi vazdušni saobraćaj iz sedam država Južne Afrike – Bocvane, Svazilenda, Lesota, Mozambika, Namibije, Južnoafričke Republike i Zimbabvea.

Kako je saopšteno na Tviteru, zdravstveni stručnjaci svih 27 država EU “složili se oko potrebe da se hitno pauzira i uvede privremena restrikcija na sva putovanja u EU iz Južne Afrike”.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da će letovi morati da budu obustavljeni “dok ne budemo imali jasno razumevanje opasnosti koju predstavlja nova varijanta, a putnici koji se vraćaju iz ovog regiona treba da poštuju stroga pravila karantina”.

Sve to može podstaći indvidualne članice da ne prihvate preporuke Evropske unije, objavljene samo par dana pre prvog slučaja, te još više pooštre uslove ulaska. Za sada se uslovi za građane Srbije nisu menjali od strane većine zemalja, ali to zavisi od toga kako se omikron soj bude ponašao.

euronews

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Saveti nacionalnih manjina osudili medijsko širenje govora mržnje

“Više od milion građana Srbije su pripadnici manjinskih naroda”

Published

on

By

Koordinacija nacionalnih saveta nacionalnih manjina osudila je danas medijske nastupe koji za posledicu imaju promovisanje govora mržnje, posebno kada se radi o pokušaju širenja rasne, verske ili nacionalne netrpeljivosti.

„Smatramo da je način iznošenja ličnog stava (reditelja) Dragoslava Bokana na televiziji Pink ne samo nedopustiv, već i za svaku osudu i javnu prozivku, uzimajući u obzir izrazitu multikulturalnost, multikonfesionalnost i multietničnost države Srbije, na čijoj teritoriji živi i radi blizu trideset nacionalnih zajednica nacionalnih manjina, koji čine preko milion građana ove zemlje“, navodi se.

U saopštenju se izražava očekivanje da reakcije nadležnih institucija neće izostati, kako se takvi ispadi više ne bi ponovili.

(Beta, ilustracija: Pixabay)

izvor: https://www.autonomija.info/saveti-nacionalnih-manjina-osudili-medijsko-sirenje-govora-mrznje.html

Continue Reading

Trending