Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Analitičari za Euronews Srbija: Da li se probudila “inflatorna aždaja” ili će rast cena i rata kredita biti umeren

Published

on

Infaltorni pritisci na svetskom i domaćem tržištu su jači nego što se očekivalo, zbog čega se Narodna banka Srbije odlučila za dodatno zaoštravanje monetarnih uslova. Izvršni odbor NBS podigao je referentnu kamatnu stopu sa 1 na 1, 5 odsto, a glavni razlog je poslednji izveštaj o inflaciji za februar kada je ona dostigla nivo od 8,8 odsto i približila se dvocifrenom iznosu. Građani su najviše zabrinuti kako će promene u visini kamatne stope uticati na rate njihovih kredita, dok stručnjaci kažu da Srbija deli sudbinu sa drugim evropskim državama po pitanju globalnih inflatornih pritisaka.

Profesor Beogradske bankarske akademije Mališa Đukić, kaže da će povećanje kamatnih stopa uticati na otplatu dinarskih kredita kod kojih je u ugovoru navedeno da je kamatna stopa promenjiva, ali da u ne treba očekivati nikakav nagli skok kamatnih stopa ni za dinarske, ni za kredite u evrima.

“Ako neko plaća kamatu 7 ili 8 odsto, ta razlika od 0,5 znači da će povećanja biti, ali da ono neće biti veliko. Kod dinarskih kredita kod kojih je fiksna kamatna stopa, ova odluka neće promeniti mesečni iznos rate, a isto važi i za kamate na kartice i dozvoljeni minus koje su ugovorene na fiksne iznose”, rekao je profesor.

Šta će biti sa kreditima u evrima?

On je istakao da od perioda koji je prošao od početka otplate kredita zavisi koliko će klijente koštati podizanje referentne kamate. Profesor je napomenuo da je na početku obično učešće kamate najveće, a kako vreme prolazi ono se smanjuje i samim tim je i izloženost pojedinca eventualnom povećanju kamatnih stopa manja. Profesor navodi da će za sve one koji su pre pet i više godina uzeli kredite to povećanje biti zaista blago.

Đukić napominje da se očekuje da će Evropska centralna banka (ECB), od koje zavisi i eventualni iznos povećanja kredita u evrima na našem tržitu, podići kamatne stope, ali da bi se to moglo desiti u drugoj polovini ove godine.

“Očekivanje investitora je da će se kamatna stopa u Evropi povećati krajem godine za 0,5 odsto. To je očekivanje tržišta i ono proizilazi iz činjenice da u EU takođe rastu inflatorni pritisci. Pre nekoliko dana je objavljeno da je u Španiji inflacija na 10 odsto što je nezapamćeno u poslednjih 40 godina”, naveo je Đukić.

 

On smatra da za sve koji servisiraju obaveze u evrima, ne treba očekivati nagli skok kamata.

“Veliki broj zemalja se zadužio radi saniranja negativnih posledica kovid krize. Sve centralne banke i njihove vlade će veoma pažljivo sagledavati dalje povećanje kamatnih stopa i uticaj na njihovu spobnost da vraćaju njihov javni dug”, istakao je Đukić.

Prvenstveno je osetljivo pitanje kretanja deviznog kursa, jer te promene mogu mnogo značajnije uticati na iznos mesečne rate koju dužnik treba da plati.

“Šalju se jasni signali od strane NBS da će se voditi politika koja ima za cilj dalju stabilizaciju kursa. Dakle, građani i privreda ne bi trebalo da očekuju neku značajniju promenu u pogledu daljeg kursa dinara u odnosu na evro, a samim tim i na uticaj koji to može imati na vraćanje dugova”, smatra Đukić.

On je podsetio da se glavni uzroci skoka cena u svetu i kod nas odnose na skok cena energenata i prehrambenih proizvoda.

“Ako posmatramo ovaj rat, poremećeni su lanci snabdevanja, pitanje je da li će biti setve u Ukrajini ove godine. To automatski sa sobom povlači poremećaje odnosno pronalaženje novih dobavljača, a samim tim skok cena globalno.  U tom smislu, sve dok postoji neizvesnost što se tiče ovog sukoba, svakako se to dalje preliva na cene, odnosno na skok cena i kod nas”, objasnio je Đukić.


Đogović: “Inflatorna aždaja se probudila”

Ekonomista Saša Đogović  procenjuje da će inflacija u drugom tromesečju iznositi 10 odsto. To znači da će još poskupeti životne namirnice, energenti, ali i krediti, naročito nakon odluke Narodne banka Srbije da poveća referentnu kamatnu stopu na nivo od 1,5 odsto.

“Inflaciona aždaja se probudila i proždire plate i penzije u Srbiji. Prema poslednjim raspoloživim podacima iz februara to je 8,8 odsto i približavamo se dvocifrenoj tački. Da nije bilo zamrzavanja cena osnovnih prehrambenih proizvoda, poput brašna i ulja i ograničavanja cena motornih goriva mi bismo već prešli tu kotu. To govori da zaista imamo skup život ovde, plate i penzije koje su povećane su već devalvirane zahvaljujući ovoj inflacionoj aždaji koja se i dalje hrani i i dalje će imati dobar apetit, jer nas očekuje i dalji rast cena”, rekao je Đogović.

On procenjuje da će, čim se odmrznu cene osnovnih životnih namirnica koje su zamrznute od 15. novembra 2021. neminovno biti poskupljenja i objašnjava da to zavisi od tržišnih aktivnosti zavisi koji će to nivo biti.

“Čim se Uredba o ograničavanju rasta tih cena stavi van snage sigurno će taj trend rasta imati i cena goriva. Uz to treba računati i na povećanje cene gasa, jer se pravi novi aranžman, sa bilo kim da ga pravimo, cene su na mnogo višem nivou nego što je bio prethodni aranžman, uz to svakako treba računati na povećanje električne struje za domaćinstva koja je sad ispod svakog tržišnog nivoa. Sve to skupa, što direktno što indirektno, kroz cenu koštanja ovih proizvoda utiče na rast cene drugih proizvoda”, rekao je Đogović.

 

On je istakao da najviše svog kućnog budžeta trošimo na hranu, motorna goriva, gas i struju, a da će upravo oni najniži slojevi koji najviše izdvajaju za te prehrambene proizvode osetiti najviše udar.

“Može se reći da ove godine nećemo imati taj rast kupovne moći stanovništva kako je to izgledalo na samom startu 2022. kroz povećanje plata u javnom sektoru od 7,3 odsto, te povećanje penzija za 5,5 odsto ili rasta minimalca za 9,4 odsto. Naprotiv, ova inflacija je pojela ovaj rast penzija i jede, nagriza i poješće svakako i ovaj rast plata u javnom sektoru. Prema tome realna kupovna snaga prosećnog domaćinstva u Srbiji biće niža nego što je bila 2021. godine upravo zahvaljujući ovoj raspomamljenoj inflacionoj nemani koja guta bilo kakav nominalni rast naših prihoda”, rekao je Đogović.

On ukazuje da ulazimo u period povećanih troškova za kućni budžet i da u tom smislu prilikom svake kupovine, svih izdataka tekuće prirode ili strateške vezano za veće nabavke treba uključiti racio, nikako strast ili emociju.

“Želje koje postoje treba svesti u neki kanal razuma šta mi to zaista sa svojim primanjima možemo. Da se pružimo, a da nam noge ne izvire ispod ćebeta, pa posle da dobijemo groznicu i onda se hvatamo za glavu kako da zagrejemo te noge odnosno kako da vratimo te dugove na bazi kredita koje smo uzimali”, poručio je ekonomista.

Euronews Srbija

izvor: https://www.euronews.rs/biznis/biznis-vesti/44030/analiticari-za-euronews-srbija-da-li-se-probudila-inflatorna-azdaja-ili-ce-rast-cena-i-rata-kredita-biti-umeren/vest

SLOBODNA VOJVODINA

Simo Salapura da jasno kaže ko ga primorava da po pitanju Linglonga krši zakon

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI zahteva od gradonačelnika Zrenjanina Sime Salapure da, na osnovu člana 62. Poslovnika o radu Skupštine grada Zrenjanina, inicira sednicu gradskog parlamenta na kojoj će izneti sve informacije vezane za izgradnju objekata kineske fabrike guma „Linglong“

Published

on

By

Odbornici imaju zakonsko pravo da o svemu budu obavešteni!

Grad Zrenjanin je početkom aprila dozvolio kompaniji „Linglong“ da u okviru buduće fabrike automobilskih guma kod Zrenjanina gradi objekat skladišta neopasnog otpada kapaciteta 700 kilograma po danu bez izrade ekološke studije, što je protivno zakonu.

Želimo da znamo da li gradonačelnik Salapura i njegova administracija svesno krše zakon ili ih na to neko primorava?

Gradonačelnička funkcija je mnogo više od bacanja lopte i šetnje po praznim atletskim stazama.

Salapura mora da kaže jasno i glasno ko traži da se po pitanju „Linglonga“ krši zakon?

On će kao pravno odgovorno lice u Zrenjaninu, sigurno, snositi posledice. Sigurni smo da neće biti i jedini.

Odbornička grupa
Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI
u Skupštini grada Zrenjanina

izvor: https://vojvodjani.rs/simo-salapura-da-jasno-kaze-ko-ga-primorava-da-po-pitanju-linglonga-krsi-zakon/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR0la6XzcFUkrADJglODFkCi8_OnbedKTyqN5EeJSsODsNQ9Gc-RRWCSUBY_aem_AaDgRoD4q-jV0d2Ex59VnSCpKgHaMPrr0FQPo7gm0HqYM3qIW4FMd1AAMEsPgb6IYWCJGPZ3uoBp-lSbJdilCe6h

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

„Krivim direktno Aleksandra Vučića“: Dinko Gruhonjić nakon verbalnog napada koji je danas doživeo

Univerzitetski profesor i programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Dinko Gruhonjić danas je ponovo verbalno napadnut na ulici. Hajka protiv njega se vrši već mesecima unazad, tokom kojih je on u konstantnoj izloženosti pretnjama

Published

on

By

Dinka Gruhonjića je oko 13.45 časova, dok se vraćao sa fakulteta, na uglu ulice Fruškogorske i Narodnog fronta u novosadskom naselju Liman, nepoznati muškarac od oko 40 godina počeo da viče „Dinko ustašo“, da ga psuje i da mu preti.

– Kazao je da kad me dohvati šta će biti. Stao sam i izvadio telefon i rekao mu „Hajde da vidimo šta će biti“, krenuo prema njemu i on je krenuo da beži, pobegao je kao i svaki siledžija i kukavica. Prijavili smo to policiji, kao što i sve prijavljujemo, kaže Gruhonjić.

On navodi da ovo nije prvi slučaj uznemiravanja na ulici koji je doživeo od kako traje hajka na njega. Ranije nije nikad imao neprijatne situacije na ulici, već isključivo primere ljudi koji su mu prilazili na ulici i čestitali na novinarskoj i akademskoj hrabrosti.

– Od kada je počela ova hajka koju su predvodili visoki funcioneri naprednjačkog režima, praćeni režimskim medijima, sada je očigledno da isključivo njihovom ni ja ni moja porodica ne možemo da budemo mirni ni na ulici. Ponoviću po stoti put ako treba, bilo šta što se desi meni ili mojoj porodici krivim direktno predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ističe Gruhonjić.

Osim što su neke od osoba koje su pretile njemu i Ani Lalić uhapšene, od institucija nisu dobili nikakav odgovor do danas, nisu dobili nikakvu policijsku zaštitu niti informaciju o tome ko je ispisivao grafite po zgradi u kojoj on živi sa svojom porodicom.

– Nastavićemo da se ponašamo kao civilizovana bića i koji poštuju institucije, jer ne želimo da generalizujemo i da kažemo da u policiji i tužilaštvu nema čestitih ljudi, itekako ih ima, samo što su na čelu MUP-a Srbije ljudi koji su sve samo ne dobronamerni, u šta smo se više puta uverili, kaže Gruhonjić.

Navodi da će NDNV i on poštovati institucionalni pristup, a da su dalji koraci njima na čast. Siguran je da će doći vremena kada će arhiva svih pretnji koje su prijavljivali, a koje su ostale navodno nerazjašnjene, imati dokumentarnu ulogu i da će svima koji su ćutali i dopustili „raznoraznim bitangama“ da napadaju novinare i akademike koji su govorili da živimo u nenormalnom društvu sve to doći na naplatu.

izvor: https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dinko-gruhonjic-nakon-napada-aleksandar-vucic/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

ProGlas i Glas Srbije potpisali Dogovor o zajedničkoj borbi za slobodne i poštene izbore

Otvorena građanska platforma Glas Srbije i inicijativa ProGlas u Topoli su potpisali Dogovor o zajedničkoj borbi za slobodne i poštene izbore u Srbiji

Published

on

By

Dogovor je potpisan posle tribine o decentralizaciji, koju je organizovao Glas Srbije, i panel diskusije ProGlasa na kojoj su učestvovali Svetlana Bojković, Petar Peca Popović i Biljana Stepanović.

Dogovor od pet tačaka je u ime Glasa Srbije, koji okuplja više udruženja, grupa građana i građanskih inicijativa iz Kragujevca, Pirota, Čačka, Vrnjačke Banje, Petrovca na Mlavi, potpisao predsedavajući i predstavnik grupe građana „Znamo se“ iz Kragujevca Miroslav Stojanović.

„Na inicijativu ProGlasa, Otvorena građanska platforma Glas Srbije saglasna je da su izbori održani 17. decembra 2023. godine bili neregularni, i pridružuje se ovom dogovoru za slobodne i poštene izbore“, navodi se u Dogovoru.

Kako je saopšteno, zahteva se dosledno sprovođenje preporuka misije ODIHR-a, ključnih za održavanje fer i slobodnih izbora, među kojima su revizija i kontrola biračkog spiska do izbornog dana, kao i istinito izveštavanje RTS-a, za celokupan javni medijski prostor Srbije za koji medijski javni servis Srbije ima dužnost i obavezu punog pokrivanja i praćenja.

Zahteva se da ponovljeni gradski izbori u Beogradu budu održani u roku koji omogućava da budu sprovedene mere za unapređenje izbornih uslova.

Navodi se da ponavljanje izbora za Grad Beograd u kratkom vremenskom roku i bez temeljne promene izbornih uslova predstavljao bi jasan znak da ni ostali lokalni izbori neće biti ni slobodni ni pošteni.

Zahteva se da svi preostali lokalni izbori u onim opštinama i gradovima u kojima nisu bili održani u decembru 2023. godine budu održani u ostom danu kao i izbori za Grad Beograd.

U Dogovoru se navodi i da OGP „Glas Srbije“ neće stupani ni u kakve oblike vlasti sa režimom Srpske napredne stranke, političkim organizacijama koje su u saradnji sa SNS i političkim organizacijama i subjektima koje su bile umešane u izborne zloupotrebe.

izvor: https://n1info.rs/vesti/proglas-i-glas-srbije-potpisali-dogovor-o-zajednickoj-borbi-za-slobodne-i-postene-izbore/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Zar se Mali most i tako zvao? Retko ko ga je u prošlosti nazivao ovim drugim imenom!

Mali most je najstariji most u Zrenjaninu. Otvoren je za saobraćaj pre 120 godina – 26. marta 1904

Published

on

By

Mali most je podignut 1904. godine na mestu nekadašnjeg pokretnog drvenog mosta i spaja najstroži centar grada sa gradskim naseljem „Mala Amerika“.

Po izgradnji, ovaj most i Veliki gvozdeni most punih šest decenija činili su jednu vezu između delova grada na suprotnim obalama Begeja.

Prvobitan naziv mu je bio Franca Jozefa most (Franc Josefs Brucke ili Ferecz Jozesef hid).

Nakon Prvog svetskog rata dobija administrativni naziv Karadžićev most koji, međutim, nikada nije zaživeo. Među žiteljima grada na Begeju on je jednostavno ostao – Mali most.

Njegovo okruženje čini najinteresantniju arhitektonsku celinu starog gradskog jezgra.

Most je sredinom osamdesetih godina prošlog veka ostao bez reke. Naime, regulacijom Begeja ovde je stvoreno centralno gradsko jezero, ali most nije izgubio na značaju. I dalje je zasigurno jedan od simbola Zrenjanina.

izvor: https://zrenjaninski.com/grad/zar-se-mali-most-i-tako-zvao-retko-ko-ga-je-u-proslosti-nazivao-ovim-drugim-imenom/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Šest meseci bez plate: Zaposleni u Železničkom integralnom transportu najavili protest

Zaposleni u preduzeću Železnički integralni transport u ponedeljak 15. aprila protestovaće u Beogradu ispred Vlade Srbije

Published

on

By

Razlog protesta je, kako kažu, veoma loše situacije u kojoj se nalazi to preduzeće u državnom vlasništvu, inače ćerka-firma Železnica Srbije, prenosi Danas.

Miladin Žujović predsednik Sindikalne organizacije ŽIT Beograd kaže za Danas da zaposleni plate nisu dobili već šest meseci.

“Poslednji put smo primili polovinu ličnog dohotka u oktobru prošle godine i od tada smo u potpunosti bez zarada. Takođe, iako redovno dolazimo na svoja radna mesta posla nema, odnosno bilo ga je ali u veoma malom obimu. Tražili smo objašnjenje od poslovodstva zašto nema plata i zbog čega preduzeće ne radi i rečeno nam je da klijenti ne žele da nas angažuju za naše transportne usluge. Situacija je izuzetno teška, ljudima to postaje nepodnošljivo i od decembra je preduzeće napustilo četrdesetak radnika. Jednostavno, više nisu mogli da izdrže bez primanja”, objašnjava Žujović.

On dodaje da je u ŽIT-u na svojim radnim mestima ostalo 82 radnika i da su oni odlučni da od nadležnih zatraže rešavanje problema sa kojima se suočavaju.

“Država je naš vlasnik. Shodno tome smatramo sa punim pravom da su nadležni u Vladi i resornom Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture adresa na koju treba da se obratimo”, ističe sagovornik Danasa. 

On objašnjava za Danas da preduzeće faktički ne radi od maja da je terminal ŽIT-a zatvoren a novi koji se gradi nije završen. Zbog toga posao stoji a radnici ne primaju plate već pola godine.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Srbija/372629/Sest-meseci-bez-plate-Zaposleni-u-Zeleznickom-integralnom-transportu-najavili-protest.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

MILIVOJ BEŠLIN: Dobro pazite šta se događa u Beogradu, Mostaru i Zagrebu i šta stoji iza protjerivanja Tita…

Zbog toga nude nacionalnu mržnju prema drugima i totalitarnu nacionalističku homogenizaciju prema nama samima

Published

on

By

Milivoj Bešlin, povjesničar s beogradskog univerziteta, govorio je za „Slobodnu Bosnu“ o najavama protjerivanja Josipa Broza Tita iz Kuće cvijeća u Beogradu, bujanju nacionalizma u regionu i brutaknim napadima i prijetnjama smrću koje svako malo stižu na adresu novosadskih antifašista i intelektualaca.

Nakon poruka vlasti iz Beograda koji najavljuju „deložaciju“ Josipa Broza Tita iz Kuće cvijeća, ne stišavaju se reakcije u regionu. U Hrvatskoj stižu poruke kako bi Starog ponovno rado vidjeli u rodnom Kumrovcu, dok iz Sarajeva i Jajca stižu slične poruke. Ne treba zaboraviti da je u Zagrebu ukinuta ulica nazvana po najvećem sinu bivše Jugoslavije, dok Hrvatska republikanska stranka u Mostaru godinama zagovara isto proglašavajući Tita najvećim zločincem.

Kome danas smeta Broz, čovjek čiji lik je stajao na novčanicama gvinejskog franka?

-Tito i danas, jednako kao i juče, a verujem da neće biti razlike ni u budućnosti, najviše smeta nacionalistima i fašistima ne samo u našem regionu nego i širom Evrope i sveta. Setite se da je i aktuelna italijanska premijerka, dok je kao opozicionarka koristila radikalno desničarsku retoriku, obećavala da će Titu oduzeti najviša italijanska odličja kojima su ga nagradili najuticajniji italijanski zvaničnici. U najkraćem, Tito je bio i ostao simbol antifašizma, uz sve drugo što je uradio. I gotovo je komično kada oni koji u Beogradu danas podržavaju ovu vandalsku inicijativu o raskopavanju groba utemeljitelja druge Jugoslavije, govore da je on bio protiv Srba i njihovih nacionalnih interesa. Moram kao istoričar da kažem: s druge strane Tita ne nalaze se Srbi, s druge strane Tita nalazi se fašizam. A većina Srba se, upravo, borila protiv fašizma u Drugom svetskom ratu pod Titovom komandom. Slično je i sa Hrvatima i drugim jugoslovenskim narodima. Udar na Tita i danas je jasan znak obračuna sa poslednjim ostacima antifašizma u našem društvu. Na stranu što se ovom inicijativom direktno preti i najposećenijem muzeju u našem regionu – Muzeju Jugoslavije u Beogradu.

Za mnoge je danas kontroverzna ličnost, ali se vođi antifašističkog partizanskog pokreta Titu mora priznati jedna stvar – bio je omiljen u narodu, ali ne samo na prostorima bivše Jugoslavije.

Kao povjesničar pratite sve ono što se događa u zemljama bivše Jugoslavije. Svjedočili smo konstantnim razaranjima antifašističkih spomenika iz Drugog svjetskog rata, poput skrnavljenja Partizanskog groblja u Mostaru, ulice i škole nosile su i još uvijek nose imena po fašistima, ustaškim i četničkim zločincima, a 30 godina od kraja rata još uvijek su prisutne podjele koje kreiraju političari na vlasti. Mogu li se podjele na „naše“ i „njihove“, osnivanje sportskih klubova s nacionalnim predznakom te ubijanje svega zajedničkog, poput antifašizma, od strane nacionalista na vlasti, promatrati kao matrica kojom vladaju nacionalne kaste?

Jugoslovenska država, utemeljena na antifašističkom vrednosnom konsenzusu i idejama socijalne pravde i solidarnosti i danas ostaje ključna tačka demonizacije svih desničarskih populista i naci-šovinističkih propagatora – bilo da dolaze iz političke ili (para)intelektualne sfere. Upravo je srednjerazvijena Jugoslavija, sa poluvekovnim periodom mira i nacionalne ravnopravnosti, uz jednu neprovincijalnu identitetsku politiku i vlastiti socijalistički model razvoja, papadigma koliko su današnje siromašne države naslednice, u polukolonijalnom položaju, sa korumpiranim političkim elitama – u stvari, neuspešne. To dalje znači da nacionalističke ideologije, osim što građanima nude “bolju” prošlost, falsifikujući istoriju, nisu u stanju da ponude koncept bolje budućnosti i stvarnog progresa. Zbog toga nude nacionalnu mržnju prema drugima i totalitarnu nacionalističku homogenizaciju prema “nama” samima. Podele i nacionalna mržnja koju nacionalizmi produkuju u regionu, omogućavaju vladajućim političkim elitama nesmetano bogaćenje i gušenje svake demokratske ideje, čime zaustavljaju i onemogućavaju stvarnu pluralizaciju društva. Pa, tako imate formalno više partija, ali skoro sve one, sa retkim izuzecima, nude istovetne ideološke koncepcije.

Svjedočimo neviđenoj hajci na slobodnomisleće intelektualce-antifašiste u Novom Sadu i prijetnje profesoru Dinku Gruhonjiću, ali i ostalim članovima NDNV-a. Nedavno je NDNV počeo objavljivati gnusne poruke s prijetnjama upućenim svojim članovima. Imaju li ovakvi napadi političku pozadinu i što je cilj svega?

-Da bi vladajuća klasa mogla nesmetano da vlada i da je niko ne bi pitao za nezabeležen stepen kriminalizacije društva i sistemsku korupciju koja uništava temelje naše države, izmišljaju se neprijatelji i vode besprimerne hajke na ljude u kojima se koriste neofašistički i gebelsovski metodi nasilja i manipulacije. Takve dobro organizovane i široko zasnovane hajke i javna linčovanja ljudi, ne mogu se sprovoditi bez naloga političkog vrha i struktura na koje se oni oslanjaju. Međutim, ovde je problem i slabost i lako uočljiva nesolidarnost opozicije sa progonjenima, iste one opozicije koja se sa režimom takmiči u nacionalizmu, autoritarizmu i podaništvu režimu u Kremlju.

A ono što režimu iznad svega omogućava ovakve hajke na ljude je slabost društva, njegova totalna atomozacija i odsustvo empatije. Poslednji puta kada je taj model bio napušten je reakcija ljudi na zločin u školi “Ribnikar” u Beogradu, kada su se građani prenuli iz stanja letargije, dremeža i straha. Međutim, i ta energija je zajedničkim naporima korumpiranih političkih struktura, i vlasti i delova opozicije, otišla u nepovrat.

(Slobodna Bosna)

izvor: https://autonomija.info/milivoj-beslin-dobro-pazite-sta-se-dogadja-u-beogradu-mostaru-i-zagrebu-i-sta-stoji-iza-protjerivanja-tita/

Continue Reading

Trending